Hrvatska ekonomija nastavila je solidan rast od 2,2 posto i u prvom kvartalu ove godine, podržan potrošnjom, ulaganjima i otpornom aktivnošću uslužnog sektora. Promet u maloprodaji i industriji je i dalje snažan, dok je turizam ostao uglavnom pozitivan unatoč slabijoj mjesečnoj dinamici, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
Prognoziraju da će se gospodarski rast blago usporiti, na oko 2,9 posto na razini cijele 2026. godine, a domaća potražnja ostaje njegov glavni pokretač.
Gledano malo šire, pozitivni trendovi zadržali su se početkom 2026. i u cijeloj Adria regiji. "Domaća potražnja ostala je ključni pokretač, podržana rastom plaća i otpornom maloprodajnom aktivnošću, dok je vanjska potražnja ostala slaba", ističu naši analitičari.
Čitaj više
Isplati li se iznajmljivanje nekretnina? Brojke razbijaju jedan od najvećih investicijskih mitova
Nekretnine se smatraju najsigurnijom investicijom, ali kada se uzmu u obzir inflacija, porezi, održavanje i ostali troškovi u Adria regiji, prinos od najma često je znatno niži od onoga što vlasnici očekuju.
prije 8 sati
Ako dolar oslabi, ovo bi mogla biti najveća investicijska priča druge polovice godine
Nakon izazovnog početka godine obilježenog geopolitičkim tenzijama, tržišta u razvoju ponovno privlače pažnju investitora, no njihov daljnji uspjeh ovisit će o nekoliko ključnih globalnih faktora.
12.06.2026
Zašto je hrvatsko maslinovo ulje i do 120 posto skuplje od europskog prosjeka
Dok se na Mediteranu ekstra djevičansko maslinovo ulje podrazumijeva kao osnovna namirnica na obiteljskom stolu, u Hrvatskoj je ono evoluiralo u tekuće zlato rezervirano za kovčege stranih turista.
07.06.2026
Prvi donosimo procjenu vrijednosti Bosqar Investa! Uložiti ili ne?
Što se tiče same dionice Bosqara, ona je znatno nadmašila kretanje dioničkih indeksa na Zagrebačkoj burzi. Pročitajte detaljnu analizu glavnog analitičara Bloomberg Adrije Mihaela Blažekovića.
05.06.2026
Hrvatski rast otporan
"Hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju 2026. poraslo je za 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Potrošnja kućanstava porasla je za 2,6 posto, a državna potrošnja za 0,7 posto. Investicije su ubrzale tempo - bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu", ističu iz analitičkog tima BBA.
Izvoz roba i usluga nam je pao za 1,6 posto, dok je uvoz pao za 0,3 posto. Strukturno gledano, izvozna izvedba ostaje ključni čimbenik razlikovanja među gospodarstvima u regiji. Slovenija je i dalje jedino gospodarstvo u kojem izvoz premašuje uvoz, dok Hrvatska i dalje pokazuje najnižu izvoznu orijentaciju. Njemačka ostaje najvažnije vanjsko tržište za sva gospodarstva regije Adria, zbog čega će stanje europskoga gospodarskog rasta biti ključni čimbenik za regionalne izglede u drugoj polovici 2026.
Zamah građevinske industrije je usporio. U travnju 2026. izdano je 1084 građevinskih dozvola, što je 7,4 posto više nego godinu ranije, ali ukupan broj dozvola izdanih u razdoblju siječanj-travanj 2026. bio je 17,5 posto niži u odnosu na prethodnu godinu.
Maloprodaja i dalje raste
Trgovina na malo se drži: kalendarski prilagođeni realni promet u maloprodaji u travnju 2026. bio je 2 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, što je 37. mjesec zaredom godišnjeg rasta. Prodaja hrane, pića i duhana porasla je za 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, prodaja neprehrambenih proizvoda (isključujući gorivo) za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je prodaja motornih goriva pala za 15,1 posto u odnosu na prethodnu godinu. Za razdoblje siječanj-travanj 2026. realni promet u maloprodaji bio je 2,8 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2025. godine.
Broj fiskaliziranih računa porastao je za 3,3 posto u odnosu na prethodnu godinu za razdoblje siječanj-svibanj, dok je vrijednost računa porasla za 26 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Kalendarski prilagođen industrijski promet u ožujku 2026. porastao je za 8,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Turizam je ponovno dobio zamah unatoč slabijem travnju. U travnju 2026. broj dolazaka turista pao je za 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a broj noćenja pao je za 2,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, u prva četiri mjeseca 2026. godine, dolasci su porasli 3,7 posto, a noćenja 2,1 posto u usporedbi s istim razdobljem 2025. godine.
Tvrdokorna inflacija
Inflacija ostaje povišena. U svibnju 2026. potrošačke cijene bile su 5,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći doprinos došao je od prometa (+12,5 posto u odnosu na prethodnu godinu), stanovanja i komunalnih usluga (+11,8 posto), alkoholnih pića i duhana (+7,5 posto), restorana i smještaja (+6,1 posto) te zdravstvenih usluga (+5,2 posto). Cijene odjeće i obuće pale su za 3 posto u odnosu na prethodnu godinu, a hrana i bezalkoholna pića blago su porasli za 1,4 posto. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) porastao je za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je među najvišima u eurozoni.
Pokrivenost uvoza izvozom u regiji
U Adria regiji Slovenija se ističe kao jedino gospodarstvo u kojem je izvoz u 2025. godini premašivao uvoz, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 102 posto. Hrvatska se nalazi na posljednjem mjestu, s pokrivenošću uvoza izvozom ispod 60 posto.
Izvozne strukture znatno se razlikuju među zemljama u regiji. Slovenija je zbog farmaceutske industrije snažno vezana uz Švicarsku, Sjeverna Makedonija preko automobilskih opskrbnih lanaca uvelike ovisi o Njemačkoj, dok Srbija ima najraznovrsniju izloženost izvoznim tržištima.
Po sektorima, Slovenija i Sjeverna Makedonija imaju najveću koncentraciju izvoza, dok Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina zadržavaju raznovrsnije izvozne profile.
Unatoč tim razlikama, Njemačka ostaje zajednički nazivnik i jedno od tri najveća izvozna odredišta za svaku zemlju u regiji, zbog čega je izvedba njemačkoga gospodarstva ključni vanjski čimbenik za gospodarske izglede Adria regije.
Udio industrije u BDP-u
Gledajući udio industrije u cjelokupnom gospodarstvu, Slovenija se ističe kao najindustrializiranija zemlja u promatranoj skupini, budući da se njezin udio dosljedno kreće između 20 i 25 posto BDP-u. Hrvatska je po tom parametru najslabija među susjednim državama.
Međutim, pritom je važan kontekst: smanjenje udjela industrije u BDP-u ne znači nužno i pad same industrijske aktivnosti. Naime, to često odražava brži rast uslužnog sektora, posebice turizma i financija, koji u nekim od tih gospodarstava sve više preuzimaju vodeću ulogu.
