Geopolitička previjanja, odnosi Rusije i Ukrajine, Donald Trump kao moderator pregovora i europski fokus na jačanju obrane – tako bi se ukratko mogao opisati tjedan koji smo ostavili za nama. Iako do primirja u rusko-ukrajinskom sukobu još nije došlo, vijest tjedna je zasigurno to da je američki predsjednik održao razgovore s Vladinimirom Putinom i Volodimirom Zelenskim.
Razgovori Trumpa s predsjednicima zaraćenih država u SAD-u su ocijenjeni pozitivno. Nakon telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Putinom, koji se održao u utorak, iz Bijele kuće su poručili da su napravili ključne korake prema smirivanju napetosti u Ukrajini te da im je zajednički cilj da rat u Ukrajini završiti trajnim mirom. Dan kasnije Trump je razgovarao i sa Zelenskim. To je bio njihov prvi susret nakon okršaja u Ovalnom uredu krajem veljače, no ovog su puta dva predsjednika poručili da je telefonski razgovor bio pozitivan. Zelenski je nakon razgovora poručio da vjeruje da se mir može postići ove godine te da je pristao na prekid napada na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu.
Ipak, iz Europe svemu pristupaju s više opreza. Čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen ovog je tjedna poručila da Rusija širi svoje vojnoindustrijske kapacitete i priprema se za sukob s europskim demokracijama. Zbog svega su čelnici Europske unije (EU) najavili čak 800 milijardi eura ulaganja u obrambenu industriju.
Razvoj obrane i obrambene industrije
Nijemci su ovog tjedna također donijeli važnu odluku. Zastupnici donjeg doma njemačkog parlamenta u odlasku dvotrećinskom su većinom izglasali izmjene njemačkog ustava i omogućili budućoj vladi da se idućih godina zaduži za više od bilijun eura za troškove obrane, infrastrukture i zaštite klime. Popuštanje Ustavne kočnice zaduživanja povijesna je odluka, a cilj tog poteza je većom javnom potrošnjom oživjeti investicije, potrošnju, proizvodnju i općenito cijelo gospodarstvo. S obzirom na to da se radi ekonomskom motoru cijele Europske unije, labavljenje kočnice zaduživanja Njemačke će imati dalekosežne ekonomske posljedice za cijelu Europu, a u svemu bi mogle profitirati i Hrvatska i ostale države Adrija regije.
Dođe li do primirja u Ukrajini, profitirati bi mogli građevinari, s obzirom na to da se očekuje da će njihova obnova od rata biti glavni poligon za građevinsku aktivnost u Europi.
Ipak, trenutno najbolje stoje obrambene tvrtke. Europskim kompanija iz sektora dionice su skočile za 30 i 40 posto nakon europske najave dodatnog ulaganja u obranu. Kako u svemu stoje Hrvatske kompanije? Alojzije Šestan, glavni direktor naše etablirane obrambene tvrtke Šestan-Busch, kazao nam je da su spremni i u niskom startu čekaju objave i uvjete natječaja, dok je predsjednik uprave HS Produkta Željko Pavlin istaknuo da prate situaciju i da će reagirati na bilo kakav tender.
Iako su obrana i građevina u fokusu, Bloomberg prati deset vodećih hrvatskih kompanija kroz svoj model ESG Score. Njihove ocjene otkrile su u kojim su segmentima one najjače, gdje ima prostora za napredak te kako stoje u odnosu na konkurenciju u svojim industrijama. Došlo je do promjena na samom vrhu ljestvice, a zanimljivo je da su neke od naših tvrtki po dobrim ESG rezultatima i u samom svjetskom vrhu u svojim branšama.
Odluka FED-a i hrvatski rast
Ovog tjedna sastali su se i dužnosnici Federalnih rezervi. Odlučili su zadržati su referentnu kamatnu stopu nepromijenjenom već drugi sastanak zaredom, a predviđaju sporiji gospodarski rast i veću inflaciju. Odluka o zadržavanju kamatnih stopa dolazi u trenutku kada ambiciozni i često nepredvidivi politički planovi predsjednika Trumpa stavljaju gospodarstvo, kao i sposobnost Feda da ga održi stabilnim, pod sve već pritisak.
Unatoč događajima u svijetu, naši analitičari predviđaju da će se gospodarski rast zemalja Adria regije nastaviti u 2025. i 2026. godini te da će biti nošen prvenstveno domaćom potražnjom. Istovremeno, Hrvatska narodna banka (HNB) blago je srezala svoju prognozu domaćeg gospodarskog rasta za ovu godinu. Osim toga, HNB je ovog tjedna objavio da se primjena strožih mjera za odobravanje kredita građanima odgađa do 1. srpnja. Odluka je donesena nakon javnog savjetovanja.
Nedavna objava o izmjenama regulative podigla je dosta bure u bankarskim krugovima i za sobom potegnula rasprave o naknadama za bankovne usluge, ali i na površinu izvukla neke malo poznate informacije koje bi mogle razveseliti svakoga tko je ikad okrenuo očima na (još jednu) uslugu koju mu je njezina ili njegova banka pokušala (i uspjela) naplatiti. Radi se o tzv. osnovnom računu koji bi trebao osiguravati bazične bankovne usluge po minimalnim naknadama ili čak bez njih.
Inače, najnoviji Indeks ekonomske slobode, koji objavljuje think tank Heritage Foundation iz Washingtona u SAD-u, prikazuje pozitivan trend u Hrvatskoj. Prema njemu ekonomske slobode u Hrvatskoj nisu nikada bile veće. Prema tome pojedinci U Hrvatskoj imaju slobodu samostalno odlučiti o tome kako, kada i gdje raditi, proizvoditi, investirati i trošiti.
Investicije i nekretnine
Za sve koji investiraju vrijedi spomenuti da zlato posljednjih dana obara rekorde, raste i interes za kupnju investicijskog srebra. Ono se ponekad se naziva i "zlatom za siromašne" jer je puno jeftinije, no u godinu dana je poskupilo oko 31 posto.
Interes investitora odlučila je testirati hrvatska tvrtka Qelo, poznata po razvoju mreže punionica za električna vozila. Najavili su svoju prvu javnu ponudu konvertibilnih obveznica, kojom planira prikupiti tri milijuna eura, a kamatna stopa iznosi osam posto godišnje.
Za sve koji su pak tradicionalno ljubitelji nekretnina, ispitali smo isplati li se više kupiti novogradnju ili stariji stan pa uložiti u adaptaciju. Statistika kaže da je cijena novogradnje u Hrvatskoj lani skočila za 15 posto, a znači li to da je isplativije kupiti stariju nekretninu u koju treba dodatno uložiti?
.webp){kind=icon}
