Hrvatska industrija je u pretvorbi i privatizaciji devedesetih primila toliko teških udaraca da su joj trebala desetljeća kako bi se vratila na put oporavka. Najveće pozitivne promjene doživljava prerađivačka industrija. Daleko smo još od toga da postanemo mala tehnološka sila, ali rast zadnjih godina svakako se može promatrati kao svojevrsna obnova te krucijalne grane gospodarstva.
No, dok gospodarstvo raste, u Hrvatskoj pojavila zanimljiva dinamika koja dokazuje ranjivost umirovljeničke populacije. Veliki ekonomski oporavak kroz zadnjih desetak godina je nezaposlenima uvelike olakšao pronalazak posla, a zaposlenima u javnom i u privatnom sektoru donio visok rast plaća, što se odrazilo na pad postotka ljudi mlađih od 60 godina u riziku do siromaštva s 18,2 posto 2015. na 14,6 posto 2024 (podaci Eurostata). Sve dobne skupine su u boljoj poziciji. Ali među starijima od 64 godine je postotak ljudi u riziku od siromaštva drastično narastao, s 26,3 posto 2015. na 37 posto 2024. Ispitali smo zašto su umirovljenici nezadovoljni i koliko su rasle mirovine.
Nekoliko godina vrlo solidnog rasta tržišta učinilo je čuda za financijsku pismenost Hrvata, iako smo i dalje dosta konzervativni po pitanju upravljanja novcem. Naime, brojke Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju kako su domaća kućanstva od 2020. udvostručila ulaganja u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova. Početkom spomenute 2020. kućanstva su u dionicama i fondovima imala 13,8 milijardi eura, dok je taj iznos u trećem kvartalu prošle godine dosegao 28,7 milijardi.
Dosta rasprave podigla je naša tvrdnja da smo prestigli Slovence po standardu, a da toga nismo ni svjesni. Razlika u prosjeku neto plaća je mala, a u Sloveniji su veće cijene dobara i usluga. Dakle, u praksi bi trebali biti ispred njih po kupovnoj moći – donijeli smo detaljnu usporedbu potkrijepljenu statistikom.
Posvetili smo se i produktivnosti pa istražili koje zemlje su među najproduktivnijima na svijetu i gdje je u tom društvu Hrvatska.
Suočena s novom geopolitičkom stvarnošću, Europska unija pokrenula je dosad neviđeni investicijski ciklus u vlastitu obranu. S planom "ReArm Europe", koji predviđa mobilizaciju čak 800 milijardi eura do 2030. godine, otvara se ogroman prostor za europsku vojnu industriju. Time i za domaće proizvođače čiji su proizvodi – kacige, pištolji, puške i dronovi već itekako globalno prepoznati. Za Bloomberg Adria TV, o prilikama i izazovima za hrvatsku obrambenu industriju govorili su Srđan Kovačević, osnivač i direktor osječke tvrtke Orqa, i Goran Basarac iz državne agencije RH Alan.
Kas smo već kod Orqe, zanimljiva vijest dolazi s The Recursivea, portala posvećenom praćenju tehnoloških i startup kompanija u Srednjoj i Istočnoj Europi (CEE). Oni smatraju da bi Hrvatska u 2026. godini mogla dobiti još jednu kompaniju koja će dosegnuti status 'jednoroga', a taj bi status mogla dosegnuti upravo Orqa.
Protekli tjedan generalno je bio vrlo živahan po pitanju kompanijskih novosti na domaćem tržištu. Investicijska kompanija Bosqar poručila je da sudjeluje u procesu potencijalnog stjecanja udjela u društvu PIK Vrbovec plus. Time su potvrđene neslužbene informacije o mogućoj prodaji jedne od najpoznatijih hrvatskih mesnih industrija, koja je trenutno u vlasništvu Fortenova grupe. Iz Bosqara naglašavaju kako je cijeli proces u ranoj fazi te da se tek razmatraju mogući elementi transakcije.
Još u kolovozu 2024. iz društva Energia naturalis, odnosno Enna grupe, priopćili su kako i oni pripremaju izlazak na burzu. Naravno, nije se moglo očekivati kako će k investitorima istrčati istog časa, ali kako je od tog trenutka prošla godina i pol, pokušali smo doznati u kojoj su fazi pripreme. U Enna grupi za Bloomberg Adriju su poručili kako nisu odustali od ideje. "I dalje pripremamo i razmatramo proces izlaska na tržište kapitala, a o svim relevantnim informacijama izvještavat ćemo zainteresiranu javnost na vrijeme", tvrde.
Tehnološka tvrtka Daytona, iza koje stoji bivši Infobipac Ivan Burazin, osigurala svoju dosad najveću investiciju. U petak su objavili uspješno zatvaranje Series A runde investicije u iznosu od 24 milijuna dolara te osigurali sredstva za proširenje kapaciteta i globalnu ekspanziju. S okretanjem AI agentima, ova američko-hrvatska kompanija ne skriva velike planove za budućnost.
