EU uzvraća udarac SAD-u: Što to donosi?

Europska unija pregovara o mogućoj carini na 93 milijarde eura američke robe ako predsjednik Donald Trump ispuni svoju prijetnju uvođenjem 10 posto carina europskim zemljama 1. veljače.

EU razmatra dodatne protumjere uz carine, ali će prvo tražiti diplomatsko rješenje, rekli su ljudi upoznati s raspravama. Predstavnici 27 zemalja EU sastali su se u nedjelju kako bi počeli pripremati opcije.

Čelnici EU-a održat će hitan sastanak u Bruxellesu tijekom vikenda kako bi razmotrili moguće mjere odmazde. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je u nedjelju na društvenim mrežama da su zemlje Unije ujedinjene u svojoj podršci Danskoj i Grenlandu te da su spremne "braniti se od bilo kakvog oblika prisile".

Trump je u subotu najavio 10-postotne carine na robu iz osam europskih zemalja, koje stupaju na snagu 1. veljače i povećavaju se na 25 posto u lipnju, osim ako se ne postigne dogovor o "kupovini Grenlanda". Trump je iznio prijetnju nakon što su dvije zemlje rekle da će održati simbolične vojne vježbe NATO-a na poluautonomnom danskom teritoriju.

Britanski premijer Keir Starmer nazvao je Trumpove komentare "potpuno pogrešnima", dok je švedski premijer Ulf Kristersson rekao da se njegova zemlja neće dati "ucjenjivati". Francuski premijer Emmanuel Macron, koji je prijetnju nazvao "neprihvatljivom", planira zatražiti od EU da aktivira svoj najmoćniji alat za odmazdne trgovinske mjere, takozvani Instrument protiv prisile (ACI).

Što je mjera 'protiv prisile' ACI - posljednje trgovačko oružje EU-a - doznajte OVDJE.

Bloomberg

Najneposredniji i najopipljiviji odgovor EU-a bio je zaustavljanje odobravanja srpanjskog trgovinskog sporazuma sa SAD-om, koji još uvijek treba ratificirati Europski parlament. Europska narodna stranka, najveća skupina u parlamentu, izjavila je da će se pridružiti drugim strankama u blokiranju ratifikacije sporazuma.

"Predsjednik Trump pokrenuo je lavinu koja prijeti uništiti desetljeća transatlantske suradnje", rekao je Stefan Löfven, predsjednik Stranke europskih socijalista, u nedjeljnoj izjavi. Stranka, čija je parlamentarna skupina druga po veličini u Bruxellesu, podržava suspenziju trgovinskog sporazuma i pozvala je EU da razmotri korištenje instrumenta protiv prisile.

Trgovinskim sporazumom, koji mnogi u Europi kritiziraju kao previše jednostran u korist Washingtona, EU se složila ukinuti gotovo sve carine na američke proizvode. EU je također uvela carinu od 15 posto na većinu izvoza u SAD i carinu od 50 posto na čelik i aluminij. SAD je od tada proširio popis robe koja podliježe višoj stopi od 50 posto kako bi uključio stotine dodatnih proizvoda koji sadrže te metale.

EU je već odobrila odmazdne carine na američku robu vrijednu 93 milijarde eura, ali ih je stavila na čekanje. Ako Trump ispuni svoju prijetnju uvođenjem carina tim zemljama početkom veljače, EU bi mogao dopustiti ponovno uvođenje protumjera, rekli su izvori koji su govorili pod uvjetom anonimnosti. Mjere bi bile usmjerene na američku industrijsku robu, uključujući Boeingove avione, automobile proizvedene u SAD-u i burbon.

Trumpova prijetnja carinama mogla bi biti neželjeni prekid za europske dionice koje su nadmašile američke jer su se investitori slijevali u niz regionalnih sektora, od obrane do rudara i proizvođača čipova. Izglede za regiju potaknula je povećana njemačka fiskalna potrošnja, niže kamatne stope i očekivanja veće dobiti.

