"Bez snažnih, neovisnih i učinkovitih nadzornih institucija nema povjerenja, nema vladavine prava i nema stvarne borbe protiv korupcije", kažu u Povjerenstvu za sprječavanje korupcije (KPK). Nedavno objavljeno istraživanje Transparency Internationala pokazalo je da se situacija u svijetu u pogledu percepcije korupcije pogoršava, a Hrvatska nije iznimka, kada se govori na godišnjoj komparativnoj razini. Gdje se korupcija najmanje percipira i gdje se Hrvatska nalazi u usporedbi s regijom?
Transparency International izrađuje Indeks percepcije korupcije (CPI). Indeks mjeri koliko je korumpiran javni sektor neke zemlje, prema mišljenju stručnjaka i poslovnih ljudi. Temelji se na 182 zemlje (i teritorija diljem svijeta), a raspon rezultata je od 0 do 100, pri čemu niži rezultati ukazuju na veću korupciju. Kako je navedeno na web stranici, CPI se temelji na najmanje tri izvora podataka, izvučenih iz 13 različitih anketa i procjena korupcije: "Ove izvore podataka prikupljaju razne ugledne institucije, uključujući Svjetsku banku i Svjetski ekonomski forum."
Rezultati iz 2025. pokazali su da je Indeks percepcije korupcije najniži u Danskoj (CPI 89, pad za jedan bod u odnosu na prošlu godinu), Finskoj (88) i Singapuru (84). Slijede Novi Zeland, Norveška (obje 81), Švedska, Švicarska (obje 80), Luksemburg, Nizozemska (78), a Njemačka i Island (77) zaokružuju prvih deset.
Čitaj više
Hrvatska u samom vrhu po korupciji u EU-u, složno tvrde i poduzetnici i građani
Devedeset posto građana smatra da korupcija postoji i u lokalnim i u nacionalnim institucijama, a s njima se slaže jednaki udio poduzetnika.
14.07.2025
Hrvatska pred OECD testom! Javni sektor kao uteg, reputacija kao kapital - gdje ćemo se smjestiti?
Hrvatska je pred ulaskom u OECD, što simbolički zaokružuje institucionalni prijelaz iz socijalističkog u tržišni sustav. Iako članstvo ne donosi izravne financijske koristi, jača kredibilitet države i smanjuje percepciju rizika.
24.02.2026
Kako je Hrvatska ekonomski pretekla Mađarsku
Hrvatska i Mađarska dugo su imale sličnu razvojnu putanju, no nakon 2020. dolazi do vidljivog razdvajanja u korist Hrvatske.
17.02.2026
Minimalna plaća: ideja koju su ekonomisti kritizirali, a politika prihvatila. Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Minimalna plaća proučava se više od stoljeća zbog utjecaja na ekonomiju i društvo, uključujući siromaštvo, nezaposlenost i kvalitetu života. Danas je zakonski standard u većini svijeta, a protivnici njenog uvođenja povijesno su izgubili "rat".
12.01.2026
Transparency International upozorava: "Globalni prosjek pao je na novi minimum od 42, dok više od dvije trećine zemalja ima ocjenu ispod 50. A ljudi plaćaju cijenu, jer korupcija dovodi do nedovoljno financiranih bolnica, nerazvijenih sustava zaštite od poplava i uništava nade i snove mladih ljudi."
Dok je 31 zemlja značajno smanjila razinu korupcije od 2012. godine, druge se suočavaju sa stagnacijom ili pogoršanjem.
"Očito nam nedostaje odgovornosti najviših vlasti i učinkovitog odnosa s neovisnim nadzornim institucijama", izjavilo je Povjerenstvo za sprječavanje korupcije nakon objave rezultata. Ističu da borba protiv korupcije mora postati praksa, a ne samo političko pitanje, da su neovisne institucije temelj vladavine prava te da integritet mora postati standard, a ne iznimka. "Bez snažnih, neovisnih i učinkovitih nadzornih institucija nema povjerenja, nema vladavine prava i nema stvarne borbe protiv korupcije", jasni su.
Gdje su se zemlje iz regije plasirale? Hrvatska je zadržala svojih 47 bodova iz prethodne godine, što je bilo dovoljno za 63. mjesto, Crna Gora 65. mjesto (46 bodova, isto kao i prethodne godine), Sjeverna Makedonija 84. mjesto (40 bodova; bez promjene), Albanija 91. mjesto (39 bodova ili tri manje nego 2024.), Bosna i Hercegovina 109. mjesto (34 boda, jedan više nego prošle godine), Srbija je osvojila dva boda manje nego prošle godine, tj. 33 boda od sto, i zauzela je 116. mjesto.
Što o Hrvatskoj i Sloveniji pokazuje Eurobarometar?
Prošle godine smo pisali o korupciji kod nas i u regiji, samo što se tada radilo o istraživanju Eurobarometra provedenom 2025. godine. Uzorak je činilo nešto više od tisuću građana, a čak 90 posto njih reklo je da u Hrvatskoj postoji korupcija u državnim institucijama.
Među državama članicama Europske unije, lošije rezultate imala je samo Grčka (95 posto). Prema spomenutom istraživanju, Hrvatska i Portugal postigle su isti rezultat (90 posto), dok je Slovenija s 85 posto zauzela 6. mjesto.
Najbolje rezultate imaju Finska i Danska, gdje 37, odnosno 40 posto građana smatra da postoji korupcija u nacionalnim institucijama (obje zemlje su i na vrhu rezultata prema istraživanju Transparency Internationala).
Korupcija na lokalnoj i regionalnoj razini još je gora nego na nacionalnoj razini, prema istraživanju Eurobarometra. Na toj razini, Hrvatska je također visoko na ljestvici korupcije EU, uz Grčku i Portugal.
U Grčkoj 94 posto građana smatra da su lokalne vlasti i institucije korumpirane, a u Portugalu 89 posto. Slovenija je na 8. mjestu ove liste.
Korupcija je i dalje raširena. Barem tako pokazuju ankete, prema građanima koji imaju dojam da se zapravo ništa ne poduzima kako bi se spriječila korupcija. Teško je imati drugačiji dojam kada se, primjerice, Vijeće za sprječavanje korupcije, vladino tijelo koje bi trebalo nadzirati borbu protiv korupcije, sastalo jednom prošle godine.
Što je s pravosuđem?
Ankete Eurobarometra pokazuju da samo 27 posto građana ocjenjuje neovisnost domaćih sudova i sudaca kao "vrlo dobru" ili "dobru".
Unutar EU, lošije rezultate imala je samo Poljska. U anketi među hrvatskim poslodavcima, njih 28 posto smatra da su domaći sudovi neovisni. Lošije rezultate od nas imaju samo Poljska i Bugarska, dok su Finska, Danska i Irska ponovno na vrhu ljestvice po neovisnosti pravosuđa u EU.
.webp){kind=icon}
