Otporni na inflaciju - Veliki rast plaća i dalje pogoni potrošnju građana, je li taj tempo održiv?

Potrošnja kućanstava i dalje ostaje jedan od ključnih stupova rasta hrvatskog gospodarstva unatoč i dalje povišenoj inflaciji. Udio potrošnje kućanstava u BDP-u prošle godine iznosio je skoro 70 posto.

Maloprodajna aktivnost nastavila je pozitivan trend i u travnju 2026., čime je zabilježen već 37. uzastopni mjesec godišnjeg rasta. U prva četiri mjeseca godine realni promet u maloprodaji bio je 2,8 posto viši nego u istom razdoblju lani.

Dodatnu potvrdu otpornosti potrošnje daju podaci o fiskalizaciji. U prvih šest mjeseci ove godine izdano je više od 1,2 milijarde fiskaliziranih računa ukupne vrijednosti od 25 milijarde eura, što je 19 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. To upućuje na nastavak snažne potrošnje, pri čemu rast vrijednosti računa nadmašuje blagi pad njihova broja.

Ipak, maloprodaja ne uključuje kupnju motornih vozila pa ne daje potpunu sliku potrošnje kućanstava. Zato vrijedi pogledati i tržište automobila, koje se često promatra kao indikator spremnosti građana na veće i dugoročnije kupnje. Za razliku od svakodnevne potrošnje, kupnja automobila obično zahtijeva višu razinu ekonomskog optimizma i financijsku stabilnost.

Prošle godine prodano je skoro 70 tisuća novih vozila, osam posto više nego godinu ranije, uz nastavak uzlaznog trenda koji traje još od 2022. godine. To sugerira da rast potrošnje nije ograničen samo na osnovne proizvode i usluge, nego se prelijeva i na segmente više vrijednosti.

Što stoji iza ovako snažne potrošnje? Odgovor dijelom daje tržište rada. Rast plaća u Hrvatskoj posljednjih je pet kvartala bio znatno snažniji od prosjeka Europske unije. Dok je rast plaća u EU uglavnom ostao ispod pet posto na godišnjoj razini, u Hrvatskoj su gotovo svi glavni sektori bilježili dvoznamenkaste stope rasta.

Primjerice, nominalne plaće u industriji i građevinarstvu rasle su oko 12 posto, dok je prosjek Europske unije bio oko četiri posto. Slična dinamika prisutna je i u uslužnim djelatnostima te trgovini. Takvo kretanje djelomično odražava snažno tržište rada, ali i nastavak pritiska na poslodavce zbog manjka radne snage i rasta životnih troškova.

Inflacija je i dalje povišena i ostaje iznad prosjeka europodručja, što znači da građani i dalje osjećaju više cijene. No za sada dostupni podaci ne upućuju na slabljenje kupovne moći. Potrošnja nastavlja rasti jer rast plaća i dalje nadmašuje rast cijena.

Drugim riječima, realni rast plaća ostao je pozitivan – kućanstva danas raspolažu s više novca nego prije godinu dana čak i nakon prilagodbe za inflaciju. To pomaže objasniti zašto domaća potražnja ostaje glavni oslonac gospodarskog rasta i zašto Hrvatska i dalje bilježi relativno snažnu dinamiku osobne potrošnje.

Pitanje za nastavak godine više nije hoće li građani trošiti, nego može li ovakav tempo rasta plaća i potrošnje ostati održiv bez stvaranja dodatnih inflatornih pritisaka.