 

Ako Trump ispuni svoju prijetnju punom carinom od 25 posto, Bloomberg Economics procjenjuje da bi mogao smanjiti izvoz ciljanih europskih zemalja na američko tržište za čak 50 posto, pri čemu bi Njemačka, Švedska i Danska bile najviše izložene.

Macronova prijetnja korištenjem anti-prisilnog instrumenta predstavljala bi veliku eskalaciju od strane EU-a. ACI, koji nikada nije korišten, osmišljen je prvenstveno kao odvraćanje i, ako je potrebno, kao odgovor na namjerne prisilne mjere trećih zemalja koje koriste trgovinske mjere kao sredstvo pritiska na političke odluke EU ili njezinih članica.

Te mjere mogle bi uključivati ​​carine, nove poreze na tehnološke tvrtke ili ciljana ograničenja ulaganja u EU. Također bi mogle uključivati ​​ograničavanje pristupa određenim dijelovima tržišta EU ili ograničavanje tvrtki da se natječu za javne ugovore u Europi.

"Komisija bi trebala odmah aktivirati instrument protiv prisile, a Europsko vijeće trebalo bi odobriti primjenu odgovarajućih carina na uvoz iz SAD-a", rekao je Ignacio Garcia Bercero, bivši visoki dužnosnik Europske komisije koji je bio odgovoran za trgovinske pregovore sa SAD-om. "Ako EU ne može pokazati solidarnost s Danskom i državama članicama pogođenim mjerama, izgubit će svaki kredibilitet ili legitimnost."

Američki ministar financija Scott Bessent gotovo je odbacio prijetnje EU-a da će zaustaviti carinski sporazum postignut između Trumpa i Unije prošle godine, rekavši u emisiji Meet the Press na NBC-u da američki predsjednik koristi stratešku polugu kako bi dobio ono što želi.

"Europljani projiciraju slabost, SAD projiciraju snagu", rekao je u nedjelju. "Europski će se čelnici pomiriti i shvatiti da moraju biti pod okriljem američke sigurnosti."

"Trumpove carine– uključujući postojeće stope i dodatnih 10 posto – mogle bi smanjiti američki izvoz iz ciljanih zemalja do 50 posto", napisali su Nicole Gorton-Caratelli, Antonio Barroso i Maeva Cousin iz Bloomberg Economicsa.

Trumpove carine primjenjivat će se na Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemsku i Finsku. To se dogodilo dok su se diljem Danske održavali prosvjedi koji su se snažno protivili bilo kakvoj američkoj kontroli nad Grenlandom.

Iznenađujuće, Trump je objavio svoju tarifnu najavu nakon što su te zemlje – neke od najdugovječnijih saveznica Sjedinjenih Država i sve članice NATO-a – rekle da šalju samo nekoliko desetaka vojnika na Grenland kako bi sudjelovale u zajedničkoj vježbi planiranja.

Zapravo, njemački vojni izviđački tim koji je u petak stigao na Grenland već se vratio nakon 44-satnog raspoređivanja na arktički otok, prema pisanju lista Bild u nedjelju.

Republikanski američki senator Thom Tillis i demokratkinja Jeanne Shaheen izdali su zajedničku izjavu u kojoj pozivaju Trumpovu administraciju da "isključi prijetnje i uključi diplomaciju". Supredsjedatelji Senatski klub zastupnika u NATO-u napisao je: "Nastavak ovim putem loš je za Ameriku, loš za američke tvrtke i loš za američke saveznike."

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, koji je težio bliskom odnosu s Trumpom, u nedjelju je na društvenim mrežama napisao da je s predsjednikom razgovarao o Grenlandu i da se "raduje susretu s njim u Davosu kasnije ovog tjedna". Rutte će se u ponedjeljak u Bruxellesu sastati s danskim ministrom obrane i grenlandskim ministrima vanjskih poslova.