Europske članice NATO-a sve su pod većim pritiskom da povećaju vojnu potrošnju, no istovremeno se sve više boje da bi Donald Trump mogao povući najmanje 20 od oko 80 tisuća američkih vojnika stacioniranih u Europi. Na NATO-ovu samitu koji će se održati 24. i 25. lipnja u Haagu, Sjedinjene Države predstavit će izvješće, dok će se europske zemlje obvezati trošiti najmanje pet posto BDP-a na obranu.
Napad na Iran signalizira mogući zaokret američke vanjske politike. Trump, koji je godinama kritizirao američke vojne intervencije, sada riskira uvlačenje u novi sukob. Europske zemlje navodno nisu bile detaljno informirane o napadima, što dodatno pojačava strah da bi povlačenje iz Europe moglo uslijediti bez prethodnih konzultacija.
Do početka lipnja, nijedan američki dužnosnik nije došao u NATO kako bi razgovarao o mogućoj preraspodjeli snaga, što je izazvalo dodatnu zabrinutost među saveznicima. Prema izvorima upoznatima sa situacijom, postoji strah da bi se odluke mogle provesti vrlo brzo. Nije jasno ima li Europa jasan plan za nadoknadu povlačenja 20 tisuća američkih vojnika, osobito ako i drugi saveznici odluče smanjiti svoje kontingente.
Čitaj više

Pregled dionica obrambene industrije: Europa galopira ispred SAD-a
Zbog neizvjesnog Trumpa i samopouzdane Rusije, europske obrambene tvrtke ove godine blistaju.
06.06.2025

Ukrajina ranila ponos ruske vojske nadmoći, donosimo analizu
Ukrajinci su s pomoću dronova uništili ruske strateške bombardere parkirane na vojnom aerodromu u Sibiru, udaljenom tisućama kilometara od ukrajinskog teritorija.
03.06.2025

Trump gubi strpljenje s Putinom dok Rusija širi ratne ambicije
Unatoč velikoj razmjeni zarobljenika prošlog vikenda, Rusija je pokrenula masovne napade na Ukrajinu, uključujući glavni grad Kijev, koristeći stotine dronova i balističkih raketa.
28.05.2025

Što donosi rezultat poljskih izbora i može li nestabilnost otjerati strane ulagače
Tako ishod drugog kruga poljskih predsjedničkih izbora u nedjelju komentira povjesničar i kolumnist Luka Lisjak Gabrijelčič.
03.06.2025
Smanjenje broja američkih vojnika u bazama u Njemačkoj i Italiji moglo bi ohrabriti Rusiju da pokrene nove oblike hibridnog ratovanja protiv NATO-ovih članica. Trump i njegovi suradnici već su dali naslutiti da će američki fokus ubuduće biti više usmjeren prema Indo-Pacifiku. NATO nije želio komentirati pitanja Bloomberga, već se pozvao na izjavu glavnog tajnika Marka Ruttea, koji je početkom lipnja rekao da je "zaokret prema Aziji očekivan". "Ne brinem zbog toga, ali uvjeren sam da ćemo postupno proći kroz taj proces", dodao je Rutte.
Michael Kappeler/dpa/AP Photo
Taj geopolitički pomak mogao bi imati goleme posljedice za NATO koji trenutno broji 32 članice i suočava se s najvećim sigurnosnim izazovima od kraja Drugog svjetskog rata. Prema riječima stanovitog europskog diplomata, daljnji razvoj situacije ovisit će o tome kako će se američko povlačenje provesti. Ako bude postavljeno kao poboljšanje učinkovitosti, moglo bi biti prihvatljivo.
Baltičke zemlje, koje graniče s Rusijom, vjerojatno će odmah zatražiti raspoređivanje zapadnoeuropskih trupa kako bi nadoknadile američko povlačenje. Prema riječima američkog ministra obrane Petea Hegsetha, SAD trenutno provodi cjelovitu reviziju vojnih kapaciteta, s ciljem usklađivanja ljudstva i opreme s američkim obrambenim prioritetima. "Amerika ne napušta Europu, već promatra, planira i određuje prioritete", izjavio je Hegseth u veljači.
"Ključno je pitanje koliko snažan mora biti fokus na Indo-Pacifik te koje bi kapacitete trebalo premjestiti", rekao je Matthew Savill, direktor vojnih studija u britanskom think tanku RUSI. "Ne mislim da su još donijeli konačnu odluku što to konkretno znači", dodao je.
Njemačka, najbogatija i najmnogoljudnija europska država, mogla bi odigrati ključnu ulogu u popunjavanju nastalih praznina. Ministar obrane Boris Pistorius preuzeo je vodstvo u izgradnji vojske, nakon što je Njemačka ukinula fiskalna ograničenja za obranu. Pistorius je nedavno predstavio novu tenkovsku brigadu u Litvi i najavio planove za povećanje njemačke vojske s 182 na 242 tisuće pripadnika.
Europske vlade traže od Washingtona da jasno iznese svoje planove kako bi imale dovoljno vremena za reorganizaciju. "U nekim područjima obrane, Europi će trebati određeno vrijeme da sustigne korak", izjavio je Stefan Schulz, visoki dužnosnik njemačkog ministarstva obrane. Pozvao je na uredan i koordiniran proces povlačenja američkih snaga, usklađen s jačanjem europskih kapaciteta.
Idealno bi bilo da NATO postigne skladan prijelaz prema snažnijoj europskoj obrani, što bi moglo potrajati do deset godina, smatra Camille Grand, viša savjetnica u Europskom vijeću za vanjske odnose i bivša pomoćnica glavnog tajnika NATO-a. Očekuje da se neće povući "drastičan" broj vojnika, već otprilike 15 tisuća, čime bi se američka prisutnost vratila na razinu prije ruske aneksije Krima 2014. godine. "NATO to može nadomjestiti, ali ako povlačenje bude veće, ulazimo u nepoznate vode", upozorila je Grand.
--- U pripremi teksta sudjelovale Courtney McBride i Milda Seputyte
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...