Obuzdavanje Trumpa, suci zaustavljaju carine - evo detalja

Američki Sud za međunarodnu trgovinu presudio je 28. svibnja da je velika većina carina koje je uveo predsjednik Donald Trump nezakonita te je naredio njihovo ukidanje, čime bi bio zadat udarac ključnom stupu njegove gospodarske politike. Dan kasnije, žalbeni sud privremeno je zaustavio provedbu te presude dok razmatra dugotrajnije odgode.

U jednoglasnoj presudi tročlanog vijeća sudaca, njujorški trgovinski sud zaključio je da je Trump neosnovano posegnuo za zakonom o izvanrednim situacijama kako bi opravdao carine. Bio je to rijedak ukor jer sudovi obično daju prednost predsjedniku kada je riječ o pitanjima trgovine.

Ako presuda trgovinskog suda na kraju bude potvrđena, to bi bio veliki pravni udarac za Trumpovu administraciju usred vala tužbi koje preispituju granice predsjedničke ovlasti. Odluka bi također mogla testirati moć sudova da provedu svoje odluke ako izvršna vlast odluči ignorirati naredbe sudaca.

Dok se slučaj probija kroz pravosudni sustav, sudbina carina koje utječu na trilijune dolara globalne trgovine mogla bi na kraju završiti pred Vrhovnim sudom SAD-a.

Na koje se carine odnosi presuda trgovinskog suda?

Nalog trgovinskog suda odnosi se na “recipročne” carine koje je Trump najavio 2. travnja na uvoz iz gotovo 60 zemalja, a koje su potom bile odgođene do početka srpnja. Također uključuje posebne carine na robu iz Kine, Kanade i Meksika.

Članak 1. Ustava SAD-a daje Kongresu ovlast uvođenja poreza i carina te “reguliranja trgovine s inozemstvom”. No, Kongres je desetljećima delegirao dijelove svojih ovlasti putem različitih zakona, većinom dopuštajući predsjednicima uvođenje carina samo iz ograničenih razloga.

Trump je tijekom svog prvog mandata testirao granice tih ovlasti. Ovaj put se pozvao na gotovo neograničene ovlasti prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) kako bi nametnuo carine izvršnim uredbama, iako taj zakon iz 1977. nikada prije nije korišten u tu svrhu. Taj zakon uopće ne spominje carine.

IEEPA daje predsjedniku ovlasti nad financijskim transakcijama tijekom određenih izvanrednih stanja, no uobičajeno sredstvo su sankcije. Trump je trgovinske deficite s drugim državama i krijumčarenje droge na granici SAD-a naveo kao nacionalne izvanredne situacije koje su mu omogućile pozivanje na zakon za nametanje carina.

Ako odluka trgovinskog suda opstane, to bi značilo ukidanje 30 posto carine na uvoz iz Kine, carine do 25 posto na robu iz Kanade i Meksika te 10 posto na većinu druge robe koja ulazi u SAD.

Presuda ne utječe na sektorske carine uvođene na temelju drugih zakonskih temelja, poput carina na čelik, aluminij i automobile, koje su uvedene pozivanjem na Sekciju 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine. Te carine ovise o istrazi Ministarstva trgovine koje je zaključilo da uvoz tih proizvoda predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Trumpova administracija pripremala je korištenje Sekcije 232 i za lijekove i poluvodiče. Presuda također ne utječe na carine prema Sekciji 301, koja omogućuje carine zbog nepoštenih trgovinskih praksi.

O čemu je bila riječ u tužbi?

Podneseno je nekoliko tužbi koje osporavaju Trumpove carine. Ova presuda se odnosi na dva slučaja pred Sudom za međunarodnu trgovinu.

Jedan slučaj podnio je 14. travnja Liberty Justice Center — libertarijanska pravna organizacija — u ime pet malih poduzeća. Među njima su distributer vina iz New Yorka, marka ženske biciklističke odjeće iz Vermonta i mali proizvođač elektronike iz Virginije.

U tužbi se tvrdilo da Trump zloupotrebljava IEEPA. Liberty Justice Center tvrdio je da američki trgovinski deficiti “nisu izvanredno niti neobično prijetnja” te da zakon o izvanrednim situacijama čak i tada ne dopušta predsjedniku uvođenje općih carina.

Drugi slučaj podnijeli su 23. travnja državni odvjetnici iz 12 saveznih država koje vode demokrati. Oni su iznijeli iste optužbe i tvrdili da Trumpove carine predstavljaju masovni porez za američke potrošače te krše ovlasti Kongresa.

Bloomberg

Što je odlučio trgovinski sud?

Tri suca zaključila su da zbog ustavne “izričite dodjele ovlasti za carine Kongresu”, IEEPA ne delegira neograničenu carinsku ovlast predsjedniku.

