Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u petak je dala zeleno svjetlo Financijskoj agenciji (Fina) za preuzimanje Zagrebačke burze (ZSE), a mi smo analizirali ima li Fina kapaciteta da od svoje nove akvizicije nešto i napravi.
Novca ima, ali znanje i sposobnost upravljanja su itekako upitni – tako bi mogli sažeti naše zaključke, ali najbolje ih je ispričati uz brojke.
Bilanca Fine od prošle godine kaže da im novca ne manjka, dapače, u 2024. su ostvarili najbolje rezultate u posljednjih nekoliko godina. Prihodi su skočili za 14 posto, profitabilnost je rasla, neto marža je povećana na 5,5 posto (u odnosu na dotadašnjih 1-2 posto), sve to uz visoku likvidnost i nisku zaduženost.
Čitaj više
Država za kormilom - Hoće li nacionalizacija od ZSE-a napraviti regionalnog lidera?
Valja podsjetiti kako je Zagrebačka burza (ZSE) kao vlasnica Ljubljanske i Makedonske burze u prvom pokušaju ujedinjenja regije neslavno podbacila.
27.08.2025
Ako država već kupuje Zagrebačku burzu, evo koliko bi je građani mogli platiti
Iza suhoparne fraze "iskazivanja interesa" krije se pitanje tko će u budućnosti krojiti pravila igre na jednom od ključnih financijskih tržišta u zemlji.
14.08.2025
Zašto veliki skok cijene dionice nakon IPO-a znači izgubljene milijarde
Zašto je ključno pravilno odrediti vrijednost dionice?
13.08.2025
Predstavljamo treći dragulj iz krune ZSE-a, nazdravite jedinoj dionici vinarije
Kompanija posjeduje više od 420 hektara vinograda uz isto toliko kooperantske suradnje.
08.08.2025
"Fina posluje stabilno i profitabilno, s većom učinkovitošću. Glavni izazovi ostaju kontrola troškova zaposlenih, usklađivanje s EU regulativom (DORA, eIDAS), digitalna transformacija i diversifikacija prihoda kako bi se smanjila ovisnost o javnim servisima", ističe analitičarka korporativnih financija Bloomberg Adrije Silvana Milić pa detaljno zaranja u brojke o poslovanju.
A prema njima je Fina lani ostvarila ukupne prihode od 138,9 milijuna eura, od čega 134,7 milijuna eura poslovnih prihoda (+14 posto u odnosu na 2023.). Glavni izvori prihoda su javni servisi 36,8 milijuna (26 posto), usluge za financijsku industriju 42,1milijuna (30posto), digitalna rješenja 19 milijuna (14 posto) i servisi za državu 29,1 milijuna eura (21 posto).
Ukupni rashodi iznosili su 129,5 milijuna eura, a više od 60 posto njih čine troškovi zaposlenih. Poslovanje je donijelo EBITDA-u od 21,6 milijuna eura i neto dobit 7,6 milijuna eura – čak 15× višu nego 2023. Neto marža od 5,5 posto znatno je bolja nego ranijih godina, kada se dobit oslanjala na financijske prihode.
Ukupna aktiva na kraju godine bila je 248,5 milijuna eura, kapital 216 milijuna eura. ROA iznosi 3,1 posto, a ROE 3,5 posto, što, prema našim analitičarima, ukazuje na solidnu profitabilnost za instituciju nacionalne infrastrukture. Zaduženost je niska (0,1), a likvidnost snažna – kratkotrajna imovina pokriva kratkoročne obveze više od 2×.
Novčana pozicija iznosila je 10,7 milijuna eura, uglavnom na kratkoročnim depozitima kod pet banaka. Ostvareni su prihodi od kamata i fondova, no nema ulaganja u državne vrijednosne papire, iako su trezorski zapisi nudili veće prinose. Moguće je da je Fina imala povoljniji tretman kod banaka, no teško je vjerovati da su kamate bile više od ECB-a.
Kod povezanih društava, prihodi od dividendi pali su sa 158,8 tisuća eura (2023.) na samo 11,6 tisuća (2024.), što upućuje na prioritet ulaganja pred isplatom dobiti.
Fina gotovinski servisi povećali su obveze s 13,4 na 15,3 milijuna eura (+14 posto), dok je neto dobit pala s 1 milijuna na 684 tisuće eura jer je pad rashoda bio slabiji. Kod SKDD-a je situacija obrnuta – uz umjeren rast obveza, prihod je rastao, a dobit gotovo 1,5× veća, s 1,1 milijuna na 2,7 milijuna eura.
Naša analitičarka kao zanimljivost ističe činjenicu da Fina pokazuje slabije rezultate u upravljanju Gotovinskim servisima, iako bi tu trebala imati veću stručnost nego kod SKDD-a.
"Nadamo se da Ministarstvo financija ipak ima spreman tim koji će se baviti poslovanjem burze. Naravno da je fokus na nacionalnom interesu u razvoju tržišta kapitala, ipak važno je gledati na burzu i kao profitni centar koji možda ne mora imati ogromnu dobit no mora imati zavidne prihode i mogućnost kontrole troškova", poručuje Milić.
Naglašava kako financijski pokazatelji govore da je napredak postignut, no da se i dalje može raditi na racionalizaciji troškova, jer količina rashoda koja im još uvijek ide za radnu snagu govori o potrebi daljnjeg restrukturiranja.
Dakle, financijski kapacitet za preuzimanje ZSE-a nesumnjivo postoji, s obzirom na nisku zaduženost i izdašna sredstva na računu koja gube vrijednost uslijed inflacije.
Problem je kvalitativni faktor koji je nužan da bi se ostvarili ciljevi integracije burzi jer se Fina baš i nije iskazala upravljanjem tvrtkama kćerima kada je u pitanju financijski rezultat u 2024. godini.
"Ostaje za vjerovati da je odluka o preuzimanju Zagrebačke burze dobro promišljena na strani financijskih i kadrovskih kapaciteta jer ovdje se ipak radi o javnom novcu", optimistično zaključuje naša analitičarka.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...