Prvi čovjek Rheinmetalla ima plan - pretvoriti njemačkog diva u globalnu obrambenu silu

"Bit ću relevantan igrač na kopnu, na moru, u zraku i u svemiru", samouvjereno je najavio Armin Papperger, izvršni direktor njemačkog obrambenog giganta Rheinmetalla.

Njegova vizija već je odvela proizvođača tenkova i streljiva u sektore satelita, dronova i dijelova za borbene zrakoplove. Prošlog je mjeseca Rheinmetall potvrdio preuzimanje četiri brodogradilišta tvrtke Naval Vessels Lürssen sa sjedištem u Bremenu, u transakciji procijenjenoj na 1,5 do dvije milijarde eura. Tako i Rijeka postaje dio nove pomorske strategije kompanije.

Ovaj potez samo je posljednji u nizu smjelih koraka kojima Papperger planira transformirati Rheinmetall u globalnu tehnološku grupaciju.

Tko je Armin Papperger?

U zemlji u kojoj su korporativni lideri uglavnom suzdržani i neskloni medijskoj eksponiranosti, Papperger je rijetka iznimka koja uživa u svjetlima pozornice. Stefan Maichl iz Landesbank Baden-Württemberg opisuje ga kao "lice i glavnog prodavača Rheinmetalla".

Njegova istaknuta uloga donijela mu je i neželjenu pozornost – jedini je Nijemac, uz kancelara, s najvišom razinom sigurnosne zaštite nakon što su američke i njemačke tajne službe prošle godine otkrile rusku zavjeru za njegovu likvidaciju. Unatoč tome, Papperger tvrdi kako nije smanjio svoje javne obveze te da svoj posao obavlja jednako kao i otkad je 2013. godine preuzeo vodstvo.

Podsjetimo, on je ujedno i najčuvaniji direktor u Europi kojem Rusi žele presuditi, detaljnu priču možete pročitati OVDJE.

Transformacija potaknuta ratom

Pod Pappergerovim vodstvom, Rheinmetall je doživio strelovit uspon, potaknut kako njegovim upravljanjem, tako i eksplozijom potražnje za vojnom opremom, posebice streljivom, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Cijena dionice, koja je u trenutku njegova preuzimanja iznosila 37 eura, danas se približava iznosu od 2000 eura. U odnosu na zaradu, dionice kompanije uvjerljivo su najskuplje u europskoj obrambenoj industriji.

 

 

Rheinmetall se iz pretežno njemačkog proizvođača tradicionalne vojne opreme preobrazio u, kako sami kažu, "integriranu međunarodnu tehnološku grupaciju". Njegova najveća snaga i dalje su tenkovi (Lynx, Leopard 2, Puma i Panther) te topničke granate. U kolovozu je u Donjoj Saskoj dovršena gradnja tvornice koja će, kada 2027. dosegne puni kapacitet, postati najveća tvornica streljiva u Europi. Kompanija gradi i dodatne pogone u Bugarskoj, Latviji, Litvi, Rumunjskoj i Ukrajini.

Od tenkova do satelita i dronova

Ove je godine Rheinmetall sklopio partnerstva za proizvodnju satelita s jednom finskom tvrtkom te za razvoj dronova s američkim Andurilom. Također proizvodi Skyranger, mobilni protudronski sustav koji se može instalirati na vojna vozila. Papperger ističe kako je to znatno isplativije rješenje od korištenja borbenih zrakoplova za obaranje jeftinih dronova. Rheinmetall će do kraja godine isporučiti Skyranger Ukrajini, a zainteresiran je i za prodaju Poljskoj.

No, Pappergerovi planovi tu ne staju. Cilj mu je do kraja desetljeća dosegnuti godišnju prodaju od 40 do 50 milijardi eura uz profitnu maržu od 20 posto, što je značajan skok u odnosu na prošlogodišnjih desetak milijardi eura prodaje i 15 posto marže.

Bloomberg

Samo od akvizicije Lürssenovih brodogradilišta očekuje se rast prodaje s jedne na pet milijardi eura. Takvi rezultati katapultirali bi Rheinmetall u globalnu ligu, uz bok američkim divovima poput Lockheed Martina (godišnja prodaja 71 milijardu dolara) i Northrop Grummana (41 milijardu dolara).

Sumnje analitičara

Analitičari i investitori prate ovaj vrtoglavi uspon s mješavinom divljenja i opreza. Christian Cohrs iz banke Warburg postavlja pitanje zašto kompanija ulazi u složen posao brodogradnje u kojem nema stručnosti. Iz Rheinmetalla odgovaraju kako očekuju sinergije, posebice s odjelom za vozila na sjeveru Njemačke, koji će s brodogradilištima dijeliti "stručnost u materijalima i tehnologiji".

Postavlja se i pitanje što bi primirje u Ukrajini značilo za poslovanje. Svaki znak nade za mirom uzrokuje pad cijene dionice Rheinmetalla. Ipak, Papperger je uvjeren da se "ništa neće promijeniti". Smatra da su Europljani shvatili da moraju biti spremni na agresora i da se ne mogu uvijek osloniti na pomoć Sjedinjenih Država. Cohrs, s druge strane, misli da će mnogo ovisiti o prirodi eventualnog primirja.

Ako se ono bude smatralo tek pauzom u ruskom ekspanzionizmu, europske vlade nastavit će se naoružavati istim tempom. Ako bude trajnije, vjerojatno će odgoditi ili čak otkazati narudžbe.

Nakon 12 godina na čelu, Papperger ne pokazuje znakove umora. Sa 62 godine i ugovorom produljenim do kraja 2029., čini se da je čvrsto na zapovjednom mostu. Ključni direktori za financije, operacije i ljudske resurse preuzeli su svoje funkcije tek ove godine, a nije jasno ima li Papperger već na umu nasljednika. Kao strastveni kupac dionica vlastite tvrtke, čini se zadovoljnim dok se nastavlja kladiti na samoga sebe.