Rat na Bliskom istoku u posljednjih je desetak dana snažno potresao financijska tržišta i potaknuo val opreza među investitorima. Kapital se počeo povlačiti iz rizičnije imovine, a tržišni sudionici pokušavaju procijeniti koliko bi sukob mogao potrajati, hoće li poremetiti globalnu opskrbu energijom i kakve bi to posljedice moglo imati za inflaciju, kamatne stope i cijene imovine diljem svijeta.
U takvim okolnostima analize i prognoze često kasne za događajima. No jedno mjesto daje gotovo trenutačan uvid u raspoloženje tržišta - predikcijska tržišta na kojima sudionici ulažu stvarni novac na određene ishode.
Vjerojatno ste već čuli za Polymarket, platformu na kojoj je trenutno jedna od glavnih tema upravo trgovanje okladama vezanim uz mogući razvoj sukoba s Iranom, kretanje kamatnih stopa, cijene nafte i zlata te inflaciju. Kada se sve te oklade promatraju zajedno, njihove kvote zapravo daju prilično jasnu sliku kako investitori u ovom trenutku vide razvoj situacije.
Čitaj više
Nova konkurencija opcijama: Kalshi i Polymarket uvode oklade na S&P 500
Klasičan način klađenja na smjer indeksa S&P 500 je na tržištu opcija, kupnjom put ili call opcija vezanih za unaprijed određenu cijenu.
09.03.2026
Polymarket: Klađenje na rat suočava se sa sve većim otporom
Osnivač Polymarketa kaže da se klađenje na rat suočava sa sve većim otporom.
08.03.2026
Evo kako se Polymarket i Kalshi nose s insajderima i ratnim profiterstvom
Trgovci na tržištima predviđanja, kao i neki vanjski promatrači, kritiziraju platforme zbog oklada o budućnosti Irana. To je samo jedno u nizu moralnih, pravnih i filozofskih minskih polja za te tvrtke.
05.03.2026
Rekordan promet na Polymarketu zbog masovnog klađenja na sukobe
Klađenje na događaje povezane s ratnim sukobima doseglo je rekord prošli tjedan: trgovci su se masovno kladili na američko-izraelske napade na Iran, dok su blockchain analitičari upozorili na sumnjive aktivnosti, a zakonodavci pozvali na oštre mjere.
03.03.2026
Sumnjive oklade na Polymarketu oko napada na Iran
Dok su trajali američki i izraelski napadi na Iran, na Polymarketu se trgovalo s više od pola milijarde dolara u ugovorima vezanima uz vrijeme udara. Šest novootvorenih računa ostvarilo je oko milijun dolara dobiti kladeći se na napad do 28. veljače, a obrasci njihovih uplata potaknuli su sumnje na moguće korištenje povlaštenih informacija.
01.03.2026
Prvo što odmah upada u oči jest da tržište ne očekuje brzu reakciju središnjih banaka, što i nije posebno iznenađenje. Kada izbije rat, osobito na Bliskom istoku, regiji koja je ključna za globalnu opskrbu naftom, a cijene energenata naglo porastu, posljednje što monetarne vlasti žele jest dodatno potaknuti inflaciju smanjenjem kamatnih stopa.
U takvim situacijama središnje banke najčešće biraju oprez i zadržavaju restriktivnu monetarnu politiku. U ekstremnijim scenarijima čak razmatraju i dodatno pooštravanje kako bi spriječile širenje inflacijskog vala kroz gospodarstvo. Taj oprez postojao je i prije same eskalacije sukoba.
Nakon dolaska američkog predsjednika Donalda Trumpa na vlast snažno je ojačao politički pritisak za snižavanje kamatnih stopa kako bi se potaknuo gospodarski rast, no Savezne rezerve već su tada upozoravale na moguće inflacijske posljedice prošlogodišnjih carina na uvoz. Rat i rast cijena energenata sada su taj oprez samo dodatno učvrstili i praktički uklonili razloge za brzu promjenu monetarne politike.
