Zašto Putin, Xi i Hamenei vole digitalne valute?

Iranski rat veliko je geopolitičko otrežnjenje koje zorno pokazuje ograničenja američke hegemonije, od njezine vojne moći pa sve do odlučujuće uloge dolara u međunarodnom financijskom sustavu. Iznenađujuća žilavost teheranskog režima pod silovitim pritiskom napada i sankcija nije samo naglasila impotenciju američkih bombi, već prvenstveno dolara kao sredstva ekonomskog ratovanja. Žilavost režima posljedica je otpornosti gospodarstva, a ona pak ovisi o sposobnosti i opsegu djelovanja financijskog sustava izvan dolarskog sustava.

Stari autokratski lisac Vladimir Putin već je pokazao militarističkoj hunti ajatolaha Modžtabe Hameneija kako se to radi. Kada je ruska vojska 2022. godine podmuklo i protuzakonito napala Ukrajinu, zapadni saveznici su Moskvi usmjerili niz paketa sankcija. Putinove ozloglašene tenkovske kolone brzo su stale i činilo se da će opsežne sankcije te isključenje iz međunarodnog platnog sustava SWIFT biti kap koja je prelila čašu. No, Putinova karavana nakon četiri godine sukoba nastavlja svoj marš.

Velika batina američkog dolara vjerojatno neće slomiti otpor teheranskih ajatolaha niti odblokirati Hormuški tjesnac. Naime, Iran je tijekom rata, slično kao i Rusija, nastavio prodavati naftu i plin, a ujedno naplaćuje i naknade za prolaz tjesnacem. Tankeri za prolaz Iranu moraju platiti po dva milijuna dolara, navodi analitika tvrtke Lloyd's List Intelligence. Nakon primirja, Teheran je najavio da će naknadu za prolaz podići na dolar po barelu prevezene nafte. No, uz to ide i važna napomena: naknada se mora platiti u kriptovalutama, a ne u dolarima.

"Digitalne valute, posebno one koje podržavaju središnje banke (CBDC), privlačne su jer nude centralizirani nadzor, veću brzinu plaćanja, smanjenje transakcijskih troškova i jačaju otpornost financijskog sustava", pojašnjava prednosti uporabe Andreja Jaklič, predavačica s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. "Rusiji i državama skupine BRICS mogu pružiti više mogućih strateških prednosti, između ostalog i veću otpornost na sankcije u međunarodnoj trgovini."

Glavna tema na summitu BRICS-a

Iran i Rusija, zajedno s partnerskom Kinom, tvore jezgru skupine BRICS, svojevrsnu neformalnu zagovornicu marginaliziranog glasa država Globalnog juga i zbor protivnika američke geopolitike, čiji je operativni produžetak u osiguravanju globalne hegemonije upravo dolarski sustav. Ključni dio geoekonomskog otpora Globalnog juga američkoj dominaciji je dedolarizacija međusobne trgovine. To pak omogućuje uvođenje zajedničke digitalne valute, za koju Indija, ovogodišnji domaćin rujanskog summita te skupine, smatra da zaslužuje glavno mjesto na dnevnom redu.

 

"Ovo je prvi put da je takav prijedlog za jedinstveni sustav službeno predložen na razmatranje unutar BRICS-a", izjavio je za ruski Plus World Timur Aitov, član Ruske gospodarske komore i predsjednik Odbora za sigurnost financijskog tržišta. "Ako bude odobren, digitalne valute Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike ujedinit će se upotrebom zajedničke infrastrukture i jedinstvenih regulatornih standarda."

Države BRICS-a u tom su pogledu svjetske pionirke, pogotovo Kina, koja je s uvođenjem digitalnog juana započela još 2020. godine, a od ove godine i Rusija, koja od siječnja pokusno uvodi digitalni rubalj. Iran i Rusija očiti su primjeri toga da sankcije utemeljene na dolarskom sustavu djeluju samo u slučaju država koje su dio međunarodnog financijskog sustava,  što režimi, protiv kojih su sankcije obično usmjerene, nisu.

