.webp){kind=icon}
Administrativne komplikacije i nepotpunost zakonskog okvira, dosta slaba informiranost javnosti i tehnički problem raspodjele električne energije sa zajedničkog brojila temeljni su razlozi zbog kojih u Hrvatskoj još nije zaživjela niti jedna energetska zajednica, premda je to oblik energetskog organiziranja koji snažno potiče Europska unija (EU).
No kako ističe viši projektni voditelj u Zelenoj energetskoj zadruzi (ZEZ) Goran Čačić, na svakom od ta tri polja mogli bi se dogoditi pomaci koji bi dogodine mogli rezultirati konkretizacijom ideje energetske zadruge.
"Puno je nejasnoća oko pojma što je energetska zajednica građana ili zajednica obnovljivih izvora energije zato što je to zapravo pojam uveden nedavno. U praksi one postoje u Zapadnoj Europi već dugi niz godina. One bi u osnovi trebale biti pravne osobe u koje su uključeni građani, obrtnici, mala i srednja poduzeća, ponekad i javni sektor kroz gradove i javne institucije. Odlučuje se jednakopravno, po načelu jedan član jedan glas, i oni donose odluke u koje će energetske projekte ulagati te što će raditi s tom energijom. To donosi puno više koristi za lokalnu zajednicu no isti projekt proveden na klasičan način", pojašnjava u razgovoru za Bloomberg Adriju Čačić.
Čitaj više
EK predstavio plan razvoja elektroenergetske mreže vrijedan 584 milijarde eura
Cilj je šire i brže uvođenje elektroenergetskih mreža na tržištu Europske unije.
28.11.2023
Slovenske tvrtke radije ulažu u obnovljivu energiju u Hrvatskoj nego kod kuće
Slovenski investitori sve više prepoznaju Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za ulaganje u obnovljive izvore energije.
28.11.2023
Dodaje da energetska zajednica može lokalnoj zajednici donijeti i do sedam puta veću financijsku korist no kad je ulagač neka standardna tvrtka koja postavlja, recimo, fotonaponske sustave, a ta korist stiže kroz angažiranje lokalnih poduzetnika ili zadržavanje profita koji projekt ostvari.
U hrvatsko je zakonodavstvo direktiva EU-a o energetskim zajednicama implementirana prije gotovo dvije godine te su omogućene energetske zajednice građana i zajednice obnovljive energije.
"Dvije godine nakon toga mi nemamo nijednu osnovanu i funkcionalnu energetsku zajednicu u Hrvatskoj. To dovoljno govori je li zakonska regulativa u redu. Neki elementi su jednostavno prekopirani iz europske direktive da se zadovolji forma i nije se dovoljno detaljno razradilo podzakonske akte i smjernice o tome što sve treba napraviti da se osnuje energetska zajednica građana", kaže Čačić.
Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), koja je zadužena za izdavanje dozvola za energetske djelatnosti, nema još nijednu obavljenu registraciju energetske zajednice, a Čačić kaže da je ZEZ to htio učiniti.
"Postupak smo počeli negdje u veljači ove godine i zapeli na banalnom koraku gdje HERA traži da u sudskom registru stoji upisana djelatnost organiziranja energetske zajednice građana, a sutkinja nam je objasnila da to ne postoji kao djelatnost prema službenom registru djelatnosti i da to ne može upisati u sudski registar. Sad gledamo kako to riješiti", ilustrira Čačić.
ZEZ
Nadalje napominje da građani još uvijek nisu dovoljno informirani ni educirani o tome što energetske zajednice jesu.
"Problem je što građane ne možete zainteresirati dok nemate pravi primjer funkcionalne energetske zajednice. Zasad o tome možemo pričati samo u teoriji, a potrebno je da ljudi vide praksu. Jedan je od problema i što zakon kaže da energetska zajednica mora funkcionirati u skladu s računovodstvom za neprofitne organizacije. To u nekim slučajevima predstavlja prepreku jer je ljudima često motivator financijski prinos. Obrtnici te mala i srednja poduzeća neće baš rado ubaciti u nešto svoj novac, a da ne vide neki povrat. Europska direktiva kaže da energetska zajednica ne smije imati profit kao primaran cilj, ali može kao cilj imati i ekonomsku korist jer je bit da ta korist ostane među onima koji su uključeni u projekt, primjerice u trenucima kada zajednica ne može potrošiti svu raspoloživu energiju", objašnjava Čačić.
U svemu postoji još i tehnički problem kod operatora distribucijskog sustava tvrtke HEP-ODS.
"U praksi se još ne može provesti dijeljenje energije između više subjekata sa zajedničkog brojila za proizvodnju električne energije. Iz ODS-a smo dobili informaciju da rade na izmjeni softvera koji radi obračune i nadamo se da će to do početka iduće godine biti implementirano u praksi. To je bitno jer zakon omogućava i energetsku zajednicu koja nije pravna osoba već skupina aktivnih kupaca u nekoj stambenoj zgradi. No ako se, primjerice, instalira solarna elektrana na vrhu zgrade, potrebno je proizvedenu energiju moći podijeliti s jednog brojila na više. To bi olakšalo stvaranje malih zajednica i motiviralo ljude", poručuje Čačić.
ZEZ upravo radi na jednom takvom pilot-projektu, kao i na pilot-projektu energetske zajednice kao pravne osobe. Čačić procjenjuje da bi projekt koji uključuje skupinu aktivnih kupaca koji dijele energiju mogao zaživjeti do sredine iduće godine.
Po njegovu mišljenju, napredak u implementaciji energetskih zajednica otvorio bi put i za pritisak za pojednostavljenje administrativnih procedura za registriranje djelatnosti koje sada podrazumijevaju 18 dokumenata koje treba predati HERA-i, a košta i dosta novaca i vremena kao da se radi o profesionalnim energetskim tvrtkama koje pokreću projekt.
HERA za registriranje energetske djelatnosti traži i da pravni subjekt mora imati stalno zaposlenu minimalno jednu osobu odgovarajućih kvalifikacija, što za energetsku zajednicu predstavlja financijski problem.
"Od energetskih zajednica se ne može očekivati da u startu imaju dovoljno financijskih sredstava za to i u razgovorima smo s HERA-om da se to pokuša promijeniti", kaže Čačić.
Smatra da će se stvarni interes građana za energetske zajednice, a dosta upita već ima, vidjeti tek kad krenu u praksi i kada se napravi snažna informativna kampanja o prednostima koje donose.
