Kako je hrvatski potez izbrisao milijune eura u Sloveniji

"Ako dođe stranka, morat ću prekinuti," na početku razgovora nas upoznaje Marija Tomše, koju smo zatekli na poslu. Marija je mjenjački referent, koja već 30 godina radi u Brežicama. Uz dopuštenje poslodavca progovorila je za Bloomberg Adriju o tome kako je nekad izgledao njen posao i kako su se posljednjih godina dogodile velike promjene, koje su prekinule životne putove nekolicine pravnih subjekata, a prema službenim podacima Slovencima odnijele i milijune eura.

"Nekad su ljudi stajali u redovima," dobrih se starih mjenjačkih vremena prisjeća sugovornica. Poduzeće Darsad, pod koje spada Mjenjačnica Ažur, moglo se prije godina pohvaliti s pet mjenjačnica. Danas je od svih ostala samo jedna – bila je prva i nalazi se u središtu Brežica.

Darsadova mjenjačnica jedna je od devet koje danas imaju dopuštenje Banke Slovenije (BS) za obavljanje mjenjačkih poslova (ako izuzmemo banke i štedionice). Prema riječima sugovornice, to je nekad bila glavna djelatnost, a danas više nije. Uz mjenjačke poslove već godinama obavljaju i platni promet, a podaci iz javno dostupnih evidencija pokazuju da je glavna djelatnost društva sada poljoprivreda.

Nije ništa neobično, jer je posao mjenjača u posljednjih 15 godina doživio više potresa. Banka Slovenije kao nadzornik pojašnjava da se "nakon ulaska Slovenije u Europsku uniju, a zatim u eurozonu, bitno smanjila potražnja za uslugama gotovinske zamjene valuta i posljedično i broj mjenjača". Tomše ističe još dva presudna događaja koja su pogodila poslovanje mjenjačnica: novi koronavirus, koji je prekinuo tok putovanja pa ljudima nisu trebale strane valute, a još kobnijom pokazala se 2023. godina, kada je Hrvatska ušla u eurozonu, a hrvatska kuna (HRK) pala u zaborav.

Posljednji zahtjev pristigao prije više od dvije godine

O svemu tome svjedoče podaci o broju mjenjača u Sloveniji. Banka Slovenije utvrđuje da je krajem 2011. u Sloveniji bilo 26 mjenjača, krajem 2022. njih 15, a danas dopuštenje ima samo devet. Zoran je i podatak da je Banka Slovenije posljednji zahtjev za dobivanje dopuštenja za obavljanje mjenjačkih poslova zaprimila 28. travnja 2023., dakle prije gotovo dvije i pol godine.

Nekad je prije odmora u Hrvatskoj bio uobičajen još i odlazak u mjenjačnicu.|Depositphotos

Prethodni izračuni stručne službe Banke Slovenije na temelju polugodišnjih izvješća mjenjača pokazuju da su najveći udio zamjena donosili otkup i prodaja hrvatske kune: "Ulaskom Hrvatske u euro obujam poslovanja slovenskih mjenjača smanjio se za oko 65 posto, a posljedica je bilo i smanjenje broja mjenjača."

Još više podataka pronašli smo u ove godine objavljenom izvješću Ureda za sprječavanje pranja novca. Od 2020. do 2022. ukupni obujam mjenjačkog poslovanja stalno je rastao i u 2022. dosegao je 191,5 milijuna eura. Čak 75 posto mjenjačkog poslovanja obavile su banke i štedionice, a ostatak je pripao mjenjačima. "Povećan obujam mjenjačkog poslovanja u razdoblju od 2020. do 2022. povezujemo s popuštanjem mjera nakon pandemije covida i porastom putovanja," pojasnili su.

Na prvom mjestu bile su hrvatske kune. Kako je danas?

Godine 2023. statistike otkrivaju znatan pad mjenjačkog prometa. Ukupni obujam mjenjačkog poslovanja u 2023. obuhvaćao je tek 40 posto obujma mjenjačkog poslovanja iz prethodne godine. Kod mjenjača pad je bio još veći: obujam poslovanja mjenjača u 2022. iznosio je 46,9 milijuna eura, a u 2023. samo 16,5 milijuna eura (35 posto iznosa iz prethodne godine).

Kao i BS, tako i navedeni ured utvrđuje da su do 2023. mjenjački poslovi s hrvatskom kunom činili glavninu poslovanja. Ako se izrazimo brojkama: u 2022. ih je bilo za 33,1 milijun eura, što je činilo 70 posto cjelokupnog mjenjačkog poslovanja koje su te godine obavili mjenjači. Osim hrvatskih kuna isticala se i zamjena američkih dolara (u 2022. četiri milijuna eura) i švicarskih franaka (u 2022. 3,5 milijuna eura). Preostalo mjenjačko poslovanje vezano je uz valute susjednih zemalja i zemalja bivše zajedničke države – bosanskohercegovačka konvertibilna marka (BAM), mađarska forinta (HUF) i srpski dinar (RSD).

Dok su se nekad pred poslovnicama, osobito u vrijeme godišnjih odmora, vukle kolone ljudi, danas to nećete vidjeti. "Apsolutno nikada," kaže Tomše. "Danas ljudi mjenjačnicu posjete kad idu zamijeniti novac za neka egzotičnija odredišta za odmor, inače i dalje ostaju najpopularnije valute južnih krajeva, poput bosanskih maraka i dinara, a ističe i američke dolare i švicarske franke."

"Može li se živjeti samo od mjenjačnice, pitali ste. Ne može," jasna je. Kao što je rečeno, kod njih je mjenjački posao nadograđen platnim prometom i u poslu i dalje ustraju. Do mirovine Tomše nedostaje još deset godina, pa je pitamo hoće li, po njenom mišljenju, posao mjenjača izdržati još toliko? "Držimo fige, znati ne možemo," odgovorila je.

Razgovor sa sugovornicom završili smo u nešto više od šest minuta, bez prekida.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar