Zašto zlato ne raste unatoč ratu na Bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku, reklo bi se, obično ima vrlo predvidljiv učinak na financijska tržišta. Investitori prodaju rizičnu imovinu, traže zaštitu i novac se slijeva u tzv. sigurne luke. Zlato je u toj priči opcija koja je gotovo uvijek na vrhu popisa, a zbog toga je mnoge iznenadilo što se upravo sada događa nešto potpuno suprotno.

Sukob između SAD-a, Izraela i Irana traje već dva tjedna, rizik za globalnu opskrbu energijom je očit, a Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte, postao je jedna od ključnih geopolitičkih točaka na planetu. Ipak, zlato ne pokazuje ponašanje koje bi većina investitora očekivala u takvom okruženju.

Početni skok koji je brzo nestao

Prva reakcija tržišta bila je potpuno u skladu s pravilima. Nakon što su 28. veljače započeli zračni udari na Iran, cijena zlata je brzo porasla s oko 5.296 dolara na približno 5.423 dolara po unci. Investitori su reagirali instinktivno, povlačeći kapital iz rizičnije imovine i prebacujući ga u tradicionalnu zaštitu od geopolitičkih šokova.

No taj impuls trajao je vrlo kratko, odnosno već nekoliko dana kasnije mogli smo primijetiti kako je uslijedio val prodaje. Trećeg ožujka cijena zlata pala je oko 6,5 posto u jednom danu, spustivši se na oko 5.085 dolara po unci. Od tada se kreće u relativno uskom rasponu između približno 5.050 i 5.200 dolara, unatoč tome što se sukob nastavlja i što tržišta energije ostaju pod pritiskom. U takvom okruženju prije bi se očekivalo da zlato testira svoj povijesni maksimum od oko 5.600 dolara, nego da bilježi ovakav pad.

Na prvi pogled, to izgleda kao paradoks. Rat raste, a zlato stagnira, međutim kada se pogleda šira slika, tržište zapravo reagira na mnogo važniji faktor od samog sukoba.

Ključ je u kamatnim stopama

U središtu ovakvog kretanja zlata nalaze se kamatne stope.

Zlato je specifična imovina jer ne donosi prinos, odnosno za razliku od obveznica ili depozita, držanje zlata ne generira kamatu. Upravo zato njegova privlačnost ovisi o tome koliko investitori mogu zaraditi na drugim instrumentima, jer kada su kamate niske, zlato postaje privlačno budući da oportunitetni trošak držanja metala gotovo ne postoji. Kada kamate rastu, situacija se mijenja. Državne obveznice počinju nuditi realan prinos i kapital se prirodno počinje premještati prema njima. Rast cijena nafte povećava rizik da inflacija ponovno dobije zamah, naročito ako dođe do ozbiljnijih poremećaja u opsrkbi kroz Hormuški tjesnac.

Europska očekivanja se već mijenjaju

U Europi se taj scenarij već polako ugrađuje u očekivanja investitora. Europska središnja banka je nedavno signalizirala da je ciklus smanjenja kamata praktički završen, što znači da sljedeći potez može biti ili zadržavanje stopa na sadašnjoj razini ili čak novo pooštravanje. Iako referentna kamatna stopa ECB-a trenutno nije visoka i iznosi dva posto, tržišta ne promatraju samo njezinu trenutnu razinu, već prije svega očekivanja o budućem kretanju kamata.

Takva poruka mijenja način na koji tržišta promatraju zlato. Ako postoji realna šansa da kamatne stope ostanu na sadašnjoj razini duže nego što su tržišta ranije očekivala, ili čak budu podignute, državne obveznice ponovno postaju ozbiljna konkurencija plemenitim metalima.

Paradoksalno, to znači da bi zlato moglo početi rasti tek kada kamate zaista počnu rasti jer tržišta često unaprijed reagiraju na događaje koji se tek očekuju. Cijena je već reagirala na sama očekivanja (zlato je palo i bez stvarnog podizanja kamata), pa bi u slučaju da do povećanja zaista dođe dio investitora mogao ponovno ući u pozicije, koristeći niže razine cijena.

Zanimljivo je da se promjene u očekivanjima mogu vidjeti čak i na mjestima gdje investitori direktno trguju vjerojatnostima za buduće događaje. Na platformi Polymarket sudionici tržišta klade se na ishode koje bi rat mogao izazvati, od trajanja sukoba do kretanja inflacije, kamatnih stopa, cijene nafte i zlata. Upravo tamo posljednjih dana raste vjerojatnost scenarija u kojem europske kamate ponovno idu prema gore. Takva očekivanja direktno rade protiv zlata.

Kada tržište prodaje sve

Postoji još jedan razlog zašto tržište trenutno ne reagira na sukob onako kako bi se očekivalo. U trenucima velikih šokova često dolazi do fenomena koji profesionalni trgovci nazivaju "flush". Kada volatilnost naglo poraste, investitori prodaju gotovo sve kako bi osigurali likvidnost. U takvom okruženju čak i tradicionalne sigurne luke mogu kratkoročno padati.

Treći element priče je jednostavniji, ali podjednako važan, za razumijevanje cjelokupne slike, a to je da je zlato tijekom prošle godine imalo snažan rast. Poslije takvog pomaka mnogi institucionalni investitori koriste geopolitičke šokove kao priliku da zaključe profit, odnosno umjesto da rat bude signal za novu kupovinu, on ponekad postaje povod za realizaciju dobitaka. Upravo to može objasniti zašto je početni skok vrlo brzo zamijenjen valom likvidacija.

Zlato je već bilo skupo, ali dugoročna priča ostaje

Ipak, dugoročna priča o zlatu ostaje relativno stabilna. Velike investicijske banke i dalje zadržavaju optimistične projekcije za naredne godine. Neke procjene vide cijenu zlata blizu 6.000 dolara do kraja ove godine, dok pojedini scenariji govore čak o 6.300 dolara po unci do kraja 2026. godine. Razlozi za takav optimizam nisu vezani samo za ratove, već za mnogo šire trendove: rast javnog duga, fragmentaciju globalne ekonomije i kupovinu zlata od strane središnjih banaka.

Aktualni sukob na Bliskom istoku zato otkriva jednu važnu promjenu u načinu na koji financijska tržišta funkcioniraju. Geopolitika i dalje ima veliki utjecaj, ali više nije jedini faktor koji određuje kretanje cijena jer u svijetu u kojem monetarna politika dominira investicijskim odlukama, čak ni rat velikih razmjera ne mora automatski pokrenuti novi zlatni rally.

Za investitore je zato trenutno važnije jedno drugo pitanje: ne tko će pobijediti u sukobu, već koliko dugo će postojati očekivanja da kamatne stope ostanu na sadašnjoj razini ili da će čak porasti zbog potencijalnog povratka inflacije. Ako se ispostavi da središnje banke zaista moraju zadržati restriktivnu politiku duže nego što se ranije očekivalo, pri čemu se to posebno odnosi na Fed, čiji je plan daljnjeg spuštanja kamatnih stopa potencijalno prekinut upravo eskalacijom ovog sukoba, zlato će morati sačekati svoj sljedeći veliki uzlet. A ako inflacija ponovno izmakne kontroli, tržište bi se vrlo brzo moglo vratiti starom pravilu po kojem svaki geopolitički potres ponovno vodi prema istom metalu.