Građani istiskuju banke – milijarde državnog duga prelaze u njihove ruke

Hrvatski javni dug dosegnuo je krajem 2025. godine 52,4 milijarde eura, dok se proračunski deficit zadržava blizu tri posto BDP-a. Ipak, unatoč rastu apsolutnog iznosa duga, njegov udio u bruto domaćem proizvodu pao je na 56,5 posto. U okruženju neizvjesnih kamatnih stopa i aktivne uloge države u kontroli cijena, postavlja se pitanje održivosti takve dinamike.

O strukturi duga, njegovoj otpornosti i budućim projekcijama za Bloomberg Adria TV govorio je Mihael Blažeković, glavni analitičar Bloomberg Adrije.

Inflacija i rast 'brišu' dio duga

Pad udjela javnog duga u BDP-u, ističe Blažeković, dobrim je dijelom rezultat visoke inflacije i snažnog gospodarskog rasta, a manje stvarne fiskalne konsolidacije. "Sve je dobro, dok je gospodarski rast viši od rasta duga, i to se upravo dešava zadnjih par godina u Hrvatskoj", pojasnio je Blažeković. Podsjetio je da je Hrvatska u proteklom razdoblju smanjila udio javnog duga za više od 12 postotnih poena, s razine od preko 70 posto na sadašnjih oko 56 posto.

Iako je dinamika povoljna, proračunski deficit nešto je viši nego prijašnjih godina i kreće se prema tri posto. Zbog toga su stigla i upozorenja. "Već je S&P u zadnjem svojem izvještaju rekao da bi malo trebali pripaziti na plaće javnog sektora i na snažan rast mirovina", rekao je Blažeković, dodajući kako smatra da je proračun, pogotovo za ovu godinu, "blizu nategnutoga".

Narodne obveznice: Dobar potez s ograničenim dosegom

Značajnu ulogu u strukturi duga preuzeli su i građani, koji trenutno drže osam i pol posto javnog duga, odnosno oko 4,2 milijarde eura. Uvođenje narodnih obveznica i trezorskih zapisa Blažeković ocjenjuje kao "jako dobar potez, pogotovo za financijsko opismenjavanje ljudi", jer se kroz manje rizične instrumente potiče razvoj tržišta kapitala.

Po udjelu građana u javnom dugu Hrvatska je ispred Slovenije, ali i dalje značajno iza Rumunjske i Mađarske, gdje taj udio prelazi 20 posto, no te zemlje imaju i dulju tradiciju takvih izdanja.

Zanimljiv je podatak, međutim, da se baza ulagača ne širi značajno. "I dalje je to vrlo sličnih 30 do 40 tisuća ljudi koji reinvestiraju u te trezorce. Nismo uspjeli možda ipak značajnije proširiti bazu, ali ipak, to su 30 do 40 tisuća novih investicijskih računa", analizira Blažeković.

Euro kao štit od kamatnih šokova

Struktura hrvatskog javnog duga vrlo je otporna na valutne rizike, budući da je sto posto duga nominirano u eurima. Time su izbjegnuti rizici kakvima se izlažu neke druge zemlje, poput Slovenije koja se zaduživala i na azijskim tržištima u kineskim juanima i japanskim jenima. Hrvatska se trenutno zadužuje uz prinos od oko 3,5 posto na 10 godina, što je povoljnije od Slovenije i na razini prosjeka Europske unije.

Unatoč globalnim neizvjesnostima, analitičari Bloomberg Adrije ne očekuju da će Europska središnja banka podizati kamatne stope. Blažeković smatra da bi takav potez dodatno naštetio gospodarstvima poput talijanskog, francuskog i njemačkog, koja se već bore sa sporim rastom. "Dizanje kamatne stope od strane ECB-a ne bi odgovaralo Italiji koja ima snažno visok udio javnog duga, a niti Francuskoj i Njemačkoj, obzirom da ionako imaju slabi rast gospodarstva", zaključuje.

 

Sve dok hrvatski gospodarski rast, koji se procjenjuje na oko tri posto, ostaje iznad rasta javnog duga, situacija je održiva. Ključno pitanje za budućnost, prema Blažekoviću, nije toliko koliko se zadužujemo, već zašto i kako to činimo. Buduće zaduživanje morat će biti selektivnije, usmjereno na pomoć ciljanim skupinama poput umirovljenika, ali i obrtnika i malih i srednjih poduzeća koja čine okosnicu gospodarstva.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.