Kako se približava kraj radnog tjedna, mnogi sa zanimanjem prate hoće li se ostvariti očekivanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi Rusija i Ukrajina mogle postići dogovor o prekidu vatre. Tijekom ovotjedne turneje po Indiji, američki potpredsjednik James David Vance jasno je dao do znanja kako Trumpova administracija gubi strpljenje s objema stranama, pozivajući ih da prekinu s odugovlačenjem.
"Vrijeme je da kažu 'da' na najnoviji američki prijedlog ili da SAD napusti taj proces", rekao je Vance, što su prenijeli svjetski mediji. Kasnije je i sam Trump dodatno pojačao pritisak optužujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je glavna prepreka miru.
Trump je ponovio da je suradnja sa Zelenskim teža nego što je očekivao, no da i dalje vjeruje u napredak.
"Mislim da je Rusija spremna. Mnogi tvrde da je Rusija htjela ići do kraja, ali ja mislim da s njima imamo dogovor. Moramo sada dogovoriti nešto sa Zelenskim", izjavio je novinarima u Ovalnom uredu. "Mislio sam da će biti lakše... No vjerujem da imamo dogovor s obojicom. Ovdje se radi o mnogo ljudskih života."
Kako prenosi Reuters, na pitanje o američkom prijedlogu koji uključuje priznanje Krima kao de jure dijela Rusije, Trump nije dao jasan odgovor, rekavši da "nema favorita" između Ukrajine i Rusije te da mu je cilj završiti rat.
Krim i međunarodno pravo
Prema dopisniku britanske redakcije lista La Repubblica Antonellu Guerri, radi se o tzv. "diktiranom miru". Sporazum bi, prema njegovim navodima, imao šest točaka, od kojih je prva službeno priznanje Krima kao ruskog, što bi predstavljalo očigledno kršenje međunarodnog prava.
"Drugo, de facto američko priznanje da je Moskva okupirala druge ukrajinske teritorije. Treće, bez članstva Ukrajine u NATO-u (ali uz članstvo u Europskoj uniji). Četvrto, američki nadzor nad ukrajinskom nuklearnom elektranom u Zaporižji. Peto, sporazum o američkoj eksploataciji ukrajinskih minerala i rijetkih sirovina. Šesto, drastično ublažavanje američkih sankcija, uključujući suradnju u energetskom sektoru", piše Guerrera i dodaje kako bi se od Putina jednostavno zatražilo povlačenje ruskih trupa s dijela okupiranih teritorija, primjerice oko Hersona, čime bi Ukrajinci ponovno dobili pristup Dnjepru. "To nije dovoljno u ovom najmračnijem trenutku za Europu. Nadajmo se da to neće biti još jedan Minhenski sporazum."
Krim je već 11 godina pod ruskom upravom | Bloomberg
Minhenskim sporazumom 1938. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska pristale su, pod izlikom smirivanja Hitlerovih imperijalnih ambicija, na podjelu Čehoslovačke, odnosno da Njemačka pripoji Sudete.
Dok se taj sporazum i dalje smatra velikom povijesnom traumom za Čehe, češki komentatori aktualnu situaciju oko Ukrajine vide tako da je "de facto (ako ne i de jure) napuštanje Krima i teritorija koje trenutno okupira Rusija potvrda stvarnosti na bojištu". Komentator češkog portala Aktualne Matěj Zrno ističe kako "malo tko danas vjeruje da se ti teritoriji mogu osloboditi oružjem".
"Čak je i san o članstvu u NATO-u odavno postao potpuno nerealan. Sporazum o mineralima zamišljen je kao svojevrsna otplata američke pomoći, ali to bi također moglo značiti američka ulaganja, pa samim time i neku vrstu američke prisutnosti u zemlji, ovisno o detaljima sporazuma, koji je već više puta revidiran", navodi Zrno.
S druge strane, komentator portala Echo24 Ondřej Šmigol pokušava sagledati situaciju izvan crno-bijelih okvira te ukazuje na to da i "Ukrajinci vjerojatno shvaćaju da je ponovno zauzimanje Krima trenutačno izvan njihovih mogućnosti".
