Može li posao s Naval grupom oživjeti posrnulu hrvatsku brodogradnju?

Hrvatska je napravila prvi konkretan korak prema nabavi novih višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu. Francuska Naval grupa potpisala je s brodogradilištem Iskra, Orqom i zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB) memorandum o razumijevanju za razvoj vojnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu. Time je formalno otvoren proces koji bi trebao dovesti do konačne odluke o modelu nabave i uključenju domaće industrije. U idućim mjesecima slijedi razrada projekta, uključujući financijsku konstrukciju, tehničke specifikacije i industrijski udio Hrvatske. Prema dosadašnjim najavama, d otprilike dva milijuna radnih sati, koliko je potrebno za gradnju dviju korveta, oko milijun i pol odradilo bi se u hrvatskim kompanijama, što ovaj posao ne čini samo obrambenim, već i industrijskim pitanjem. 

Hrvatska brodogradnja iza sebe ima desetljeća gubitka kapaciteta i radne snage, a šibensko brodogradilište Iskra u taj trenutak ulazi s ambicijom konsolidacije sektora kroz kombinaciju vlastitih kapaciteta u Šibeniku i infrastrukture 3. maja, koji i dalje ima potencijal za gradnju složenih brodova, ali zahtijeva značajna ulaganja i operativni zaokret. Projekt korveta tako postaje ne samo test sposobnosti hrvatske industrije, već i strateški potez koji bi, ako uspije, mogao označiti prekretnicu za cijeli sektor.

Roko Vuletić, predsjednik Uprave brodogradilišta Iskra, u razgovoru za Bloomberg Adria TV pojašnjava što bi ovaj projekt značio ne samo za obrambene sposobnosti zemlje, već i za budućnost posrnule hrvatske brodogradnje.

Iskorak za HRM

Projekt nabave korveta predstavlja dugoočekivani tehnološki i operativni iskorak za Hrvatsku ratnu mornaricu (HRM). Prema riječima Roka Vuletića, riječ je o prvom takvom kapitalnom projektu nakon gotovo 30 godina hrvatske samostalnosti, predviđenom dugoročnim planom razvoja oružanih snaga.

"Radi se o brodovima koji predstavljaju ogroman skok u tehnologiji, kapacitetima i operativnim sposobnostima Hrvatske ratne mornarice", ističe Vuletić.

Za razliku od klasične javne nabave, Ministarstvo obrane pokrenulo je otvoreni pregovarački postupak, pozvavši strane partnere koji već imaju dokazane projekte. Ključan uvjet, koji je pozdravila domaća industrija, jest vrednovanje udjela lokalne komponente. "Osim tehničko-taktičke platforme, cijene i roka isporuke, jako snažno će se bodovati jesu li ponudili gradnju broda u Hrvatskoj", objašnjava Vuletić.

Trup u Rijeci, ekspertiza iz Šibenika

Plan je da se brodovi, dugi oko 100 metara i nosivosti između dvije i dvije i pol tisuće tona, fizički grade u riječkom brodogradilištu 3. maj, koje je Iskra nedavno preuzela. Pritom će se koristiti ekspertiza šibenskog brodogradilišta, koje ima dugogodišnje iskustvo u održavanju brodova HRM-a i ugradnji složenih sustava.

Vuletić pojašnjava kako je sama gradnja trupa financijski manji dio ukupne vrijednosti projekta, koja se procjenjuje na gotovo milijardu eura. Lavovski dio cijene odnosi se na sofisticiranu opremu.

"Brod tipa korveta opremljen je iznimno skupim sustavima sonara, komunikacije, radara, ali i naoružanja, cijelog paketa protuzračne obrane i protubrodskih raketa. Radi se o skupim 'igračkama' koje dižu cijenu", kaže Vuletić. "Mi ćemo u Hrvatskoj odraditi ono što možemo: gradnju brodskog trupa i tehničko opremanje, dok ćemo kompleksnije dijelove napraviti sa stranim partnerom, koji nam pritom prenosi i znanje."

Veliki planovi za posrnuli 3. maj

Uspjeh projekta uvelike ovisi o revitalizaciji 3. maja, brodogradilišta koje se godinama suočava s dubokim strukturnim problemima. Infrastruktura je zastarjela, produktivnost niska, a radna snaga se osula nakon dugogodišnje krize. Vuletić priznaje da u škver nije ozbiljno ulagano zadnjih 30 godina i da funkcionira na tehnologiji staroj i do 50 godina, što zahtijeva temeljitu, a ne samo kozmetičku obnovu.

Zbog toga je Iskra najavila hitno investicijsko restrukturiranje vrijedno pet do šest milijuna eura u prvoj fazi. Taj će se novac, pojašnjava Vuletić, usmjeriti u najkritičnije točke: nabavu novih strojeva, popravak ključnih dizalica i sanaciju derutne infrastrukture. Cilj nije samo popravak, već stvaranje temelja za potpunu reorganizaciju i podizanje efikasnosti, kako bi se 3. maj uopće mogao natjecati za složene projekte visoke dodane vrijednosti. Daljnja modernizacija, uključujući digitalizaciju, pratit će ugovaranje novih poslova.

Ključno pitanje je i radna snaga. Vuletić smatra da su kvalitetni poslovi i kadrovsko jačanje "spojene posude". Problem vidi u dosadašnjoj strategiji hrvatske brodogradnje koja je pokušavala cjenovno konkurirati Koreji i Kini u gradnji brodova niske dodane vrijednosti.

 

"Rješenje je da se ne grade brodovi gdje samo prodajete rad i čelik, nego da prodajete inženjering i znanje", tvrdi Vuletić. Optimist je jer, unatoč padu industrije, obrazovni sustav i dalje stvara kvalitetne inženjere. Procjenjuje da samo u riječkom bazenu u inženjerskim tvrtkama radi gotovo dvije tisuće inženjera u brodogradnji.

Slovenski kapital i europski fondovi

Iza planova stoji snažan vlasnik – slovenska Iskra, kompanija s 1.800 zaposlenih i preko 300 milijuna eura prihoda, koja je nisko zadužena i visoko kapitalizirana. Investicije u 3. maj planiraju se financirati dijelom iz vlastitog kapitala, a dijelom kreditima banaka.

"Nisko smo zaduženi i imamo snažan kapital, što nas čini pouzdanim partnerom za banke. No, ključno je da projekti poput ovoga, koji imaju stratešku važnost i jasan poslovni model, lako pronalaze put do financiranja. Ako imamo kvalitetne projekte i možemo pokazati povrat na investiciju, mislim da izvor financiranja neće biti problem", uvjeren je Vuletić. Dodatna prilika leži i u europskim fondovima, koji su dosad bili ograničeno dostupni hrvatskim brodogradilištima. Nova europska pomorska strategija, koja potiče povratak brodogradnje u Europu, mogla bi to promijeniti.

Što se tiče daljnjih planova, Iskra ostaje vjerna svom modelu obiteljske kompanije i ne razmišlja o izlasku na burzu ili traženju novih dioničara radi prikupljanja kapitala. "Naša strategija je dugoročna, ne vodimo se kvartalnim rezultatima. Ulazak u 3. maj i projekt korveta nije špekulacija, već strateški potez s vizijom za idućih deset ili dvadeset godina. Takav pristup zahtijeva strpljenje i stabilnost vlasništva", pojašnjava Vuletić. 

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.