E-Riznica državni je ulog u budućnost domaćeg tržišta kapitala, no namjera podsjeća na neslavnu prošlost

Hrvatska vlast se u posljednje dvije i pol godine, najvećim dijelom kroz Ministarstvo financija, odlučila pojačano posvetiti domaćem tržištu kapitala. Nakon narodnih obveznica i trezorskih zapisa, donošenja strategije za razvoj, nedavno je iz Financijske agencije (Fina), tvrtke u državnom vlasništvu, stigla i najava javne ponude za preuzimanje većinskog vlasništva u Zagrebačkoj burzi.

U svemu tome pomalo skrivena prošla je digitalna platforma e-Riznica odnosno m-Riznica. Prvi put predstavljena je još prije godinu i pol kad se građanima omogućio digitalni upis trezorskih zapisa. Prije toga, za upis je trebalo ići u poslovnice Fine.

U međuvremenu nastavljen je njen razvoj - od svibnja ove godine postoji i aplikacija za mobitele m-Riznica, a ljetos se čak i dionice u javnoj ponudi grupe Žito, privatne kompanije, moglo upisati preko e-Riznice. Iz Ministarstva financija odgovorili su nam kako će se funkcionalnosti i dalje razvijati "u skladu sa zahtjevima tržišta". Privatni izdavatelji već se i sada nadaju da će upis njihovih vrijednosnica ubuduće biti moguć i putem mobitela, tvrde.

Digitalizacija procesa na domaćem tržištu svakako je dobrodošla. Investitori se ne moraju gnjaviti s formularima i odlaskom u poslovnice Fine ili banaka koje obično posreduju prilikom izdavanja vrijednosnica.

No je li država svojom aplikacijom narušila konkurenciju na tržištu financijskih posrednika? Dio njih izdavateljima nudi usluge među kojima se nalazi i upis vrijednosnica, što se sada može i preko državne platforme.

Prije e-Riznice, trezorske zapise mali su ulagači mogli upisati u poslovnicama Fine | Igor Kralj/Pixsell

 

U Ministarstvu financija ne smatraju da su nelojalna konkurencija. Riječ je o "aplikaciji kakva do sada na tržištu nije postojala", poručuju. "Država je time popunila prazninu, odnosno tržišni jaz državnom infrastrukturom za upis vrijednosnih papira koja je dostupna svima", odgovorili su nam.

Iz Erste banke, koja je bila aranžer i agent u brojnim domaćim izdanjima istaknuli su pak za Bloomberg Adriju kako su među domaćim bankama i investicijskim društvima oni "i dalje jedini (...) koji klijentima omogućuju digitalni upis vrijednosnih papira na primarnom tržištu, putem digitalne aplikacije George". Konkurencija je dakle, ipak bila tu.

Šira slika

No u Erste banci gledaju na širu sliku. Voditelj tima upravljanja investicijskim proizvodima Tamas Nagy objašnjava da "iako se na prvi pogled aplikacija e-Riznica/m-Riznica može doživjeti kao oblik konkurencije postojećim tržišnim posrednicima", smatra "da je njezina pojava prvenstveno doprinijela širenju baze malih ulagatelja i popularizaciji ulaganja na domaćem tržištu kapitala". Inicijativa države "dugoročno koristi svim sudionicima", dodaje, pa državnu platformu "u tom (...) kontekstu smatramo dijelom šire tranzicije prema digitalizaciji i uključivanju građana u tržište kapitala".

Platformu i aplikaciju za Ministarstvo financija razvila je Fina. Iz Ministarstva su nam odgovorili kako je sam razvoj, što uključuje i sistemsku infrastrukturu, udomljavanje platforme, razvoj triju kanala upisa i drugo, stajao "nešto više od 1,5 milijuna eura". Mjesečni troškovi održavanja aplikacije iznose još 26,8 tisuća eura, dodali su. Tu investiciju novca iz državnog proračuna možda bi se moglo povratiti naplatom korištenja platforme.

Za ulagače, upis vrijednosnica besplatan je. No izdavateljima se naplaćuje naknada. "Cijena koja se naplaćuje ovisi o broju kanala upisa koje odabere izdavatelj, veličini izdanja i drugim relevantnim kriterijima", objašnjavaju u Ministarstvu. Naknada pokriva troškove razvoja i operativne troškove koji se ostvaruju pri provođenju izdanja vrijednosnih papira "što svakako uključuje i prilagodbe koje svaki izdavatelj ima kod provođenje IPO-a", (...) "poput izgleda i sadržaja upisnice, načina razmjene podataka o upisnicima i drugo", dodaju.

