Divlja kolebanja cijene – gubi li zlato ulogu stabilnog dijela portfelja?

Otkako bukti rat u Iranu, što uzrokuje rast cijena energenata i povećava mogućnost gospodarske recesije, cijena zlata i srebra snažno je pala. Nakon oštrog rasta cijene u 2025. godini i dosegnutog rekorda krajem siječnja, cijena zlata pala je za gotovo 20 posto.

Gubi li zlato ulogu sigurnog i stabilnog sredstva u investicijskom portfelju?

"Uloga zlata u portfeljima ostaje nepromijenjena. Istina je, međutim, da smo prvenstveno početkom godine svjedočili izrazitom rastu, koji je vjerojatno dijelom bio posljedica preusmjeravanja kapitala iz rizičnijih regija, poput Irana, šireg Bliskog istoka te dijelom i Kine", odgovorio je za Bloomberg Adriju analitičar Ilirike Lojze Kozole.

"Zlato treba razumjeti kao investiciju koja se ponaša u skladu s tokovima kapitala. U određenim razdobljima veći se dio sredstava može koncentrirati u ovoj investiciji, što vodi do bržeg rasta, nakon kojeg, međutim, često slijedi i korekcija", kaže Kozole.

Trenutačno je, prema mišljenju Kozolea, šok na širem energetskom području zbog Irana dominantan čimbenik. Konflikt je podigao cijene energije, inflacijska očekivanja i posljedično očekivanja o višim kamatnim stopama, što negativno utječe na zlato.

Pritom u prvi plan dolazi i likvidnosni aspekt: uz povećanu volatilnost i padove na drugim tržištima aktiviraju se takozvani margin call (zahtjevi za dopunom pokrića, op. a.), zbog čega ulagači prodaju najlikvidnije pozicije, a zlato je često među prvima, objašnjava Lojze Kozole.

"Zlato ne pada zato što bi izgubilo svoju funkciju, već zato što u određenim trenucima postaje izvor likvidnosti."

"Osim toga, već se početkom godine dosta kapitala 'zaletjelo' u zlato, a zatim je skok cijena nafte mnogima srušio postavljene strategije i pokrenuo prilagodbe portfelja", dodaje Kozole.

"Kad god se u svijetu dogodi iznenadan događaj, poput sadašnjeg rata s Iranom, institucije i fondovi prodaju likvidnu imovinu kako bi spašavali druge, manje likvidne dijelove portfelja", objasnio je za Bloomberg Adriju Tilen Šarlah iz tvrtke Acex.

"Radi se o bijegu u dolar", rekao je Šarlah, kojim su ulagači povećali svoju likvidnost kako bi mogli podmiriti zahtjeve za dopunom pokrića (margin call) kod drugih pozicija.

Sistemska uloga zlata Jedna od ključnih karakteristika zlata je da ovdje ne postoji rizik druge ugovorne strane, naglašava analitičar Ilirike Lojze Kozole. "Države ili pojedinci mogu biti isključeni iz financijskog sustava (na primjer, iz mreže SWIFT), ali fizičko zlato ne mogu 'isključiti'. Također, prema Baselskim pravilima, zlato ima status visokokvalitetnog kapitala (Tier 1), što dodatno potvrđuje njegovu sistemsku ulogu." Rast cijene zlata posljednjih godina uzrokovale su i središnje banke, koje gomilaju zlato u svojim rezervama.

Cijena zlata se u ponedjeljak spustila sve do 4100 dolara po unci, a zatim je zabilježila rast do 4450 dolara po unci. U jednom danu cijena zlata je tako fluktuirala za nešto manje od devet posto.

Za desetinu je jučer oscilirala i cijena srebra; sa 69,66 dolara po unci spustila se na 61,3 dolara po unci, a zatim ponovno narasla na 69,7 dolara po unci.

Obrat cijena prema gore u ponedjeljak uslijedio je nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa da će odgoditi napade na iranske energetske objekte, nakon što su započeli razgovori o okončanju rata između SAD-a i Irana. Izjava je uzrokovala velika kolebanja na tržištima, uključujući pad cijene nafte od 13 posto.

Što su više kamate, to je zlato manje privlačno

Prije ponovnog rasta cijene, zlato je zabilježilo najveći tjedni pad cijene od 1983. godine, navodi Bloomberg.

Osim spomenutog bijega u gotovinu, cijena zlata i srebra pada zbog očekivanih podizanja kamatnih stopa središnjih banaka, kojima bi one odgovorile na rast inflacije uzrokovan višim cijenama energije. Zlato, koje ne donosi prihode od kamata kao što to donose npr. državne obveznice, u razdoblju viših kamatnih stopa manje je privlačna investicija.

Cijena zlata je krajem prošle godine iznosila 4319,37 dolara po unci, nakon čega je uslijedio brzi rast do povijesno najviše razine od 5595 dolara po unci. Trenutačno se trguje oko vrijednosti od 4400 dolara po unci. Još početkom 2025. godine cijena je iznosila 2640 dolara po unci, što znači da je cijena u 2025. godini porasla za 64 posto.

Što pokazuju prognoze za cijene zlata do kraja godine?

Američka banka JP Morgan smatra da će cijena još rasti - ciljanu cijenu krajem 2026. godine postavili su na razinu od 6000 do 6300 dolara po unci.

"Kombinacija povijesnog uspona i iznimne volatilnosti mogla bi izazvati sumnju u smislenost ulaganja u zlato danas. Unatoč tome, ostajemo odlučno 'bikovskog' stava glede zlata u 2026. godini te smo nedavno povisili svoju prognozu na raspon između 6000 i 6300 dolara po unci", napisali su u analizi objavljenoj u veljači.

"Nedavna rasprodaja može biti potencijalna ulazna točka za dugoročne ulagače, a istovremeno vidimo mogućnost daljnjeg rasta jer ulagači traže diverzifikaciju izloženosti dolaru, zaštitu od geopolitičkih rizika i osiguranje od neočekivanih inflacijskih iznenađenja", stoji u sažetku analize.

"Ako pogledamo sva tri protekla ciklusa gospodarskih šokova - 2008., 2020. i 2022. godine - zlato je isprva palo jer su tržišta reagirala na tijek vijesti, a ulagači su u pravilu prodavali imovinu kako bi držali američki dolar", izjavio je za Bloomberg David Wilson, direktor strategije za sirovine u BNP Paribasu, dodavši da je nakon sva tri razdoblja uslijedio trajniji uspon cijena.