Sretno s drugom godinom Trumpa 2.0: Nastavak oseke, plime ili tsunamija na burzama?

Kad bi američki dolar i zlato mogli razgovarati, vjerojatno bi se već borili oko ekonomske politike Donalda Trumpa u prvoj godini njegovog drugog mandata kao predsjednika SAD-a. Oni su glavni razlog zašto plemeniti metal sija kao nikada prije, dok glavna svjetska valuta gubi vrijednost.

Prošla godina bila je puna volatilnosti, prvenstveno zbog Trumpovog pokušaja restrukturiranja globalnih trgovinskih tokova u korist Sjedinjenih Država i pritiska na trgovinske partnere kroz nove carine. Agresivna međunarodna politika i pritisak na Fed doveli su do nepovjerenja u dolar i okretanja zlatu kao utočištu, ali i značajnih promjena vrijednosti bitcoina.

Unatoč pritisku na prinose uzrokovanom smanjenim povjerenjem u dolar, prinosi na američke 10-godišnje obveznice padaju, dijelom zbog ciklusa smanjenja kamatnih stopa, a dijelom zbog neizvjesnosti oko kretanja na tržištu u srednjoročnom razdoblju.

Ulagači u dionice mogu biti zadovoljni kako su tržišta prebrodila prvu godinu njegova mandata, s obzirom na rekordne dobitke glavnih burzovnih indeksa. Vjerojatno je rast indeksa uvelike potaknut velikim tehnološkim tvrtkama i njihovim obećanjima o umjetnoj inteligenciji, koja se još nisu ostvarila u povećanim prihodima, dobiti i, što je još važnije, snažnijem gospodarskom rastu u Sjedinjenim Državama. Analitičari su podijeljeni oko tog pitanja, s mišljenjima koja se kreću od mjehura do procvata.

    

Morat ćemo pričekati konačne rezultate carina, ali...

Najvažnije je da trgovinski rat još nije uzrokovao ozbiljne posljedice, iako carine s manjim prilagodbama ostaju na snazi. Zapravo, većina svijeta požurila je sklopiti dogovor s Trumpom umjesto da uđe u trgovinski rat.

Carine su također imale dramatičan utjecaj na prihode američke vlade, s mjesečnim prihodima od carine koji su u listopadu dosegli 30 milijardi dolara. Na početku godine iznosili su pet milijardi dolara. To ublažava neke od zabrinutosti oko deficita i daje carinama osjećaj trajnosti; one nešto postižu.

Iako nove carine mogu utjecati na obujam prodaje određenih proizvoda ili ih učiniti skupljima u Sjedinjenim Državama, do sada su imale iznenađujuće mali utjecaj na ukupne podatke.

Inflacija kao mogući problem

Međutim, inflacija ostaje ključno pitanje. Raste, a carine se počinju osjećati - ali to je i dalje prigušeno. Glavna brojka, koja je ranije ove godine pala na 2,3 posto, sada se vratila na tri posto.

Istraživanje Alberta Cavalla i Jaye Wena sa Sveučilišta Harvard pokazuje da carine povećavaju cijene za potrošače. Prema studiji Harvarda, od prošle godine uvozna roba postala je skuplja za 6,6 posto, dok su cijene domaće robe porasle za gotovo 3,8 posto.

I dalje postoji rizik da će tvrtke ostati bez načina da zamijene robu koja je podvrgnuta carinama, što će dodatno potaknuti inflaciju. Trenutni plan administracije da "zagrije gospodarstvo" i izvrši pritisak na Federalne rezerve da snize kamatne stope pogoršava te rizike.

Što pokazuje povijest?

Iako je Trump vjerojatno jedan od najnepredvidljivijih predsjednika svih vremena, investitori, analitičari i tržišni stratezi često pokušavaju koristiti prošlost kako bi pronašli tragove o tome što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Hoće li burza rasti ili pasti pod predsjednikom Trumpom 2026. godine? Povijest nam neće sa sigurnošću reći, ali evo što sugerira da bi se to moglo dogoditi.

U istraživanju tvrtke Charles Schwab prikazan je prosjek kretanja indeksa S&P 500 za svaku godinu mandata bivših američkih predsjednika. Tako u prvoj godini mandata prosjek iznosi 6,7 posto, u drugoj godini 3,3 posto, u trećoj godini 13,5 posto, a u četvrtoj godini 7,5 posto.