Vjerojatnost da bi Fed već u ožujku mogao smanjiti kamatnu stopu procjenjuje se na svega oko jedan posto, a ni za travanj tržište ne vidi značajno veće šanse. Tek sredinom godine očekivanja se počinju pomaknuti. Na tržištu oklada najviše se novca slijeva u scenarij u kojem prvi rez dolazi tijekom ljeta, dok vjerojatnost da će kamatne stope biti smanjene do kraja godine prelazi 80 posto. Drugim riječima, tržište očekuje da će Fed najprije pričekati i vidjeti hoće li rast cijena nafte ponovno pogurati inflaciju prije nego što počne popuštati monetarnu politiku.
Situacija u Europi bila je prilično jasna i prije eskalacije sukoba. Europska središnja banka već je praktički privela kraju ciklus smanjivanja kamatnih stopa, pa tržište ni bez ove krize nije očekivalo značajnije daljnje popuštanje monetarne politike. Zbog toga za ožujski sastanak ECB-a gotovo da i nema dileme - vjerojatnost da će kamate ostati nepromijenjene iznosi oko 99 posto.
Štoviše, očekivanja su se počela pomicati i u suprotnom smjeru. Vjerojatnost da bi sljedeći potez ECB-a mogao biti povećanje kamatnih stopa porasla je s oko 12 posto na početku sukoba na približno 56 posto danas. Drugim riječima, investitori sve više polaze od pretpostavke da će ECB kamate zadržati na postojećoj razini ili ih, ako inflacija ponovno ojača, čak i podići.
Tržište računa na rat koji bi mogao potrajati još nekoliko mjeseci
Drugo pitanje koje trenutno dominira tržištima jest koliko bi sam rat mogao trajati i postoji li rizik da se sukob proširi daleko izvan regije. Pojavile su se i razne špekulacije, pa i scenariji prema kojima bi eskalacija sukoba između SAD-a, Izraela i Irana mogla prerasti u mnogo širi globalni konflikt - ono što neki komentatori već nazivaju mogućim uvodom u treći svjetski rat.
Financijska tržišta zasad ipak ne djeluju kao da vjeruju u takav ekstreman scenarij. Donald Trump nedavno je izjavio da bi sukob mogao završiti vrlo brzo, ali istodobno se sve više spominje i procjena da Iran ima kapacitet voditi rat dulje nego što se u početku pretpostavljalo.
Zbog toga Polymarket pokazuje da tržište pokušava pronaći neku sredinu između ta dva narativa. Najviše novca trenutačno ide na scenarij prema kojem bi do prekida vatre moglo doći u sljedećih nekoliko mjeseci. Vjerojatnost da rat završi do kraja svibnja procjenjuje se na nešto više od 60 posto, dok tržište još veću šansu daje mogućnosti da sukob bude okončan najkasnije do kraja lipnja.
Takva raspodjela oklada sugerira da investitori trenutno očekuju relativno ograničen sukob koji bi mogao trajati još nekoliko mjeseci, ali ne i dugotrajan rat koji bi trajno poremetio globalno gospodarstvo ili prerastao u širi međunarodni konflikt.
Nafta i dalje pod pritiskom, volatilnost ostaje visoka
Najizravniji gospodarski učinak rata zasad se vidi na tržištu nafte, gdje se investitori klade na širok raspon mogućih scenarija. Na Polymarketu se trenutačno najveća vjerojatnost daje scenariju u kojem bi cijena nafte do kraja ožujka mogla dosegnuti oko 100 dolara po barelu. Postoji i prilična šansa da cijena nakratko dotakne 110 dolara, dok se ekstremni scenariji u kojima nafta skače na 150 ili čak 200 dolara i dalje smatraju relativno malo vjerojatnima.
Ako se horizont pomakne do kraja lipnja, očekivanja se dodatno pomiču prema višim razinama. Tržište procjenjuje da postoji velika vjerojatnost da bi cijena nafte u tom razdoblju mogla testirati razinu od 110 dolara po barelu, dok scenariji s mnogo višim cijenama zasad ostaju u drugom planu.