"Utjecaj aplikacije e-Riznica/m-Riznica ocjenjujem pozitivnim", komentirao je Nagy iz Erste banke, "osobito u kontekstu popularizacije ulaganja među građanima i poticanja interesa za sudjelovanje na domaćem tržištu kapitala". Uz to, "digitalizirani upis državnih vrijednosnih papira otvorio je vrata za veće uključivanje malih ulagatelja i pokazao da postoji značajan potencijal u ovom segmentu", smatra i dodaje kako u suprotnom "možda ne bismo tako brzo vidjeli porast interesa malih ulagatelja ni IPO domaćih kompanija".

Strukturna ograničenja

No u trećoj po veličini domaćoj banci naglašavaju kako "aplikacija e-Riznica ne bi trebala biti pozicionirana kao jedina opcija na tržištu, što je jako važno za stabilan razvoj, odnosno razvoj ostalih sudionika, poput banaka, investicijskih društava i burze". Napominju i kako "uz mnoge prednosti, e-Riznica ima i određena strukturna ograničenja", odnosno "ne omogućuje izravno terećenje novčanih računa klijenata, kao i registraciju vrijednosnih papira na račune klijenata otvorene u investicijskim društvima za sekundarnu trgovinu".

Time se otvara prostor za uključivanje i drugih tržišnih sudionika u proces distribucije vrijednosnih papira, dodaje Nagy. "Takav model omogućio bi postojećim ulagateljima, koji već imaju aktivne brokerske račune, da putem investicijskih društava izravno zadaju naloge za upis vrijednosnih papira", objašnjava. Izdavatelji bi istovremeno mogli kroz tehnološka rješenja na standardiziran način ponuditi svoje vrijednosne papire velikom broju postojećih ulagatelja.

Država kroz niz inicijativa želi popularizirati domaće tržište kapitala | Željko Hladika/Pixsell

 

Pristup velikom broju postojećih i potencijalnih ulagatelja zajednički je nazivnik pod kojim se slažu i država i drugi financijski posrednici. Popularizacija tržišta kapitala svima im je u cilju. Uz e-Riznicu/m-Riznicu, spomenute narodne obveznice i zapise, strategiju razvoja i sada najavljeni pokušaj okrupnjivanja vlasništva u burzi, država je obznanila i kako postoji ideja o formiranju zajedničkog burzovnog indeksa u vidu regionalne integracije tržišta kapitala, a Zagreb je nedavno odabran za sjedište tvrtke koja bi trebala voditi proces integracije burzi srednje i jugoistočne Europe.

Tako nabrojano čini se kako je država ovog puta nešto ozbiljnije pristupila pokušaju popularizacije tržišta kapitala nego ranije, iako takvih inicijativa nije nedostajalo niti u prošlosti. Jedna od najpoznatijih bila je javna ponuda dionica Hrvatskog telekoma prije gotovo dva desetljeća.

Javna ponuda

U vrlo popularnoj transakciji dionice je tada upisalo gotovo 360 tisuća građana, desetak puta više nego što ih je u nedavnim državnim izdanjima upisivalo obveznice odnosno trezorske zapise. U jesen 2007. tadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec izjavljivao je kako se ponuda dionica HT-a formirala "kako bi građanima omogućili da ostvare zaradu na tržištu kapitala" i kako njome "hrvatsko tržište kapitala (...) postaje najsnažnije u regiji".

Vjeru u budućnost iskazivao je i, nedavno otpušten iz zatvora, tadašnji premijer Ivo Sanader. Isticao je kako odaziv građana pokazuje i daljnji porast standarda hrvatskih građana, promjenu dioničarske kulture te jačanje hrvatskog tržišta kapitala, a najavljivao je i daljnje javne ponude.

Koliko je ta inicijativa u konačnici doprinijela širenju svijesti o tržištu kapitala među malim ulagačima zapravo dovoljno govore upravo novi, ponovljeni napori države s istim ciljem. Hrvatsko tržište, kao i najveći dio ostatka Europe, tradicionalno je bankocentrično i vrlo je teško promijeniti navike potrošača koji se i dalje primarno i gotovo ekskluzivno uzdaju u nekretnine i depozite u bankama.

Lana Slivar Dominić/Hina

To ne znači kako bi to samo trebalo rezignirano prihvatiti i ne raditi na razvoju tržišta kapitala. Naprotiv, famozna diverzifikacija i ovdje je nužna, a javne ponude dionica i izdanja korporativnih obveznica u posljednjih godinu i pol svjedoče kako je odlično imati razvijene alternativne kanale kojima se, mimo bankovnih kredita, može stići do svježeg kapitala.

E-Riznica i slične aplikacije samo su dodatak koji bi sve to trebao olakšati. Sjetimo li se kako građani već sada mogu podići i kredite preko aplikacija, morat ćemo zaključiti kako je mobitel u džepu postao novčanik na financijski turbopogon.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar