Toni Milun upozorava: Hrvati znaju teoriju, ali i dalje gube novac u praksi

Iako se posljednjih godina bilježi rast interesa hrvatskih građana za tržište kapitala, potaknut prvenstveno izdanjima narodnih obveznica i trezorskih zapisa, njihova stvarna financijska pismenost i dalje zaostaje za europskim prosjekom. Jaz između teorijskog znanja i praktičnog ponašanja, strahovi proizašli iz prošlih kriza te novi rizici koje donosi digitalno doba ključni su izazovi na putu prema stvaranju zrelijeg investicijskog okruženja.

O tome što građane sprječava, kakvo je povjerenje u institucije i kako se nositi s opasnostima od prijevara, za Bloomberg Adria TV govorili su Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, i financijski edukator Toni Milun.

Između znanja i ponašanja

Prema posljednjem velikom istraživanju Hanfe i Hrvatske narodne banke iz 2023. godine, hrvatski su građani u prosjeku točno odgovorili na šest od deset pitanja o financijskom znanju, ponašanju i stavovima. Iako samo financijsko znanje bilježi rast sa 60 posto u 2016. na 70 posto, ukupna ocjena pismenosti i dalje je nešto ispod prosjeka zemalja zapadne Europe.

"Mi po ukupnoj razini financijske pismenosti ne zaostajemo previše za prosjekom, možda tri postotna boda, ali u drugim kategorijama, kao što je financijsko ponašanje, tu smo zapravo ispod prosjeka", istaknula je Anamarija Staničić. "Financijsko znanje je jedno, a ponašanje u praksi drugo."

Posebno zabrinjava područje digitalne financijske pismenosti, gdje Hrvatska značajno zaostaje za prosjekom Europske unije i OECD-a. Staničić upozorava na čestu zabludu, osobito kod mlađe populacije. "Kod mladih je digitalna pismenost visoka, ali to ne znači da je i digitalna financijska pismenost visoka. Često se precjenjuje ta razina znanja, što se prevodi u nesvjesnost preuzimanja rizika", objasnila je.

Narodne obveznice probudile male ulagače

Pravi poticaj za aktivnije sudjelovanje građana na tržištu kapitala bila su izdanja državnih vrijednosnih papira. Taj potez države, kako navodi Staničić, bio je "dobar iskorak da se osvijesti građanstvo da takvi instrumenti uopće postoje". Podaci to i potvrđuju: danas je 8,5 posto javnog duga u rukama hrvatskih građana, što pokazuje iznimno povjerenje u sposobnost države da servisira svoje obveze.

IPO Žito grupe | ZSE

Ovaj val interesa prelio se i na Zagrebačku burzu. U posljednjih godinu i pol dana, kroz tri inicijalne javne ponude (IPO) prikupljeno je oko 200 milijuna eura, uz sudjelovanje najmanje sedam tisuća malih ulagatelja. Još je impresivniji podatak da mali ulagatelji, odnosno fizičke osobe, generiraju čak 82 posto svih transakcija na burzi. "Oni nose frekvenciju trgovanja, a broj transakcija je iznimno bitan pokazatelj likvidnosti i dubine tržišta. U zadnjih godinu i pol dana taj se broj gotovo udvostručio", naglasila je Staničić.

Emocije, strah i nepovjerenje kao kočnice

Unatoč pozitivnim pomacima, mnogi građani i dalje s oprezom pristupaju tržištu. Financijski edukator Toni Milun glavne razloge vidi u emocijama i lošim povijesnim iskustvima. "Mnogi se sjećaju onog kraha 2007. i 2008. godine, kad su ljudi izgubili po 70 posto svoje vrijednosti. Nekima se do dan danas taj ulog nije vratio", podsjeća Milun. Ta trauma, kaže, stvorila je percepciju da je tržište kapitala isključivo rizično, iako su, primjerice, američka tržišta od tada narasla četiri do pet puta.

Drugi veliki problem je nepovjerenje u institucije. "Ljudi nemaju povjerenja u banke i fondove, a onda dobiju oglas od nekoga s Facebooka tko im kaže: 'uloži kod mene i zaradit ćeš duplo u mjesec dana'. I odjednom imaju povjerenje", upozorava Milun.

Digitalne zamke i milijunski gubici

Svoju ulogu igra i tehnologija. Digitalizacija je, s jedne strane, demokratizirala ulaganje, no s druge je otvorila vrata brojnim prijevarama. Oglasi s lažnim izjavama poznatih osoba, takozvani deepfake videozapisi i obećanja nerealno visokih prinosa postali su svakodnevica na društvenim mrežama. Prema podacima MUP-a, godišnji gubici od prijevara u Hrvatskoj, od kojih značajan dio čine investicijske, iznose oko 50 milijuna eura. Globalne brojke su, kako kaže Staničić, porazne i penju se do bilijun dolara.

 

Oba sugovornika slažu se da, iako regulatori poput Hanfe neprestano upozoravaju i rade na zaštiti, ključna je odgovornost na pojedincu. "Teško vas itko može zaštititi ako sami srljate u neprovjerene ponude. Mora postojati određena doza zdravog opreza", poručila je Staničić.

Mladi su, zbog sklonosti tehnologiji i želje za brzom zaradom, posebno izloženi rizicima, pogotovo kada je riječ o kriptoimovini. "Mladi su dosta špekulativni. Oni vide da je kripto rastao zadnjih mjeseci i misle da je to tako stalno", objašnjava Milun. Kako bi se takvi obrasci ponašanja promijenili, Staničić predlaže sustavno rješenje: "Bilo bi jako lijepo da se uvede financijska pismenost kao obvezni modul čak i u osnovne škole. Dok se to ne uvede kao stup obveznog obrazovanja, uvijek ćemo imati samo djelomični efekt."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.