Prošla godina je za obvezne mirovinske fondove (OMF) po rezultatima bila druga najgora godina u povijesti, nakon 2008. Unatoč dobrom početku 2023. godine, nitko ne može jamčiti da će se taj trend i nastaviti, ocjena je izvora Hine bliskog tim fondovima.
Prošla godina bila je teška za mirovinske fondove u cijelom svijetu, uslijed rasta inflacije, zaoštravanja monetarne politike, kao i posljedica rata u Ukrajini, pri čemu su sve klase imovine pale, pa tako i dionički i obveznički indeksi, pa su tako obvezni mirovinski fondovi (OMF) u Hrvatskoj zabilježili negativne prinose za svoje članove.
Prinosi Mirexa imali su negativan predznak u sve tri kategorije. A kategorija ostvarila je prosječan pad za 4,12 posto, kategorija B pad od 5,04 posto, dok kategorija C pad od 5,25 posto.
Čitaj više
Neto imovina mirovinaca u srpnju veća za 3,2 milijarde kuna
Neto imovina OMF-ova krajem srpnja 2022. iznosila 132,3 milijarde kuna, 2,5 posto više u odnosu lipanj.
23.08.2022
Vlada časti, mirovine od siječnja rastu za 5,37 posto
Stopa usklađivanja AVM-a primjenjuje se 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine.
03.03.2023
Ima li koristi od obveznih mirovinskih fondova kojima se imovina topi
Trenutačna imovina sva četiri obvezna mirovinska fonda, po podacima za listopad, iznosi 130,8 milijardi kuna.
24.11.2022
Promet na ZSE-u u utorak blago porastao, ali Crobex i dalje u padu
Ulagači malo živnuli, no niti to nije dovelo do rasta cijena dionica.
29.11.2022
Inače, prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju 2022. iznosila je 132,2 milijarde kuna, što je za 809,8 milijuna kuna ili 0,6 posto manje u odnosu na kraj 2021. godine.
No, prosječni prinosi od početka rada fondova i dalje su "dobri", kao i na početku ove godine, no, zbog i dalje prisutnih rizika na tržištu poput inflacije i potencijalne recesije, nitko ne može jamčiti da će se taj trend u ovoj godini i nastaviti.
Procjena je da je prosječan član kategorije B od 2002. godine, uz prosječnu hrvatsku plaću tijekom tog razdoblja, dosad uplatio 96.533 kune, a da na kraju 2022. godine na računu ima 150.165 kuna.
Dakle, zarada za člana koji je od početka bio u sustavu je 53.632 kune, stoga, nitko tko je od početka član nije u minusu, istaknuo je izvor, koji dodaje da manje može imati samo netko tko je u drugi stup ušao lani, no da nitko tko je barem pet godina u sustavu nema manje nego što je uplatio.
Prema posljednjim podacima, od 100 ljudi, 70 ih se u potpunosti vrati u prvi stup, što znači da trenutno oko 30 posto ljudi bira kombiniranu mirovinu. Ocjena je da će drugi stup u punoj mjeri pokazati svoje prednosti za one članove koji u njemu provedu cijeli radni vijek, dakle 40 godina, i u tom slučaju do 80 posto ljudi imat će veću mirovinu.
Drugi stup, u koji se uplaćuje pet posto doprinosa, osmišljen je kao dugoročna priča, a u početku je ideja bila da se taj postotak doprinosa diže. Ako javne financije budu stabilne i javni dug bude padao, tada se taj prostor i otvara, ocjenjuje izvor, koji dodaje i da je prvi stup mirovinske štednje potreban te da prvi i drugi stup nisu konkurencija, već su komplementarni.
Fondovi bi i u budućnosti u većoj mjeri željeli ulagati u nekretnine, kao što su poslovni prostori i logistički centri, no zasad ne i u stanogradnju, odnosno stanove za najam, za što je preduvjet bolja uređenost sustava, kaže taj izvor.
.webp){kind=icon}
