Da potrošnja u kafićima i trgovinama raste na dane kada hrvatska nogometna reprezentacija igra na Svjetskim prvenstvima vjerojatno neće iznenaditi nikoga, no sada po prvi put imamo kvantificirani utjecaj nogometa na potrošnju, zahvaljujući Ivanu Žiliću s Ekonomskog instituta u Zagrebu (EIZ).
On je precizno izračunao koliki je iznos fiskaliziran za vrijeme utakmica u Rusiji i Kataru, a rezultati su vrlo zanimljivi. Mi smo ga priupitali da nam detaljnije razjasni svoju metodu i pokuša dati prognozu potrošnje tijekom aktualnog Mundijala u SAD-u, Meksiku i Kanadi.
"Na dane kad Hrvatska igra, promet u ugostiteljstvu i maloprodaji značajno raste, i to najviše na sam dan utakmice i dan poslije, što je efekt prelijevanja. Objedinjeno za oba prvenstva, skok na dan utakmice je oko 20 posto u oba sektora. No gotovo sve to dolazi iz Rusije 2018., gdje su utakmice bile ljeti i navečer: ugostiteljstvo tada skače za 30 do 40 posto, maloprodaja oko 30 posto. Katar 2022. je posve drugačija slika, učinak je blizak nuli i statistički se ne razlikuje od nule", pojasnio nam je Žilić, dodavši kako prije dana utakmice nema nikakvog pomaka, što potvrđuje da je riječ o učinku same utakmice, a ne o nečemu što bi tih dana ionako raslo.
Čitaj više
FIFA je najveći pobjednik SP-a, ali igračima vrijednost skače i do 50 posto
Prošireno izdanje Svjetskog prvenstva s 48 reprezentacija donosi više utakmica i, posljedično, veće prihode. No, postavlja se pitanje je li taj potez prvenstveno dobar za sport ili za poslovanje FIFA-e.
19.06.2026
Manija za Messijevim sličicama za Svjetsko prvenstvo potaknula crno tržište u Argentini
Posljednji nastup Lionela Messija na Svjetskom prvenstvu izazvao je nesvakidašnju kolekcionarsku groznicu u Argentini, pretvorivši potragu za rijetkim sličicama u unosan ulični posao.
21.06.2026
Nogometna groznica osjeti se i na burzama - Kako zaraditi na njoj?
Svjetski ekonomski forum (WEF) procjenjuje da bi ovogodišnje Svjetsko prvenstvo moglo generirati više od 40 milijardi dolara globalnog BDP-a.
18.06.2026
Hrvatska druga na svijetu po proizvodnji vrhunskih nogometaša - u čemu je tajna?
Broj koji sve objašnjava je 4,81. Toliko slavnih nogometaša na milijun stanovnika, prema podacima Pantheon projekta Sveučilišta MIT, proizvela je Hrvatska u posljednjih 165 godina.
18.06.2026
Naglašava kako valja izdvojiti i rezultat po županijama. Naime, učinak je razmjerno veći u slabije razvijenim županijama, ondje gdje je potrošnja inače manja.
"Riječ je o tipičnom učinku potražnje: nogomet stvara kratkotrajan impuls diskrecijske potrošnje (izlazak, grickalice, piće), a taj je impuls veći udio u inače niskoj bazi tamo gdje se manje troši. Drugim riječima, potrošnja u manje razvijenim krajevima osjetljivije reagira na utakmice. Ipak, valja imati na umu da se ovo odnosi na postotak, ne nužno na iznos u eurima", elaborira Žilić.
Metodologija
Detaljno nam je razložio kako radi svoje analize koje se oslanjaju na javne dnevne podatke iz Izvještajnog sustava fiskalizacije Porezne uprave.
"Učinak se ne mjeri tako da se gleda raste li promet na dan utakmice, jer dnevni podaci mogu varirati i radi drugih, ne-nogometnih stvari poput vremena, isplate plaća, blagdana, sezone, dana u tjednu i slično. Procjena učinka se dobiva usporedbom sektora, to jest gleda se kako se ponaša ugostiteljstvo (NKD 56) i maloprodaja (NKD 4711) u odnosu na 'nogometno-neutralne' sektore (frizerski saloni, smještaj, trgovina na veliko) u prozoru od tri dana prije i poslije utakmice. Razlika u toj razlici je procjena učinka, jer se zajednički šokovi koji pogađaju sve sektore na taj način izdvoje", objašnjava Žilić.
Referentna točka je dan prije utakmice, a procjene za dane prije same utakmice uredno stoje oko nule, što je, ističe Žilić, dobar pokazatelj da pristup radi.
Glavno ograničenje njegove analize je ograničen uzorak. Iako je naša reprezentacija na oba zadnja Mundijala dogurala daleko i dalje su sve zajedno odigrali samo 14 utakmica.
"Procjene učinaka su ekonomski velike, ali s tako malo događaja su i neprecizne, pa su rezultati sugestivni. U planu je i detaljnija analiza na svim gostujućim utakmicama hrvatske nogometne reprezentacije, u kojima će, osim većeg uzorka, biti analizirani i učinci faze turnira/utakmice, broja postignutih golova, termina i duljine utakmice na fiskalizaciju u ugostiteljstvu i maloprodaji", najavljuje Žilić.
Ivan Žilić
Plusevi i minusi aktualnog Mundijala
Možemo li na osnovu zadnja dva Svjetska prvenstva konstruirati prognozu i za ovo aktualno, pitali smo ga.
"Za procjenu učinaka još je prerano. No, gledajući pouke iz prošla dva SP-a, razlika između Rusije i Katra nije čista priča 'ljeto vs. Zima'. Naime, uz godišnje doba mijenjao se i termin: 2018. su utakmice bile navečer, idealno za izlazak, dok su 2022. neke utakmice bile i popodne, većinom u prosincu kad je potrošnja ionako dosta visoka. S dva turnira ta se dva utjecaja statistički ne mogu razdvojiti", upozorava Žilić.
Veliku ulogu imat će rezultati naše reprezentacije jer s većim brojem utakmica raste navijački entuzijazam pa shodno tome i potrošnja. Važan faktor je i to što je aktualno prvenstvo zapravo nekakav miks prethodna dva, s uvjetima koji vuku na suprotne strane.
"Godišnje doba je dobro, ljeto je, terase su otvorene, slično kao 2018., ali termini utakmica, barem sad u ovoj skupnoj fazi, kasnovečernji su ili noćni. Stoga je razumno za očekivati da će učinak za ugostiteljstvo biti manji, no da maloprodajni kanal, tj. kupnja za gledanje utakmica kod kuće, ostane prisutan", zaključuje Žilić.
Dakle, da sumiramo, kasni termini utakmica sigurno će ugostiteljima pomrsiti račune i izbiti im dio zarade koju bi imali da je satnica naših mečeva povoljnija. Trgovine to ne bi trebali osjetiti u tolikoj mjeri jer će se navijači i dalje na vrijeme opskrbljivati za gledanje dvoboja reprezentacije.
U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti što će reći brojke nakon što budemo imali sve potrebne podatke.
.webp){kind=icon}