Također, države koje se najviše zagrijavaju za uvođenje digitalnih valuta CBDC imaju još jednu neobičnu zajedničku osobinu – one su autokratske. "Obrasci prihvaćanja digitalnih valuta središnjih banaka nekako ukazuju na to da se autoritarni režimi brže preusmjeravaju na digitalne oblike, dok demokracije zbog zabrinutosti oko privatnosti i povjerenja postupaju opreznije", kaže Jaklič.

Denis Mancevič,  partner u tvrtki NC3 i stručnjak za postsovjetski prostor, također se slaže da digitalne valute zbog svog centralnog upravljanja odgovaraju motivima autoritarnih režima. "U prvom redu radi se o većem i, prije svega, jednostavnijem nadzoru nad transakcijskim prometom u autoritarnim režimima", kaže Mancevič o karakteristikama digitalne valute koje su izazvale zabrinutost u demokratskim sustavima, poput digitalnog eura u Europskoj uniji.
 

 

Putin traži nove izvore financiranja za rat

U slučaju Rusije, Mancevič uvođenje digitalnog rublja povezuje i s učinkovitijom borbom protiv sive ekonomije te "boljim prikupljanjem poreza". Iako je Moskva uvođenje digitalnog rublja najavila već za početak 2026. godine, njegovo je službeno uvođenje u ruski ekonomski sustav odgodila za rujan. Tada će digitalnu valutu obvezno morati prihvatiti sistemski važne banke i veliki trgovci, a ona će postati središnji stup nove strategije za nadzor proračunskih sredstava.

 

"Budući da smo prije rata u Iranu svjedočili prilično niskim svjetskim cijenama sirove nafte, Kremlj se suočavao sa sve većim javnofinancijskim izazovom – deficit je rastao, zbog čega su bili potrebni novi izvori", pojašnjava Mancevič logiku Kremlja iza usvajanja digitalnog novca. "Ti se izvori kriju u povećanom poreznom opterećenju, kako za realno gospodarstvo, tako i za stanovništvo", kaže.

Rusija postaje sve ovisnija o porezima jer se njezini prihodi od energije, koji su do sada bili okosnica gospodarstva, zbog sankcija smanjuju. Kremlj je nakon više godina pozitivnog gospodarskog rasta nedavno priznao da se ruski BDP u siječnju 2026. godine na godišnjoj razini smanjio za 2,1 posto, dok su prihodi naftnog i plinskog sektora, koji je pod sankcijama, pali na najnižu razinu od 2020. godine.

Pritisak, naposljetku, otkriva sve oštrija fiskalna politika. Kremlj je PDV početkom godine povećao s 20 na 22 posto. "Svi društveni slojevi morat će pridonijeti tome da Rusija bude sposobna i dalje financirati nove regrute i naoružavanje", pojašnjava Mancevič, koji povećanju PDV-a pridodaje i viši porez na dobit poduzeća te izmijenjenu ljestvicu poreza na dohodak. "Učinke toga u potpunosti ćemo tek vidjeti jer je većina mjera stupila na snagu s ovom godinom", najavljuje.

Oružje u borbi protiv korupcije (i opozicije)

Ruske vlasti smatraju da će transparentnost digitalnog rublja pomoći u borbi protiv sive ekonomije i korupcije koje značajno nagrizaju javna sredstva namijenjena ratu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ruska tijela kaznenog progona u 2025. godini registrirala su približno 21 tisuću slučajeva podmićivanja, što predstavlja gotovo 25-postotno povećanje u usporedbi s 2024. godinom.

