Odnarođena obveznica: građani upisali tek 158 milijuna eura najnovijeg izdanja

U usporedbi s prethodnim izdanjima namijenjenim građanima, najnovija državna obveznica bitno je podbacila te su mali ulagači upisali tek 158 milijuna eura ovih vrijednosnica, saznaje se iz konačnih podataka objavljenih u srijedu. Država se nadala tako prikupiti 750 milijuna eura, a kako je očito splasnuo interes građana, priskočili su veliki investitori.

Oni su upisali preostalih 592 milijuna eura, iako je interesa bilo za čak 2,1 milijardu, što je i razumljivo. Nominalni prinos trogodišnje obveznice je na kraju određen na 3,30 posto, što je nešto niže od prethodnih narodnih izdanja koja su bila u rasponu od 3,65 do 3,75 posto, no još uvijek vrlo privlačno za državne obveznice.

Istovremeno s narodnom obveznicom, Ministarstvo financija emitiralo je i desetogodišnju obveznicu namijenjenu samo velikim investitorima. Ta obveznica emitirana je uz kamatnu stopu od 3,50 posto, odnosno prinos do dospijeća od 3,60 posto, i to u vrijednosti od 1,25 milijardi eura. Država se tako ukupno zadužila za dvije milijarde eura.

Nakon što su u prethodnim izdanjima narodnih vrijednosnica, odnosno obveznica i trezorskih zapisa građani kupovali tih papira u vrijednosti od 800 milijuna pa do više od 1,3 milijarde eura, jasno je da je najnovija obveznica usmjerena prema malim ulagačima bitno podbacila. Broj malih investitora koji su sudjelovali u prethodnim izdanjima redovno je prelazio 30 tisuća dok ih je sada sudjelovalo nešto manje od 6,5 tisuća.

Kroz svih pet dosadašnjih izdanja građani su državi posudili nešto više od četiri milijarde eura. Iz vlasti su redovito tvrdili kako su obveznice nudili malim ulagačima kako bi im ponudili alternativu držanju novca u bankovnim depozitima gdje su kamate bile niže.

Najnoviji rezultati pokazuju kako je naizgled došlo do zasićenja. Građanima možda nije odgovarao nešto dulji rok dospijeća ili su jednostavno već alocirali sav novac koji su se nadali usmjeriti u obveznice kroz prethodna izdanja, a možda je ulogu jednostavno igrala i ljetna letargija.

Mada se ovo izdanje gotovo može proglasiti fijaskom, u vlasti mogu biti zadovoljni činjenicom što su prethodna izdanja svoju izborno-promidžbenu ulogu odigrala. Iz Vlade su tada redovito poručivali kako ovakvim izdanjima država nagrađuje ulagače mada je jasno kako isplatu viših kamata na te obveznice financiraju sami građani kroz svoje poreze.

Najava za moguće šesto izdanje narodnih vrijednosnica u ovom trenutku nema, a moguće je i da će se i u Ministarstvu financija pritajiti na neko vrijeme. Prvo iduće dospijeće kojim bi se moglo osloboditi nešto novca građana investiranog u državne vrijednosnice slijedi u rujnu kad za građane dospijeva 243 milijuna eura tromjesečnih trezorskih zapisa emitiranih početkom lipnja. Nakon toga, u drugom dijelu studenog dospijeva dodatna milijarda eura jednogodišnjih trezorskih zapisa izdanih prošle godine.

Državna riznica dobro se puni i ako ne bude posebnih šokova vlasti ne bi trebale imati problema s financiranjem proračuna čak i ako se oslone samo na uvijek zainteresirane institucionalne ulagače. Mada se očekuje postepeni pad kamata na novčanom tržištu, pa bi eventualno narodno izdanje opet moglo biti interesantno ponudi li se atraktivan prinos, tek ćemo vidjeti hoće li se ministar financija Marko Primorac i premijer Andrej Plenković odlučiti kockati i najesen.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar