Prema anketi analitičara koju je proveo Bloomberg, Europska središnja banka (ECB) trebala bi još dvaput sniziti kamatne stope. Ipak, stručnjaci više ne očekuju da će one pasti ispod dva posto.
Nakon šest dosadašnjih rezova, dodatna smanjenja u travnju i lipnju još su uvijek izgledna, pokazuje mjesečna anketa. No za razliku od ranijih prognoza, analitičari sada predviđaju da će depozitna kamatna stopa (trenutno na 2,5 posto) do kraja anketnog razdoblja ostati na razini od dva posto.
Povećanje ulaganja u obranu potiče inflaciju
Još u veljači, mala većina analitičara predviđala je da će ECB posljednji put sniziti kamatne stope na 1,75 posto do ožujka 2026.
Čitaj više
Era šokova stvara izazove za ECB u suzbijanju inflacije
ECB još uvijek procjenjuje učinke Trumpovih carina.
12.03.2025
Strojovođa Donald Trump i burzovni vlak smrti
David Goodman, Bloomberg: "Vijesti o carinama pritišću dionice i smanjuju prinos obveznica."
10.03.2025
ECB srezao kamate za 25 baznih bodova, pred Europom turbulentno razdoblje
Troškovi zaduživanja smanjeni su za očekivanih 25 baznih bodova, na 2,5 posto.
06.03.2025
ECB će opet smanjiti kamatne stope, unatoč geopolitičkim tenzijama
Analitičari koje je anketirao Bloomberg za četvrtak gotovo jednoglasno predviđaju smanjenje stope depozita za četvrtinu boda, na 2,5 posto.
06.03.2025
Promjena u očekivanjima dolazi nakon što su europske vlade najavile znatno povećanje ulaganja u obranu, što bi moglo potaknuti slabu gospodarsku aktivnost, ali i pridonijeti rastu inflacije. Osim vojnih izdataka, Njemačka planira obnoviti svoju zastarjelu infrastrukturu, što bi moglo rezultirati dodatnim ulaganjima od nekoliko stotina milijardi eura.
Europa će značajno povećati proizvodnju oružja, poput njemačkog tenka Leopard 2 | Depositphotos
"To će do kraja 2026. povećati inflatorne pritiske", izjavio je Marco Wagner, ekonomist Commerzbanka.
Slično razmišlja i guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann, koji je u intervjuu objavljenom u petak upozorio da bi ECB na idućem sastanku trebao pričekati i da bi možda čak mogao biti prisiljena ponovno podići kamatne stope.
S druge strane, guverner finske središnje banke Olli Rehn smatra da usporavanje labavljenja monetarne politike "nije nužno potrebno".
Financijska tržišta smanjila su oklade na monetarno popuštanje i sada očekuju jedno ili dva smanjenja kamatnih stopa ove godine, uz mogućnost stanke u travnju.
Gospodarstvo eurozone dobit će zamah
Iako se ECB sve više suočava s neizvjesnostima, analitičari i dalje vjeruju da će gospodarstvo eurozone postupno jačati. Prognoze rasta ostaju 0,9 posto u 2025., 1,2 posto u 2026. i 1,5 posto u 2027., što je u velikoj mjeri u skladu s vlastitim projekcijama ECB-a.
"S pozitivne strane, fiskalni paketi za Njemačku i EU trenutačno su u fazi odobravanja i mogli bi, ako budu usvojeni, pridonijeti gospodarskom rastu", navode ekonomisti TD Securitiesa. "S negativne strane, na izglede gospodarstva negativno utječe prijetnja novih carina."
Inflacija u razdoblju od 2025. do 2027. trebala bi iznositi 2,2, dva i 2,1 posto, što su blago više vrijednosti u odnosu na prethodne prognoze.
.webp){kind=icon}