"Tijekom pregovora u Istanbulu u ožujku 2022. bili su spremni odgoditi pitanje Krima na 15 godina. Nije neuobičajeno u svijetu da službeno priznate granice ne odgovaraju stvarnosti. Na primjer, većina svijeta priznaje politiku 'Jedne Kine', ali u stvarnosti se Tajvan tretira kao neovisna država. Granica između Sjeverne i Južne Koreje samo je linija primirja, a isto vrijedi i za granicu između Indije i Pakistana u Kašmiru: obje zemlje polažu pravo na cijelu pokrajinu", objašnjava Šmigol.
Trump: Vladimire, stani!
Iako je američki državni tajnik Marco Rubio demantirao navode portala Politico da Bijela kuća i State Department pripremaju ublažavanje američkih sankcija, novinari diljem SAD-a i Europe uvjereni su da se ta tema nalazi na pregovaračkom stolu.
U međuvremenu, u najnovijim ruskim napadima projektilima i dronovima na ukrajinsku prijestolnicu Kijev, poginulo je devet osoba, a 31 je ranjena, uključujući petero djece, prenosi Ukrinform. Taj napad usred intenzivnih diplomatskih pregovora izazvao je burnu reakciju Donalda Trumpa.
Kijev nakon najnovijeg ruskog raketiranja i droniranja | Bloomberg
"Vladimire, stani! Nisam sretan zbog ruskih napada na Kijev. To je nepotrebno i događa se u vrlo lošem trenutku", napisao je Trump na mreži Truth Social.
U nizu osuda, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnost Kaja Kallas naglasila je da se ruski ratni ciljevi nisu promijenili.
"Dok tvrdi da želi mir, Rusija je izvela smrtonosni zračni napad na Kijev. To nije težnja za mirom, već ruganje", napisala je na društvenoj mreži X.
Vladimir Putin | Bloomberg
Zbog svega toga, austrijska komentatorica lista Die Presse Jutta Sommerbauer smatra da bi provedba tog "mirovnog plana" bila pogubna za međunarodno pravo.
"Vrlo je problematično što bi priznavanjem Krima kao 'ruskog' najmoćnija nacija svijeta dekriminalizirala moskovsku krađu teritorija i učinila je pravno valjanom praksom. Kršenje međunarodnog prava? Nema problema za dealmakera Trumpa", upozorava Sommerbauer i dodaje da bi posljedice mogle biti razorne. "Načela međunarodnog prava, kojih su se mnogi autokrati s imperijalnim ambicijama do sada suzdržavali kršiti, sada bi mogla biti srušena zauvijek. I naposljetku: bez sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, loš sporazum bio bi besmislen... Apsolutno ništa ne bi spriječilo Putina da ponovno napadne."
Posljedice za Europu
Rumunjski komentatori upozoravaju na moguće posljedice takvog sporazuma za Europsku uniju, ocjenjujući da bi Rumunjska trebala blokirati takav dogovor.
"Ako Rusija kontrolira Crno more, bude 'nagrađena' s četvrtinom ukrajinskog teritorija i svoju ekonomiju pretvori u ratnu ekonomiju, što je sprječava da za nekoliko godina napadne Rumunjsku? Visokopozicionirani diplomati i vojni dužnosnici EU-a svakog mjeseca upozoravaju da bi Rusija mogla napasti neku državu NATO-a unutar sljedećih pet godina kako bi testirala savez i destabilizirala Uniju", ističe komentator utjecajnog rumunjskog portala G4Media Cristian Pantazi i dodaje kako "Rumunjska sada mora učiniti sve što može, diplomatski i politički, da spriječi prihvaćanje dogovora koji predlaže Donald Trump".
Ukrajinski politički analitičar Oleksandr Kočetkov također smatra da se Ukrajina i EU moraju pripremiti za jačanje ruskih napada te da "Zelenski takav mirovni sporazum može potpisati jedino u avionu, na putu prema trajnom egzilu iz kojeg ne može biti izručen".
"Zato to neće učiniti. Moramo, dakle, očekivati eskalaciju ruske agresije, pojačane raketne i dronovske napade na naše gradove. Hoće li linija bojišta ostati relativno stabilna, ovisit će o tome koliko dobro mi i Europljani uspostavimo novi lanac opskrbe oružjem i streljivom, bez sudjelovanja SAD-a", zaključuje Kočetkov.
.webp){kind=icon}
