Državne obveznice poznate su kao relativno sigurna investicijska klasa, ali investitorima nude niži prinos. Investitore mogu privući neke zemlje s nižim kreditnim rejtingom, koje mogu ponuditi veće prinose, čak usporedive s dionicama, kao kompenzaciju za veći kreditni rizik.
Razlike u kamatnim stopama između obveznica uglavnom proizlaze iz različitih razina rizika neispunjavanja obveza države. Ako prvo pogledamo domaće tržište: hrvatska i slovenska 10-godišnja obveznica trenutno nudi prinos od oko tri posto, dok su potrebni prinosi većine europskih zemalja između tri i četiri posto.
Najniži zahtijevani prinos je na švicarskim obveznicama, koji je praktički nula, dok su prinosi na japanske i kineske obveznice također relativno niski - oko jedan i pol posto. Gledajući dalje, američke obveznice su na četiri posto, dok argentinske obveznice imaju prinos veći od 10 posto.
Čitaj više
Želite uložiti u "trezorce"? Ne nadajte se zaradi, samo malo boljoj štednji
Ministarstvo financija najavilo je četrnaesto po redu izdanje trezorskih zapisa namijenjenih građanima, ciljajući na prikupljanje 1,2 milijarde eura.
prije 2 sata
Uložili ste u narodne obveznice? Koliko ste zaradili? Ništa!
Što god ljudi pričali na kavi i među sobom, kada se gleda gdje ulažu novac jedno je sigurno. Hrvati vjeruju državi. No, što kažu podaci. Jesu li ta ulaganja bila najmudrija?
16.09.2025
Na rastrošnosti Njemačke mogli bi zaraditi ulagači u hrvatske obveznice
Skuplji dug države dobra je vijest za građane koji će ulagati u tzv. narodne obveznice i trezorske zapise jer bi prinosi na njih trebali rasti.
12.03.2025
Narodna obveznica, nenarodni investitori
Podaci SKDD-a potvrđuju kako su u narodnu obveznicu većinom ulagali institucionalni investitori.
16.07.2024
Afričke egzotike s dvoznamenkastim prinosima
Još veći potencijalni prinosi - više od 11 posto - zabilježeni su u Kongu, Laosu i Angoli, što odražava nepovjerenje tržišta prema zemljama s niskim kreditnim rejtingom (od CCC+ do B-). To znači da investitori zahtijevaju visoku kamatnu stopu kako bi preuzeli rizik da zemlja možda neće moći otplatiti svoje obveze.
Kongo, koji se ove godine prvi put u dva desetljeća vratio na međunarodno tržište obveznica, prikupio je 670 milijuna dolara s kuponom od 9,875 posto. Od izdavanja obveznice, potrebni prinos porastao je na 11,8 posto, što je najviše među svim zemljama. Prema lokalnom ministarstvu financija, sredstva će se koristiti za refinanciranje kratkoročnog duga, a zemlja novom emisijom želi produžiti prosječno dospijeće duga.
Kongoanske obveznice imaju kreditni rejting CCC+, što znači da investitori preuzimaju značajan rizik unatoč atraktivnom prinosu. Rejting agencije Fitch i S&P procjenjuju da se fiskalna pozicija zemlje poboljšava, ali ostaje krhka. Realni BDP zemlje porastao je za 2,6 posto u 2024. godini, a prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), očekuje se da će ove godine ojačati na 3,7 posto.
Omjer javnog duga i BDP-a i dalje je visok, ali se smanjio na 93,5 posto u 2024. godini, nakon što je godinu prije bio preko 96 posto.
Stručnjaci: Veliki prinosi zahtijevaju oprez
Prema Teiu Ternovcu iz slovenskog Generali Investmentsa, investitor ne može ignorirati kreditni rizik čak ni u europskim zemljama poput Rumunjske, Mađarske, Bugarske ili Turske, a kamoli izvan europskog područja.
"U slučaju Grčke, tijekom dužničke krize neki su investitori izgubili dio glavnice. Dakle, ako se zemlja suoči s ekonomskim i fiskalnim problemima i ne može kupiti dovoljno tvrde valute na tržištu za otplatu svojih obveza, dug se može restrukturirati ili otpisati", objašnjava. Prema Ternovcu, investitor mora biti svjestan kreditnog rizika, jer on nije nula, zbog čega je važno pratiti kreditne rejtinge zemalja u koje ulaže i njihovu makroekonomsku sliku.
"Argument da zemlja ne može propasti vrijedi za obveznice izdane u vlastitoj valuti, odnosno u valuti nad kojom zemlja ima kontrolu", upozorava Tei Ternovec iz Generali Investmenta. Središnja banka, koja izdaje novac, uvijek može ispisati dovoljno novca za otplatu državnog duga.
Problemi se mogu pojaviti i ako utvrdimo da je rizik prevelik i želimo prodati obveznicu iz rizične zemlje. Kako objašnjava Domen Kregar, analitičar u brokerskoj kući Ilirika, obveznice razvijenih zemalja poput SAD-a, Njemačke i Francuske uglavnom su vrlo likvidne, pa investitori nemaju problema s kupnjom ili prodajom. "U zemljama s nižim kreditnim rejtingom, međutim, likvidnost je znatno niža, što povećava rizik", dodaje.
S visokim prinosima od preko 10 posto, afrička i azijska izdanja svakako privlače pažnju investitora koji traže diverzifikaciju i premiju rizika. Međutim, kako upozoravaju analitičari, to su tržišta gdje politička nestabilnost, valutni rizici i inflacija mogu brzo izbrisati očekivane prinose. Za investitore koji razumiju rizike i spremni su držati obveznice do dospijeća, takva izdanja mogu biti zanimljiv dodatak portfelju - ali ih svakako treba mjeriti u krajnjoj nuždi.
--Uz pomoć analitičara Bloomberg Adrije.