Hrvatska plaća premiju građanima, a propušta jeftinije zaduživanje

Upravljanje javnim financijama u Hrvatskoj posljednjih je mjeseci obilježeno s nekoliko naizgled kontradiktornih poteza. Dok se država zahvaljujući investicijskom kreditnom rejtingu na međunarodnim tržištima može zadužiti po kamatnoj stopi nižoj od dva posto, svojim građanima istovremeno nudi osjetno viši prinos na trezorske zapise.

Uz to, reakcija na globalne poremećaje, poput rasta cijena nafte, postala je gotovo trenutačna, za razliku od prijašnjih kriza.

O ekonomskoj i političkoj logici iza tih odluka te njihovom utjecaju na tržište za Bloomberg Adria TV govorio je financijski i menadžment konzultant Ivica Žuro.

Politička odluka ili ekonomska nužnost?

Ključno pitanje koje se postavlja jest zašto država svjesno plaća premiju domaćim ulagačima. Naime, Hrvatska se na međunarodnom tržištu može zadužiti po kamati ispod dva posto, dok građanima putem trezorskih zapisa nudi prinos od 2,6 posto. Prema mišljenju Ivice Žure, pozadina ove odluke jednim je dijelom politička.

"Kamatne stope na štednju u hrvatskim bankama kreću se od 0,75 do 1,5 posto, stoga je 2,6 posto nešto za što će se konzervativniji ulagači lakše odlučiti kao opciju za ulaganje", pojašnjava Žuro. Iako se razlika u postotku čini malom, ona na makro razini stvara značajan trošak. Samo prošle godine, država je na kamatama za trezorske zapise isplatila oko 320 milijuna eura, a propustila je uprihoditi dodatnih 38,4 milijuna eura jer na njih nije naplaćen porez na kapitalnu dobit od 12 posto.

Istovremeno, ostaje otvoreno pitanje zašto se propušta prilika za jeftinije refinanciranje postojećeg duga. Uz tromjesečni EURIBOR od 2,1 posto, postoji jasan prostor za ažurnije upravljanje dugom. "Jednostavno nema smisla plaćati praktički 30 posto veću kamatnu stopu na isti rok. Trebalo bi biti ažurniji u refinanciranju dugovanja, odnosno financiranju državne blagajne", ističe Žuro, dodajući da je pitanje agresivnijeg pristupa prije svega na Ministarstvu financija.

Država "puše i na hladno" zbog cijena goriva

Za razliku od početka rata u Ukrajini 2022. godine, kada je Vlada s ograničavanjem cijena goriva čekala gotovo osam mjeseci, sada je reakcija na geopolitičke napetosti na Bliskom istoku i rast cijena nafte stigla za svega osam do deset dana. Žuro smatra da ovakav zaokret signalizira kako Vlada ovoga puta očekuje znatno ozbiljniju i problematičniju situaciju.

"Očito je netko dobro procijenio da je bolje ići s nešto većim troškom subvencija, ali ne imati problem u kratkoročnom razdoblju", kaže Žuro. Brza reakcija može se tumačiti kao proaktivniji pristup ublažavanju inflatornih pritisaka i zaštiti gospodarstva i građana od cjenovnog šoka, unatoč tome što viša cijena derivata inače znači i veće proračunske prihode od trošarina. Signal je jasan - očekuje se da kriza na Bliskom istoku neće brzo završiti.

 

Povratak kapitala iz Dubaija diže cijene kvadrata

Globalna nestabilnost ima izravan utjecaj i na hrvatsko tržište nekretnina. Prema procjenama, tvrtke i pojedinci iz Hrvatske godišnje ulažu oko 100 milijuna eura u nekretnine u Dubaiju, koji se dosad smatrao sigurnom investicijskom mekom. Zbog narušene sigurnosne situacije na Bliskom istoku, Žuro predviđa mogućnost povratka značajnog dijela tih sredstava u Hrvatsku.

"To će se odraziti na daljnji porast cijena nekretnina, možda ne toliko velikim stopama kao prije, ali cijene će nastaviti rasti. Neće se dogoditi pad koji neki analitičari najavljuju", uvjeren je Žuro. Dodatni pritisak stvara i atraktivnost Hrvatske kao članice EU-a i buduće članice OECD-a, što privlači ulagače iz Turske, Japana i Južne Koreje.

Upravljanje javnim financijama tako ostaje složen balans između političkih ciljeva, ekonomskih realnosti i globalnih kriza. Dok država s jedne strane plaća višu cijenu duga kako bi zadovoljila domaće ulagače, s druge strane proaktivno reagira na vanjske šokove, čije se posljedice već prelijevaju na domaće tržište, od cijena goriva do cijena nekretnina.
 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.