Sunce i vjetar sve važniji u proizvodnji energije u EU, Hrvatska kaska

Protekloga je mjeseca proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva u Europskoj uniji pala na rekordno niski udio od 23 posto, objavio je energetski think-tank Ember.

U usporedbi s travnjem prošle godine to je pad od 24 posto, a vrijednost podatka još je veća ako se zna da je potražnja za električnom energijom bila veća.

S druge pak strane proizvodnja iz sunca i vjetra u travnju došla je na najvišu razinu ikad po prvi put s udjelom većim od trećine ukupno proizvedene energije, odnosno 34 posto. Treba dodati da ne samo da je energija iz sunca i vjetra dosegla najveći udio ikad nego je i ukupna proizvodnja iz ta dva izvora bila veća no što iznosi cjelogodišnja potražnja za električnom energijom u Austriji i Češkoj zajedno.

Ako se uključe i ostali oblici obnovljivih izvora, a posebice hidroenergija, udio obnovljivih izvora dolazi na 54 posto što je također rekordna brojka.

Iako travanj odskače u smislu rekordnih brojki, europska zelena tranzicija u proizvodnji električne energije napreduje, pa je tako količina emisija u tom sektoru pala za 18 posto u prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani.

Najveći pad proizvodnje na godišnjoj razini iz fosilnih goriva protekli mjesec dogodio se u Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj.

Prošle godine po prvi put je količina proizvedene električne energije u EU iz fosilnih izvora pala ispod 33 posto.

 

 

Zanimljivo je pogledati i što se protekle godine, prema podacima Embera, događalo i kad je riječ o strukturi proizvodnje električne energije u Hrvatskoj.

U 2023. hidroenergija je imala udio u proizvodnji od 46,49 posto naspram 38.34 posto godinu ranije.

Slijedi plin kao izvor s 22,03 posto što je pad nakon 24,65 posto u 2022.

Ugljen je imao doprinos od 7,97 posto nakon 10,96 posto godinu ranije, a ostala fosilna goriva su blago rasla s 0,56 na jedan posto.

Udio energije vjetra je blago pao sa 16,01 posto u 2022. na 14,88 posto u 2023. godini, a energije sunca je blago rastao s 1,05 posto na 1,12 posto.

Konačno, udio bioenergije, kao što su elektrane na biomasu, pao je sa 7,94 na 6,5 posto.

Treba dodati da Hrvatska, naravno, koristi i električnu energiju iz nuklearnog izvora koju se isto nastoji nazivati zelenom, no kako se ona proizvodi na tlu Slovenije nije uračunata u ovaj pregled.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar