Unatoč tome što su Rusija i Ukrajina krajem prošlog tjedna provele najveću razmjenu zarobljenika od početka rata, borbe između dviju zaraćenih strana ne jenjavaju, a mirovni pregovori ponovno su zamrznuti. Istodobno, Rusija je prošlog vikenda pokrenula masovne napade na Ukrajinu, uključujući i njezin glavni grad Kijev, uz stotine dronova i balističkih raketa, dok zapadni vojni izvori navode da ruska vojska gomila trupe u blizini Hersona. Zbog toga mnogi nagađaju kako predsjednik Vladimir Putin priprema snage za ljetnu ofenzivu s ciljem da, uz poluotok Krim, u potpunosti stavi pod rusku kontrolu četiri ukrajinske oblasti koje je u rujnu 2022. godine proglasio dijelom Ruske Federacije.
Napadi na Kijev i spor napredak pregovora frustriraju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji razmatra uvođenje novih sankcija Rusiji, izvijestio je Wall Street Journal pozivajući se na neimenovane izvore.
Iako je malo vjerojatno da će sankcije uključivati mjere protiv ruskih banaka, razmatraju se druge opcije za pritisak na Putina, uključujući prijedlog za 30-dnevni prekid vatre. Isti izvor navodi da Trump još razmatra hoće li uopće uvesti sankcije ili će se povući iz pregovora ako posljednji pokušaji diplomatskog rješenja propadnu.
Rusija i Ukrajina prošlog su vikenda izvršile najveću razmjenu zarobljenika od početka rata | Bloomberg
Reagirajući na napade, Trump je izjavio da je nekad imao dobre odnose s Putinom, ali da sada "izgleda kao da je poludio i izgubio kompas, jer bez razloga ubija ogroman broj ljudi".
Kremlj: Trump je emocionalno preopterećen
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da Trump reagira s "određenim emocionalnim preopterećenjem" i zahvalio mu na mirovnim naporima. Peskov tvrdi da Rusija gađa isključivo vojne ciljeve, kao odgovor na ukrajinske napade na civilne mete u Rusiji.
Osvrnuo se i na izjavu njemačkog kancelara Friedricha Merza da su SAD, UK, Francuska i Njemačka ukinule ograničenja na domet oružja koje se isporučuje Ukrajini. Prema Peskovu, to predstavlja ozbiljnu eskalaciju sukoba.
Zbog toga je Rusija zatražila sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, upozorivši na prijetnju miru koju, prema tvrdnjama zamjenika ruskog veleposlanika Dmitrija Poljanskog, predstavljaju europske zemlje koje navodno sprječavaju mirno rješenje sukoba.
"Strpljenje naših neprijatelja u UN-u, koji strpljivo čekaju rezultate pregovora iz Istanbula i reakciju predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na njih, izgleda da je pri kraju. Važno im je da ukrajinsko pitanje ostane 'na površini' u Vijeću sigurnosti, čak i ako riskiraju da ne usklade ton s novom američkom administracijom", rekao je Poljanski, kako prenose ruski mediji, dodajući da se očekuje da sjednica Vijeća sigurnosti UN-a bude zakazana za 30. svibnja.
Koje su opcije?
Ovaj tjedan bi napokon mogao biti presudan, smatra komentator ruskog portala Radija Kommersant Dmitrij Drise, procjenjujući da postoji nekoliko mogućih scenarija razvoja situacije.
"Ili će pregovarački proces biti prekinut, SAD će se povući, a zakon o sankcijama (republikanskih i demokratskih senatora) Grahama i Blumenthala ide na glasovanje. Ili će se konzultacije nastaviti, možda ne u Istanbulu ni u Vatikanu, već na nekoj trećoj, svima prihvatljivoj lokaciji. Ili će sve ostati isto i održat će se čisto tehnički sastanak u Turskoj radi izrade plana puta", navodi Drise.
Najnovije Trumpove oštre kritike na račun Putina švedski liberalni list Sydsvenskan opisuje kao "tiradu" koju "ne treba tumačiti kao temeljnu promjenu stava". Prema uredništvu tog lista, vjerovati da će Trump sada zauzeti pro-ukrajinski stav "vjerojatno je pusta želja".