Kompanija Rasco, vodeći domaći proizvođač opreme za održavanje prometnica, gotovo je u potpunosti orijentirana na izvoz i više od 80 posto svojih prihoda ostvaruje izvan Hrvatske. U razgovoru za Bloomberg Adria TV predsjednik Uprave Ivan Franičević otkrio je kako se tvrtka nosi sa stagnacijom na tradicionalnim europskim tržištima i zašto su im novi horizonti rasta sada u Sjedinjenim Američkim Državama i na Bliskom istoku.
Naši analitičari ispitali su što stoji iza poteza turističke kompanije Jadran iz Crikvenice. Naime, tvrtka je objavila rezultate upisa novih komercijalnih zapisa, kojima je uspješno prikupila 6,52 milijuna eura svježeg kapitala. Iako je u pozivu na upis naveden maksimalni ciljani iznos od deset milijuna eura, interes ulagača bio je dostatan za osiguravanje značajnih sredstava za kratkoročno financiranje.
Početkom tjedna je veletrgovac lijekovima Medika objavio kako je zaprimio zahtjev dioničara Auctora za sazivanjem izvanredne Glavne skupštine. Auctor, koji drži značajnih 48,04 posto vlasničkog udjela, iskoristio je svoje zakonsko pravo i predložio dnevni red koji bi mogao iz temelja promijeniti status kompanije na tržištu kapitala. Ključna točka zahtjeva je prijedlog odluke o povlačenju svih redovnih dionica Medike s uvrštenja na uređenom tržištu, što bi, ako se usvoji, označilo kraj javnog trgovanja ovom dionicom.
Među najistaknutijim vijestima s europske i globalne scene svakako je odluka Europske središnje banke (ECB) da zadrži kamate nepromijenjenima pa je tako kamatna stopa na novčani depozit iznosi dva posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,4 posto. Upravno vijeće ECB-a očekuje da bi se inflacija trebala stabilizirati na ciljnoj razini od dva posto u srednjoročnom razdoblju i smatraju da je europsko gospodarstvo otporno, unatoč nepovoljnom globalnom okružju.
Čelnica ECB-a Christine Lagarde | Bloomberg
Bitcoin je pao na najnižu razinu otkako je predsjednik SAD-a Donald Trump preuzeo dužnost. Ako je vjerovati tržištu, najpopularnija kriptovaluta na svijetu mogla bi pasti i znatno niže. Konkretno, kladionice smatraju da će cijena bitcoina potonuti ispod 65 tisuća dolara, iako se krajem tjedna počela oporavljati.
Pisali smo o još jednom zanimljivom i vrlo zabrinjavajućem kriptoslučaju. Priča o kriptovaluti pod pokroviteljskom američkog predsjednika Trumpa nije samo saga o još jednom neuspjehu kripto projekta, već o tome tko stoji iza njega i što to znači za trgovanje u uvjetima zamagljenih granica između politike i burze, odnosno djelovanja i (ne)odgovornosti. Postoje financijski baloni i postoje politički skandali. Rijetko je, međutim, da se ta dva svijeta toliko isprepletu da više nije jasno gdje završava tržište, a počinje zlouporaba moći. Upravo je to sada slučaj s Trumpovom kriptovalutom ($TRUMP).
Trumpov rug-pull | Bloomberg
No, protekli tjedan nije bio težak samo za kriptoulagače. Stradale su praktički i sve druge vrste imovine, od plemenitih metala do dionica. Kim Forrest, glavna investicijska direktorica u Bokeh Capital Partners, rekla je da je nedavno povlačenje odraz zabrinutosti da su valuacije svega jednostavno previše narasle i da im je trebao svojevrsni obračun sa stvarnošću. "Ovo je reset. Zamah je možda jednostavno ostao bez daha", poručila je Forrest.
Pozabavili smo i razlozima za rebalans ulagačkog portfelja koji postaje nužan nakon nekoliko dobrih ulagačkih godina. U 2025. godini većina investitora smatrala je da su postupili ispravno. Tržište je raslo, portfelji su ojačali, a brojke na izvješćima djeluju ohrabrujuće. Međutim, ispod površine krije se problem koji se rijetko spominje dok sve ide prema gore.
Ovotjednu depresivnu sliku na tržištu za kraj ćemo razvedriti jednom pozitivnom pričom iz susjedstva.
Mađarska burza cvate, ali "Viktator" od toga nema previše političke koristi | Depositphotos
Mađarska burza proživljava jedno od svojih najdinamičnijih i najprofitabilnijih razdoblja. Referentni indeks BUX dobio je 16 posto samo u siječnju, probivši psihološku granicu od 127.000 bodova. To je generiralo godišnje prinose kojima bi zavidjeli čak i tehnološki vođeni indeksi na Wall Streetu.
Po tome bi se, samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora u travnju, očekivalo da će premijer Viktor Orban imati glatku plovidbu prema šestom mandatu. Ali utrka za premijersku poziciju daleko je od završetka; zapravo, potpuno je nepredvidiva za Orbana.
.webp){kind=icon}