Središnja inovacija koju Središnja banka Rusije ističe kao alat za borbu protiv korupcije jest uporaba pametnih ugovora i označavanje (coloring) digitalne valute. Ta će tehnologija omogućiti vladi da digitalnim rubljima namijenjenim specifičnim proračunskim projektima (npr. narudžbe za vojnu industriju) unaprijed odredi uvjete uporabe.

Novac koji je iz proračuna doznačen za oružje ili izgradnju infrastrukture tako neće biti moguće potrošiti za kupnju luksuznih dobara ili ga preusmjeriti na račune u inozemstvu jer će takva transakcija moći pratiti i automatski blokirati ako primatelj ili namjena ne budu u skladu s unaprijed određenim kriterijima.

Mancevič tome dodaje i aspekt unutarnje sigurnosti kroz onemogućavanje prelijevanja sredstava u ruke glasova kritičnih prema Kremlju i putinističkom režimu. "Napori oko digitalnog rublja idu upravo u tom smjeru. Vlada želi bolje kontrolirati unutarnji platni sustav, kako iz sigurnosnih razloga, poput sprječavanja financiranja opozicije, odnosno bilo kakvih kritičnih glasova protiv Kremlja, tako i iz poreznih razloga." Kao primjer potonjeg navodi cilj suzbijanja sivog tržišta najma stanova, koje je gotovo u potpunosti izvan poreznog sustava.

Financijska autokracija

Međutim, uvođenje digitalizacije dolazi sa značajnim troškovima za ruski bankarski sustav, koji se prošle godine našao u problemima tijekom razdoblja povećanih kamatnih stopa. Prošlog srpnja neke od najvećih ruskih komercijalnih banaka zanimale su se za mogućnost aktivacije državne financijske pomoći (dokapitalizacije) u slučaju da se stanje loših kredita u njihovim knjigama dodatno pogorša. Središnja banka Rusije je inače krajem ožujka referentnu kamatnu stopu snizila na raspon između 15 i 15,5 posto.

Za komercijalne banke bi troškovi implementacije digitalne valute bili dodatno opterećenje jer bi svoju IT infrastrukturu morale prilagoditi strogim sigurnosnim standardima središnje banke, što u nekim slučajevima smanjuje adekvatnost kapitala banaka za do 0,5 postotnih bodova, izjavila je početkom ožujka guvernerka središnje banke Elvira Nabiullina. U tadašnjem govoru na redovnom sastanku Udruženja ruskih banaka rekla je da će 2026. godina biti ključna za širenje uporabe digitalnog rublja i digitalne financijske imovine, koji će u trećem tromjesečju biti uključeni u širu regulaciju za smanjenje kreditne koncentracije.

Unatoč troškovima za komercijalne banke, analiza konzultantske tvrtke Yakov & Partners (bivši McKinsey Russia) pokazuje da digitalna valuta donosi uštede realnom gospodarstvu. Trgovci i poduzeća bi s digitalnim rubljem trebali uštedjeti do 60 milijardi rubalja godišnje zbog drastično nižih transakcijskih provizija, koje su ograničene na 0,3 posto.

Najveća prepreka pri njezinom uvođenju je pak, slično kao i u demokratskim državama, nepovjerenje javnosti. Ankete nakon pilot-projekta u siječnju pokazuju da je više od polovice ruskih građana skeptično prema novom obliku novca, prvenstveno zbog straha od državnog nadzora nad njihovim osobnim financijama i mogućih ograničenja pri korištenju sredstava.

Ako je, dakle, uvođenje digitalnog rublja usmjereno na jačanje kontrole nad naplatom rastućih poreza, Mancevič ne ostavlja sumnju o tome što "financijska autokracija" znači za gospodarstvo i stanovništvo. "Daljnji pad konkurentnosti gospodarstva, prvenstveno realnog sektora, koji već plaća visoku cijenu rata u Ukrajini. Iz perspektive stanovništva, pak, nastavak trenda pada realnih raspoloživih dohodaka, na što Kremlj javnost postupno priprema još od 2023. godine."