"Za Trumpa, suština je u obećanju da će brzo i lako donijeti mir, a to što se rat oteže za njega politički je teret. U svakom slučaju, Trumpova osnovna poruka o ratu u Ukrajini dugo je bila da on za to nije odgovoran", podsjeća Sydsvenskan i zaključuje da stav kako Ukrajina nije američka briga ide samo u korist Putinu.
I komentator češkog portala Seznam Zprávy pita se je li američki predsjednik zaista nezadovoljan Putinom unatoč tome što je rekao da je "Putin poludio, da ubija ljude i da želi cijelu Ukrajinu" te da ne zna "što se, zaboga, dogodilo s Putinom". Martin Novák ističe da Trump u svakom slučaju razmatra pooštravanje sankcija.
"Znači li to da dolazi trenutak kada će se Trump osjetiti uvrijeđenim i poželjeti uzvratiti Putinu? Ne treba zadržavati dah, jer bi se stvari s američkim predsjednikom za nekoliko dana mogle potpuno promijeniti", smatra Novák.
Gomilanje trupa kod Hersona
Prema riječima njemačkog kancelara Merza, rat u Ukrajini mogao bi potrajati zbog ruske nespremnosti za pregovore.
"Ratovi se obično završavaju zbog ekonomske ili vojne iscrpljenosti jedne ili obaju strana, a u ovom slučaju očito smo još daleko od toga", rekao je Merz tijekom posjeta Finskoj, prenosi Reuters, dodajući kako je kancelar naglasio da se Europa možda mora pripremiti za dugotrajan sukob.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski također naglašava da ukrajinske obavještajne službe procjenjuju kako Putin i njegov najuži krug nemaju namjeru okončati rat protiv Ukrajine.
Kijev pogođen stotinama dronova i balističkih raketa | Bloomberg
"Nema nikakvih naznaka da ozbiljno razmatraju mir ili diplomaciju. Naprotiv, brojni dokazi upućuju na pripremu novih ofenziva. Rusija računa na dugotrajni rat. To je jasan znak nepoštovanja prema svima u svijetu koji žele mir i trude se ojačati diplomaciju", istaknuo je Zelenski.
Iz sjedišta NATO-a u Bruxellesu poručuju da će savez nastaviti podržavati Kijev kako bi se osigurala obrana i spriječila daljnja agresija, dok vojni izvori navode da Rusija već neko vrijeme gomila oko 50 tisuća vojnika u blizini Hersona, što se tumači kao priprema za ljetnu ofenzivu s ciljem da ruska vojska u potpunosti osvoji ukrajinske regije Donjeck, Lugansk, Zaporižja i Herson, koje je Putin prije više od dvije i pol godine proglasio dijelom Ruske Federacije.
Da Putin ne namjerava odustati od Krima i ta četiri područja pokazuju i ruski uvjeti za mirovne pregovore, koje su Rusi predstavili Amerikancima i Ukrajincima. U tim uvjetima, između ostalog, stoji da se ukrajinske trupe moraju povući iz tih regija prije početka bilo kakvih pregovora.
Zapravo, ti su uvjeti, uključujući zahtjev da u Ukrajini ne bude NATO-ovih trupa niti njezina članstva u savezu, identični onima koje je Putin iznio u govoru prije godinu dana, govoreći kada bi bio spreman narediti prekid vatre i početak pregovora.
Dok mnogi iščekuju novu rusku ofenzivu u četirima istočnim i južnim oblastima, američki Institut za proučavanje rata (ISW) procjenjuje da bi Rusiji za osvajanje cijelog tog teritorija bile potrebne oko četiri godine. Ta se procjena temelji na dosadašnjem tempu napredovanja ruskih snaga, koje su od 1. siječnja do 24. svibnja ove godine prosječno osvajale oko 14,3 četvorna kilometra dnevno.
Prema riječima ukrajinskog vojnog analitičara Oleksija Kopitka, postoji jasna veza između razmjene zarobljenika i masovnih zračnih napada na Ukrajinu.
"Velika i, s vojnog stajališta, besmislena noćna bombardiranja posljednjih dana očigledno su namjerno tempirana od Rusa kako bi se poklopila s razmjenom zarobljenika, eskalirala sukob i ujedno odvratila pažnja od kritika", ocjenjuje Kopitko na društvenim mrežama, dodajući kako je riječ o "čistom terorizmu". "Ruska perfidnost ne poznaje granice."
.webp){kind=icon}