Presuda je zaključila da su Trumpova početna izvršna uredba o globalnim carinama, kao i naknadna uredba o dodatnim carinama na uvoz iz zemalja koje su uvele protu-mjere, premašile predsjedničke ovlasti prema tom zakonu.

Treća izvršna uredba, koja uvodi carine na robu iz Meksika i Kanade, proglašena je nezakonitom jer te carine ne adresiraju izvanrednu situaciju na koju se predsjednik pozvao.

Sud je naglasio da ne donosi presudu o “mudrosti ili učinkovitosti predsjednikove upotrebe carina”, već da su one “nedopustive ne zato što su loša odluka, nego zato što ih zakon ne dopušta”.

Trumpova administracija doživjela je dodatni udarac 29. svibnja kad je savezni sudac u Washingtonu proglasio nezakonitim niz carina vezanih uz trgovinu s Kinom i drugim državama. Sudac Rudolph Contreras ograničio je svoju odluku na obiteljske tvrtke za proizvodnju igračaka koje su podnijele tužbu. Odgodio je provedbu presude za 14 dana kako bi Ministarstvo pravosuđa moglo podnijeti žalbu.

Što presude znače za Trumpovu politiku carina?

Čak i ako presude ostanu na snazi, one možda neće trajno zaustaviti Trumpovu politiku preoblikovanja globalne trgovine. Trump i njegova administracija u prošlosti su odbacivali nepovoljne presude sudova kao pristrane, a optuženi su i da nisu u potpunosti poštovali sudske odluke. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai izjavio je da je odluku donio “neizabrani sud” koji ne bi trebao imati moć “odlučivati kako pravilno odgovoriti na nacionalnu izvanrednu situaciju.”

Ako presuda opstane i ne bude ignorirana, ukidanje velikog dijela carina moglo bi dodatno potaknuti zabrinutost za stanje javnih financija SAD-a. Ulagači na tržištu obveznica već su izražavali zabrinutost zbog rasta državnog duga.

Administracija je povećani prihod od carina navodila kao način kompenzacije poreznih olakšica u prijedlogu proračuna koji Trump naziva “velikim, prekrasnim” i koji bi trebao koštati 3,8 bilijuna dolara tijekom sljedećeg desetljeća. Američki uvoznici platili su rekordnih 16,5 milijardi dolara carina u travnju — brojka za koju su Trumpovi pomoćnici očekivali da će i dalje rasti — no nije jasno hoće li presuda značiti i povrat sredstava.

Predsjednik i dalje ima druge alate za uvođenje carina, poput Sekcije 232, iako su one ograničenijeg dosega. Također može privremeno uvesti carine do 15 posto na najviše 150 dana prema Zakonu o trgovini iz 1974., ali samo u slučaju “ozbiljne neravnoteže plaćanja” ili sprječavanja “neposredne i značajne” deprecijacije dolara. Također može pokrenuti istrage o nepoštenim trgovinskim praksama prema Sekciji 301, no to traje duže.

Bloomberg

Što pravna borba znači za aktualne trgovinske pregovore?

Za ključne trgovinske partnere koji pregovaraju s Trumpovom administracijom — uključujući Kinu, Europsku uniju, Indiju i Japan — ostaje pitanje hoće li nastaviti s pregovorima ili usporiti razgovore u nadi da će sudske presude osnažiti njihov položaj.

Također je doveden u pitanje nacrt trgovinskog sporazuma koji je Trump postigao s Ujedinjenim Kraljevstvom. Taj dogovor predviđa američku carinu od 10 posto na sav uvoz iz UK-a, no te bi carine bile poništene ako presuda trgovinskog suda ostane na snazi.

“Ne znam zašto bi neka zemlja htjela pregovarati kako bi se izvukla iz carina koje su sada proglašene nezakonitima,” rekla je Jennifer Hillman, profesorica na Pravnom fakultetu sveučilišta Georgetown, bivša sutkinja WTO-a i bivša glavna pravna savjetnica Ureda američkog trgovinskog predstavnika. “Ovo je vrlo jasna presuda da su globalne recipročne carine jednostavno nezakonite.”

Što je Američki sud za međunarodnu trgovinu?

Taj sud dio je saveznog sudskog sustava SAD-a i osnovao ga je Kongres za rješavanje specijaliziranih sporova o trgovini i carinama. Njegove se odluke osporavaju na istoj razini kao i presude okružnih sudova, što znači da bi Trumpova žalba išla na savezni žalbeni sud i potencijalno na Vrhovni sud.

Sud ima devet sudaca, koje imenuje aktualni predsjednik uz suglasnost Senata. Troje sudaca koji su sudili ova dva slučaja imenovali su različiti predsjednici: Trump, Barack Obama i Ronald Reagan.