Zašto zlato raste, a bitcoin ne, ako se smatra digitalnim zlatom?

Dok zlato posljednjih dana obara rekorde, cijena bitcoina stagnira osjetno ispod svoje najviše vrijednosti. Ako je bitcoin digitalno zlato, zašto onda njegova cijena ne prati trend rasta cijene fizičkog zlata?

Bitcoin je najvišu cijenu dosegao 20. siječnja, kada je iznosio 109 tisuća dolara. Otad je cijena pala ispod 80 tisuća dolara, a trenutno najveća kriptovaluta trguje po cijeni od oko 82,5 tisuća dolara. To je 24 posto ispod njegove najviše vrijednosti.

 

Zlato, s druge strane, iz dana u dan ruši rekorde. I na promptnom tržištu cijena je prešla granicu od tri tisuće dolara po unci – jučer, u vrijeme pisanja ovog članka, trgovalo se po cijeni od 3.031 dolara za uncu (31,1 gram).

Stručnjaci smatraju da je razlog rasta cijene zlata strah od potresa na međunarodnim tržištima zbog nepredvidive politike Donalda Trumpa, koji prijeti trgovinskim ratovima. Agresivne politike novog američkog predsjednika mogle bi čak izazvati recesiju u najvećem svjetskom gospodarstvu.

 

U vremenima nesigurnosti zlato se smatra utočištem za kapital, što mu dodatno podiže cijenu. Prema nekim predviđanjima, cijena bi ove godine mogla doseći 3,5 tisuća dolara po unci.

Cjenovne oscilacije neusporedive sa zlatom

Ako je bitcoin digitalno zlato, zašto njegova cijena posljednjih tjedana ne prati trend rasta cijene zlata?

Nazivanje bitcoina "digitalnim zlatom" odnosi se samo na neke tehničke karakteristike zlata, ali nikako ne i na cjenovne oscilacije, koje su potpuno neusporedive sa zlatom, rekao je za Bloomberg Adriju analitičar tvrtke Acex Tilen Šarlah.

Sličnost bitcoina i zlata leži u tome što im je ponuda ograničena, kaže Šarlah – bitcoin ima fiksnu zalihu od 21 milijun kovanica, što je slično zlatu, koje je također ograničeno u prirodi, a njegovo rudarenje sporo je i kapitalno iznimno zahtjevno.

Oba su također decentralizirana. Baš kao i zlato, bitcoin nije pod kontrolom nijedne središnje banke ili vlade, a i krivotvorenje je iznimno teško, odnosno nemoguće.

Kao i zlato, i bitcoine nije moguće krivotvoriti

"Bitcoine nije moguće krivotvoriti, slično kao što je kod zlata teško proizvesti visokokvalitetne krivotvorine. Oboje bi također trebalo štititi od inflacije u nesigurnim vremenima, iako se bitcoin u tome još nije u potpunosti dokazao."

Kad usporedimo ta dva sredstva u pogledu kretanja cijena i volatilnosti, razlike između zlata i bitcoina postaju još izraženije, ističe Šarlah.

"Bitcoin je znatno volatilniji od zlata jer je još uvijek u ranoj fazi prihvaćanja. Osim toga, na njegovu cijenu snažno utječu regulacije, institucionalno prihvaćanje, tržišno raspoloženje i tehnologija, dok je zlato stabilnije i ima tisućljetnu povijest vrijednosti."

Zlato je već dugo dio pričuva središnjih banaka i globalnih rezervi, dok bitcoin tek zauzima mjesto u financijskom svijetu, objašnjava Šarlah. "Iako bitcoin i zlato dijele koncept ograničene ponude i uloge čuvara vrijednosti, u praksi bitcoin stvara vlastitu investicijsku klasu u globalnom financijskom sustavu, vođen drukčijim tržišnim silama od tradicionalnog zlata."

Kriptovalute se ponašaju kao rizična imovina

"Bitcoin ima sve karakteristike da jednog dana postane utočište, ali to sada definitivno nije. Za to će trebati proći još mnogo godina", rekao je Veselinović u razgovoru za Bloomberg Adriju.

Makroekonomska kretanja na kriptovalute utječu jednako kao i na sve druge rizične investicije, poput dionica, rekao je Veselinović.

Unatoč potresima koje izazivaju njegove najave trgovinskih ratova, Donald Trump je dugoročno svakako pozitivan za kriptoimovinu, smatra Veselinović. Njegova administracija naklonjena je toj industriji i tek počinje uvoditi regulatorni okvir koji je pozitivan za sektor.

Pad cijene bitcoina s vrha prije dva mjeseca za iskusne ulagače u kriptoimovinu nije ništa neobično, kaže Veselinović. Donald Trump je po svojoj prirodi "volatilna osoba", a kriptotržište reagira na njegove "volatilne izjave" čak i više od ostalih tržišta.

Kriptovalute su jedino tržište koje radi 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, i bez kakvog nadzora i ograničenja. Zbog toga je veća volatilnost potpuno uobičajena.