Drugim riječima, investitori očekuju da će rat još neko vrijeme držati cijene energenata povišenima, ali ne računaju na potpuni energetski šok koji bi svijet ponovno gurnuo u snažan inflacijski val.
Zlato i dalje služi kao klasična zaštita od rizika
U takvom okruženju zlato ponovno preuzima svoju tradicionalnu ulogu utočišta u nesigurnim vremenima. Na tržištu oklada trenutačno postoji velika vjerojatnost da bi cijena zlata do kraja lipnja mogla dosegnuti najmanje 5.500 dolara, a dio investitora računa i na scenarij u kojem bi mogla otići i više.
Za kraj ožujka očekivanja su ipak nešto umjerenija. Najveća vjerojatnost koncentrirana je oko razine od približno 5.400 dolara, što sugerira da tržište očekuje postupni rast cijene zlata, a ne nagli skok. Takvo ponašanje tipično je u razdobljima geopolitičke neizvjesnosti: kapital se postupno seli u sigurniju imovinu, ali zasad nema znakova panike koja bi pokrenula eksplozivan rast cijene u kratkom roku.
Inflacija ostaje najveća nepoznanica
Najveća neizvjesnost u cijeloj priči i dalje je inflacija. Na tržištu oklada trenutačno vlada gotovo podijeljeno mišljenje o tome kako bi se cijene u Europi mogle kretati do kraja 2026. godine.
Najveća vjerojatnost daje se scenariju u kojem inflacija ostaje relativno niska, između otprilike 1,3 i 1,5 posto. Istodobno, značajan dio investitora ipak vidi mogućnost da rast cijena energenata ponovno pogura inflaciju prema razini od oko tri posto.
Ta podjela jasno pokazuje koliko je tržište i dalje nesigurno oko toga predstavlja li sadašnji rast cijena energije tek privremeni šok ili početak novog inflacijskog vala.
Bloomberg
Što tržište zapravo poručuje investitorima
Kada se svi ti signali zbroje, poruka tržišta trenutačno je prilično jasna. Investitori očekuju da će rat s Iranom izazvati kratkotrajan energetski šok i povećanu volatilnost na tržištima, ali ne vjeruju da će sukob prerasti u dugotrajnu globalnu gospodarsku krizu.
To se vidi i na samim burzama. Indeks S&P 500 u prvim je danima nakon izbijanja sukoba pao oko tri posto, no taj se pad već djelomično ublažio i sada iznosi oko jedan posto. Takvo kretanje sugerira da tržište reagira na povećani rizik, ali ne i da očekuje scenarij koji bi ozbiljno uzdrmao globalni financijski sustav.
Središnje banke će u takvom okruženju najvjerojatnije ostati oprezne i još neko vrijeme zadržati kamatne stope na sadašnjim razinama, barem dok ne bude jasnije kakav će utjecaj rat i cijene energenata imati na inflaciju.
Nafta će pritom gotovo sigurno ostati vrlo volatilna. Razlog je jednostavan – sukob se odvija u regiji koja predstavlja jedno od ključnih čvorišta globalne opskrbe energijom, kroz koje svakodnevno prolazi velik dio svjetske ponude nafte.
Zlato će, kao i u gotovo svakom razdoblju geopolitičke neizvjesnosti, nastaviti privlačiti kapital investitora koji traže sigurnije utočište za svoj novac. Ipak, postoji i suprotan scenarij: ako bi središnje banke, primjerice European Central Bank, zbog straha od inflacije ponovno podigle kamatne stope, rast prinosa mogao bi pritisnuti cijenu zlata, koje tradicionalno ima negativnu korelaciju s realnim kamatama.
Istodobno tržište već pokušava procijeniti kada bi sukob mogao završiti, jer upravo taj trenutak često označava i početak oporavka rizičnije imovine. U takvim situacijama investitori rade ono što tržišta rade u svakoj krizi – pokušavaju procijeniti ne samo koliko će šok trajati nego i kada će se pojaviti prvi znakovi da je najgori dio već iza nas, kako bi pronašli pravi trenutak za povratak kapitala u rizičniju imovinu i ostvarivanje boljih prinosa.