Pad zlata i srebra dok širenje rata na Bliskom istoku produbljuje strah od inflacije

Zlato je više nego izbrisalo ovogodišnje dobitke, padajući deveti dan zaredom jer je rat na Bliskom istoku povećao inflacijski rizik i podigao očekivanja o višim kamatnim stopama. Srebro je u jednom trenutku potonulo za više od 10 posto.

Cijena zlata na promptnom tržištu (spot gold) pala je čak 8,8 posto na blizu 4100 dolara po unci. Otkako je sukob počeo, skok cijena energenata povećao je očekivanja o podizanju kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi i drugih središnjih banaka. To predstavlja prepreku za zlato, koje ne donosi prinos, a koje je upravo zabilježilo svoj najveći tjedni pad od 1983. godine.

"Zlato ima problem s likvidnošću", izjavio je Johan Jooste, glavni izvršni direktor tvrtke Pangaea Wealth AG. Brza rasprodaja bila je potaknuta potrebom ulagača za prikupljanjem gotovine, a postojao bi daljnji rizik pada cijene plemenitih metala ako rat nastavi eskalirati, rekao je.

Tijekom vikenda, američki predsjednik Donald Trump dao je Iranu rok od dva dana da ponovno otvori Hormuški tjesnac ili će mu biti bombardirane elektrane. Iran je uzvratio da će "potpuno" zatvoriti taj strateški plovni put i gađati energetsku, informatičku i infrastrukturu za desalinizaciju ako njegovi energetski objekti budu napadnuti. Trumpov ultimatum uslijedio je u subotu u 19:44 po njujorškom vremenu.

Rasprodaje su se produbile u različitim vrstama imovine povezane sa zlatom. Ukupni otvoreni interes za terminske ugovore na zlato na Comexu pao je na najnižu razinu od 2018. godine, što pokazuje čišćenje spekulativnih pozicija. Udjeli u fondovima kojima se trguje na burzi (ETF) s pokrićem u zlatu - popularna metoda ulaganja za institucionalne i male ulagače - također su prešli u neto odljev od oko 11 tona od početka ove godine.

"Magnituda rasprodaje zlata nije bez presedana, ali tempo rasprodaje bio je mnogo brži nego u mnogim povijesnim prilikama", izjavio je Wayne Gordon, investicijski savjetnik u odjelu za upravljanje bogatstvom banke UBS Group AG.

Dok je zlato naglo padalo u iznimno volatilnom trgovanju, sirova nafta je oscilirala blizu najviše zaključne cijene od sredine 2022. godine, a tržišta dionica također je bilo teško predvidjeti. U tri tjedna otkako je rat počeo 28. veljače, pad plemenitih metala djelomično je potaknut prisilnom prodajom jer ulagači nastoje pokriti gubitke u drugim dijelovima svojih portfelja. Metal je prošlu godinu završio na cijeni od 4319,37 dolara po unci, a krajem siječnja je skočio na povijesno najvišu razinu iznad 5595 dolara po unci.

 

"Reakcija zlata na trenutni makroekonomski šok ima jasan tržišni presedan", rekao je David Wilson, direktor strategije za robe u BNP Paribas SA. "Ako pogledate sva tri prethodna ciklusa ekonomskih šokova – 2008., 2020. i 2022. godine – zlato je u početku padalo kako su tržišta reagirala na vijesti, pri čemu su ulagači tipično prodavali imovinu kako bi držali američki dolar", rekao je, dodajući da je nakon sva tri razdoblja uslijedio održivi oporavak cijena.

14-dnevni indeks relativne snage (RSI) za zlato (mjera zamaha) nastavio je pad ispod 30, što je razina koju neki trgovci vide kao pokazatelj da je imovina preprodana. U međuvremenu, hedge fondovi i drugi veliki špekulanti povećali su svoju neto-dugu poziciju za zlato na najvišu razinu u sedam tjedana prema stanju od 17. ožujka, pokazali su tjedni podaci američke vlade objavljeni u petak.

Cijena zlata na promptnom tržištu pala je 5,7 posto na 4240,71 dolar po unci u 8:12 ujutro u Londonu. Srebro je palo 4,5 posto na 64,93 dolara. Platina i paladij također su zabilježili pad. Bloomberg Dollar Spot Index, mjera američke valute, porastao je za 0,3 posto.