"Ako su ovi podaci točni, tada bi 2026. godina mogla biti teška godina za tržište", stoji u istraživanju.

Slične rezultate pokazuje i istraživanje Barclaysa. U njemu se navodi da unatoč ohrabrujućim prinosima u prvoj godini, povijesni podaci uključuju upozorenje za nadolazeću drugu godinu mandata. Prema pregledima podataka od 1927. godine nadalje, druga godina mandata američkih predsjednika (tj. godina srednjoročnih izbora) najčešće je godina s najnižim prosječnim i medijalnim prinosima indeksa S&P 500.            

Što kažu Bloomberg Adrijini analitičari Ova se godina pokazala dinamičnom i nestabilnom. Tržišta su godinu započela pod pritiskom Trumpove nove carinske politike, ali su se kasnije snažno oporavila, krećući se prema solidnim dobicima. Još jednom, tržišne performanse uvelike je potaknula mala skupina mega-kapitaliziranih tehnoloških i AI tvrtki, što je koncentraciju tržišta podiglo na povijesno visoke razine. 10 najboljih tvrtki u S&P 500 sada čini otprilike 40 posto ukupne težine indeksa, što izaziva zabrinutost za održivost, posebno s obzirom na rastući omjer cijene i zarade indeksa Gledajući unaprijed u 2026. godinu, naš istraživački tim očekuje nastavak pozitivnog zamaha, iako naglašavaju da je okruženje rizika i dalje vrlo osjetljivo. Ključni rizici uključuju potencijalnu volatilnost makroekonomskih pokazatelja, poput naglog porasta inflacije ili naglog hlađenja na tržištu rada. Još značajniji utjecaj mogao biti smanjenje izgleda ili usporavanje kapitalne potrošnje velikih tehnoloških i AI tvrtki, s obzirom na njihovu visoku koncentraciju. Svaka slabost mogla bi se brzo proširiti na šire tržište. Na strani obveznica, naš tim očekuje nastavak pada prinosa američkih državnih obveznica, uz podršku tekućeg ciklusa smanjenja kamatnih stopa Federalnih rezervi. Hlađenje tržišta rada i umjerena inflacija pojačavaju ovaj trend, s još jednim smanjenjem kamatnih stopa vjerojatno do početka 2026. godine. Ograničeno izdavanje novih državnih obveznica, potencijalne regulatorne prilagodbe koje oslobađaju kapital banaka kroz promjene pravila o ovlaštenom korištenju obveznica i niže kamatne stope trebale bi pomoći u sprječavanju značajnog povećanja prinosa sljedeće godine. Matej Vujanić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji

 

Upozorenja o balonu

Guverner Banke Engleske Andrew Bailey u listopadu je upozorio da bi balon na burzi mogao puknuti zbog rastućeg straha od rastuće vrijednosti tvrtki koje se bave umjetnom inteligencijom. Kako je izvijestio Telegraph, pisao je svojim kolegama iz G20 kako bi upozorio na nesklad između rastućih cijena imovine i slabog globalnog gospodarskog rasta.

"Iako je većina jurisdikcija posljednjih mjeseci zabilježila oporavak na financijskim tržištima, rezultirajuće procjene imovine sada bi mogle biti u suprotnosti s neizvjesnim ekonomskim i geopolitičkim izgledima, ostavljajući tržišta ranjivima na neuređene prilagodbe", napisao je Bailey.

To se događa samo nekoliko dana nakon što je Banka Engleske upozorila na "rastegnute" procjene na burzi, posebno za prenapuhane tehnološke tvrtke.

 

Upozorenja na mogući balon umjetne inteligencije postaju sve češća, što ne znači da bi američka administracija, odnosno Trump, bila "dežurni krivac" ako pukne.

Zapravo, puno je važnije da Trump sljedeće godine pokaže pozitivne učinke novih carina, tj. puno više sredstava u američkom proračunu, smanjenje trgovinskog deficita i moguće smanjenje javnog duga, dok će glavna bitka biti kako obuzdati inflaciju unutar nekih normalnih okvira i osigurati gospodarski rast, koji se neće temeljiti isključivo na tehnološkim tvrtkama.