Cijenu kukuruza diktira burza u Chicagu, evo i kako

Iako možda nisu svakodnevno uronjeni u grafikone cijena na svjetskim burzama, poljoprivrednici u Adria regiji, proizvođači pšenice, kukuruza ili mlijeka, neraskidivo su povezani s globalnim tržištima robnih derivata. Njihove odluke, prihodi i poslovni rizici pod snažnim su utjecajem događanja na mjestima poput Chicago Mercantile Exchange (CME), čak i ako toga nisu u potpunosti svjesni. Istražujemo kako lokalni agrar, naizgled izoliran, zapravo aktivno, premda često nesvjesno, sudjeluje u kompleksnoj igri globalnih financija.

Utjecaj svjetskih burzi na lokalne cijene

Temeljni mehanizam koji povezuje našeg poljoprivrednika s globalnim tržištima jest formiranje cijena. Cijene poljoprivrednih proizvoda na vodećim svjetskim burzama, kao što je Chicago Board of Trade (CBOT), koja je dio CME Group, služe kao osnovna referentna točka. Lokalni otkupljivači, prerađivači i trgovci pažljivo prate kretanja cijena pšenice, kukuruza, soje i drugih roba na ovim burzama kako bi formirali svoje ponude poljoprivrednicima. Ako cijena pšenice na CBOT-u raste zbog, primjerice, suše u Sjevernoj Americi ili pojačane globalne potražnje, vjerojatno će i otkupna cijena u Slavoniji ili Vojvodini slijediti taj trend. Obrnuto, pad globalnih cijena gotovo neizbježno vodi nižim lokalnim otkupnim cijenama.

Ova povezanost nije uvijek izravna i trenutna. Faktor poznat kao "basis" igra ključnu ulogu. Basis predstavlja razliku između lokalne cijene zrna na određeni datum i cijene odgovarajućeg terminskog ugovora na CBOT-u za određeni mjesec isporuke. Na primjer, lokalne cijene kukuruza u vrijeme žetve uspoređivale bi se s cijenom terminskog ugovora za kukuruz s isporukom u prosincu na CBOT-u. Basis može varirati ovisno o nizu faktora, uključujući troškove transporta, lokalnu ponudu i potražnju, kapacitete skladištenja te dostupnost prerađivačkih kapaciteta. "Uzak" ili "čvrst" basis znači da je lokalna cijena blizu cijene na CBOT-u, dok "širok" basis ukazuje na veći jaz. Poljoprivrednici u srednjem Zapadu SAD-a, primjerice, često se suočavaju s negativnim basisom, što znači da su lokalne cijene niže od onih na CBOT-u, dok područja bliža lukama ili s jakom lokalnom potražnjom mogu imati i pozitivan basis.

Poljoprivrednik kao nesvjesni investitor

Kada poljoprivrednik donosi odluku što će sijati i na kojoj površini, on zapravo donosi investicijsku odluku. Ta odluka, iako temeljena na lokalnim uvjetima, iskustvu i dostupnim resursima, implicitno uključuje i procjenu budućih kretanja cijena. Ako poljoprivrednik očekuje rast cijene kukuruza zbog najava lošijeg uroda u ključnim svjetskim proizvođačkim regijama ili povećane potražnje za etanolom, mogao bi odlučiti zasijati više kukuruza. Time on, nesvjesno, "ulaže" u očekivani rast cijene te robe na globalnom tržištu. Njegova odluka ovisi o globalnoj ponudi i potražnji, a time i o cijenama koje se formiraju kroz trgovanje terminskim ugovorima.

Terminski ugovori standardizirani su, pravno obvezujući sporazumi o kupnji ili prodaji određene robe po unaprijed dogovorenoj cijeni na određeni budući datum. Oni specificiraju robu, količinu, kvalitetu, mjesto i razdoblje isporuke. Primjerice, standardni ugovor za pšenicu na CBOT-u obično se odnosi na 5.000 bušela.

Bloomberg

Ovi instrumenti omogućuju proizvođačima (hedgerima) da se zaštite od rizika pada cijena, a potrošačima sirovina da osiguraju buduće nabavne cijene. Spekulanti također sudjeluju na ovom tržištu, pokušavajući profitirati na promjenama cijena. Iako balkanski poljoprivrednik možda ne trguje izravno ovim ugovorima, cijene koje oni generiraju direktno utječu na njegovu profitabilnost.

Tržišta poljoprivrednih proizvoda inherentno su volatilna. Faktori poput vremenskih uvjeta, bolesti biljaka i životinja, geopolitičkih napetosti, troškova transporta i skladištenja te promjena u potražnji mogu dramatično utjecati na cijene. U takvom okruženju, upravljanje rizikom postaje presudno. Dok veliki proizvođači i korporacije koriste sofisticirane alate poput terminskih ugovora i opcija za zaštitu, manji poljoprivrednici, uključujući i one u Adria regiji, često su izloženi punom udaru cjenovnih fluktuacija.

Novi alati i financijalizacija

Globalna financijska tržišta neprestano evoluiraju. Jedan od novijih trendova je uvođenje "mikro" terminskih ugovora na poljoprivredne proizvode. Ovi ugovori, poput Micro Wheat ili Micro Soybean Meal terminskih ugovora koje nudi CME Group, predstavljaju samo djelić veličine standardnih ugovora (npr. 10 kratkih tona za Micro Soybean Meal naspram 100 kratkih tona za standardni ugovor). Manja veličina ugovora omogućuje preciznije upravljanje rizikom i manjim brojem sudionika na tržištu, uključujući manje i srednje poljoprivredne proizvođače, da zaštite dijelove svog očekivanog prinosa bez potrebe za trgovanjem velikim standardnim ugovorima. Ovo može smanjiti troškove marže i osloboditi kapital za operativne potrebe. Također, ovi mikro ugovori često imaju namiru u gotovini, eliminirajući brigu oko fizičke isporuke, što ih čini pogodnim za špekulante i one koji žele precizno prilagoditi svoju izloženost određenoj robi unutar šireg portfelja.

Istovremeno, raste zabrinutost oko "financijalizacije" poljoprivrednih roba, gdje financijski motivi ulagača mogu imati veći utjecaj na cijene od fundamentalnih faktora ponude i potražnje. Studije, poput one objavljene u časopisu Borsa İstanbul Review (Elsevier), ukazuju da financijalizacija može negativno utjecati na sigurnost hrane, posebno u zemljama u razvoju, kroz povećanu volatilnost cijena.

Domaći poljoprivrednik, dakle, posluje u okruženju gdje su lokalne otkupne cijene odraz globalne dinamike ponude i potražnje, geopolitičkih zbivanja, vremenskih neprilika na drugom kraju svijeta, ali i složenih financijskih strategija velikih igrača i općih trendova na financijskim tržištima. Iako možda ne prati aktivno izvještaje s CBOT-a ili ne koristi terminske ugovore za zaštitu svojih prinosa, svaka njegova odluka o sjetvi, uzgoju i prodaji proizvoda nosi pečat globalnog tržišta.

Razumijevanje ovih veza, čak i na osnovnoj razini, može pomoći u boljem planiranju i donošenju informiranijih odluka u sve neizvjesnijem svijetu poljoprivredne proizvodnje.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar