Narodna obveznica, nenarodni investitori

Podaci o investitorima u nedavno emitiranu narodnu obveznicu dodatno su početkom tjedna potvrdili ono što se moglo i naslutiti iz ranije objavljenih informacija. Državna obveznica, koju su iz vlasti nudili malim ulagačima kao alternativu bankovnoj štednji, velikom je većinom završila u rukama institucionalnih investitora.

Još i prije nego su podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD) postali dostupni bilo je poznato da su od ukupnih 750 milijuna eura vrijednosti emitirane obveznice mali ulagači upisali 158 milijuna, dok su veliki kupili preostalih 592 milijuna eura. Ne čudi stoga što se iz evidencije SKDD-a sada vidi kako je već deset najvećih investitora upisalo čak 550 milijuna eura tih obveznica odnosno 73 posto cijelog izdanja. Ostatak je raspoređen među ostalim institucionalnim ulagačima i oko 6,7 tisuća malih.

Podaci SKDD-a ne otkrivaju u potpunosti o kojim se točno velikim investitorima radi jer se na mnogim pozicijama nalaze skrbnički odnosno transakcijski računi. No kako u takve vrijednosnice obično ulažu banke, fondovi i osiguravatelji lako se može pretpostaviti da je i u ovom slučaju situacija slična.

To može donekle potvrditi činjenica da je drugi po veličini investitor u narodnu obveznicu bila Erste & Steiermärkische banka. Treća banka na domaćem tržištu po visini aktive upisala je 100 milijuna eura obveznica. Na šestom mjestu se, pak, nalazi Raiffeisen obvezni mirovinski fond B koji je vlasnik obveznica u vrijednosti nešto višoj od 37 milijuna eura.

Novu obveznicu država je emitirala krajem prošlog tjedna. Mali investitori su prije toga imali tjedan dana vremena kako bi iskazali interes, a ispalo je da je posljednja u nizu narodnih vrijednosnica debelo podbacila barem što se tiče interesa građana.

Prije ovog najnovijeg izdanja, država je u razdoblju od ožujka prošle godine emitirala jednu obveznicu te tri trezorska zapisa. U svakom od tih izdanja mali investitori su upisivali po barem 800 milijuna eura vrijednosnica.

Kako je interes za najnovije izdanje bio ispod četvrtine tog iznosa, može se pretpostaviti kako su se građani zasitili i kako su kupili ono što su mislili kupiti. Čini se da česte tvrdnje iz vlasti kako građani ulažu u te vrijednosnice jer čvrsto vjeruju u stabilnost domaćeg gospodarstva i državnih financija ne drže baš toliko vode.

Nova obveznica emitirana je na rok od tri godine uz kamatnu stopu od 3,30 posto što u sadašnjim uvjetima izgleda sasvim solidno. Činjenica da su veliki investitori bili poprilično zainteresirani za nju, čak i uz to što im je paralelno bila ponuđena dodatna obveznica u vrijednosti od 1,25 milijardi eura s desetgodišnjim dospijećem i kamatnom stopom od 3,50 posto, govori kako su uvjeti bili prilično atraktivni.

No ispada da niti takvi nisu uspjeli privući interes u razini prethodnih izdanja kroz koja su građani državi posudili više od četiri milijarde eura. Više sreće sljedeći put?