Pokušaj čelnika Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Poljske da zajedničkim posjetom Kijevu i ultimatumom uz prijetnju dodatnim sankcijama iznude od Kremlja hitan jednomjesečni prekid vatre u Ukrajini završio je diplomatskim neuspjehom. Ne samo da je ruski predsjednik Vladimir Putin potpuno ignorirao taj ultimatum, već ga je "neutralizirao" prijedlogom da se u četvrtak, 15. svibnja, u Istanbulu obnove izravni mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije. Štoviše, taj prijedlog odmah je podržao i američki predsjednik Donald Trump, iako je dan ranije u zajedničkom telefonskom razgovoru podržao prijedlog Emmanuela Macrona, Friedricha Merza, Kaira Starmera i Donalda Tuska o zahtjevu Putinu da u roku od 48 sati prekine vatru, a tek nakon toga svi sjednu za pregovarački stol.
Uza sve to, europski su političari u ponedjeljak odbrojavali koliko je još preostalo do isteka ultimatuma, dok je iz Kijeva sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski brzo odgovorio da je spreman osobno se sastati s Putinom u Turskoj, što mu je potom i Trump poručio preko društvene mreže Truth Social, dodavši da postoji mogućnost da im se i on pridruži.
Političari i komentatori diljem svijeta pitaju se je li riječ o Putinovom blefu ili doista o prilici za mir u Ukrajini. Prema riječima glavnog urednika ruskog neovisnog kanala TV Rain Tihona Dzjadka, radi se o diplomatskom dvoboju. Kako prenosi portal Echo, Dzjadko ističe da se Putin prijedlogom izravnih pregovora pokušava predstaviti kao "mirotvorac u Trumpovim očima", a da je potom Zelenski "povećao ulog" poručivši da je spreman za pregovore, čime je, kako kaže, "u Trumpovim očima sada i on mirotvorac".
"Moskva to nije željela i planirala je poslati nekoga poput (bivšeg ministra kulture) Vladimira Medinskog ili (čelnika stranke LDPR) Leonida Sluckog, što bi značilo da bi pregovori propali. No Trump inzistira na pregovorima, a Kijev teško može inzistirati na pregovorima isključivo s Putinom. Tada Trump ide korak dalje i kaže da će osobno doći u Istanbul, čime Moskva više ne može samo slati klaune", smatra Dzjadko i zaključuje da je "lopta sada u Kremljevom dvorištu".
Zabrana pregovora s Putinom
Dok neki međunarodni mediji i europski političari, poput njemačkog demokršćanina Rodericha Kiesewettera, hvale "snažan signal Zelenskog" da pregovara "na ravnoj nozi", istovremeno sumnjajući da će Putin doći osobno za pregovarački stol, podsjeća se da je u listopadu 2022. Zelenski donio dekret kojim se Ukrajincima zabranjuju izravni pregovori s Rusijom dok je Putin na čelu države.
Konkretno, Zelenski je tada tim dekretom potvrdio odluku Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine, iako pojedini zapadni mediji ističu da odluka zapravo ne sadrži izričitu zabranu već konstataciju da je Vijeće "proglasilo nemogućnost vođenja pregovora s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom". Riječ je, kažu, o utvrđivanju trenutnog stanja, a ne o zabrani pregovora s Rusijom kao zaraćenom stranom.
Očekivani susret u Istanbulu: Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdoğan | Bloomberg
Prema riječima ukrajinskog politologa Volodimira Fesenka, izjava Zelenskog da će 15. svibnja čekati Putina u Turskoj "nastavak je aktivnog taktičkog manevriranja oko pitanja mirovnih pregovora".
"Tu nije riječ o pregovorima već o spremnosti za pregovore. Formalno, to je apel Putinu, ali u stvarnosti to je poruka glavnom arbitru u Washingtonu – predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu", ističe Fesenko i dodaje da je i Putinova izjava kojom nudi pregovore u Istanbulu "u suštini također usmjerena prema Trumpu".
Dok Rusija još nije priopćila na kojoj će razini sudjelovati na pregovorima, Reuters prenosi izjavu ukrajinskog savjetnika za medije koji tvrdi da je Zelenski izjavio kako će se, radi pregovora o okončanju rata, sastati isključivo s Putinom, a ne s drugim članovima ruske delegacije.
"Ako čelnik Kremlja zaista sjedne u avion i posjeti svog starog prijatelja Recepa Tayyipa Erdoğana te sjedne s čovjekom kojeg naziva 'šefom kijevskih nacista', što će ostati neizvjesno do posljednjeg trenutka, onda se zaista nešto promijenilo nakon više od tri godine žestokih borbi", smatra profesor Andrea Lavazza u autorskom tekstu za talijanski list Avvenire. "Putin ne voli ultimatume, a Europa, koja je djelomično povratila jedinstvo i odlučnost, možda zahvaljujući novom njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu, dala mu je upravo to."
Razgovori o teritorijima, nuklearki i pristupu Crnom moru
Ruski politolog Abbas Ğallämov objašnjava na društvenim mrežama kako se razmišlja u Kremlju i zašto Moskva sada nudi pregovore.
"Postoje oni koji sada pišu da je Putin 'odbio primirje koje je ponudila Ukrajina'. Što su mislili? Da će Putin ustati i reći: 'Prihvaćam prijedlog Zelenskog?' Nijedan političar to ne bi učinio. U politici ne možete igrati drugu violinu", ističe Ğallämov i dodaje da u politici "morate ignorirati protivnikov prijedlog i predstaviti svoju malo izmijenjenu verziju koja izgleda kao original, a ne kao kopija protivnika". "To su osnovna pravila javne politike i Putin ih dobro poznaje. Ipak, ruski predsjednik zapravo nije imao drugog izbora nego da se složi s prijedlogom Zelenskog, jer ga je podržao Trump."
Američki State Department priopćio je da je američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao o mogućnostima za prekid vatre i putu k miru u Ukrajini s čelnicima diplomacija Francuske, Njemačke, Poljske, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, kao i s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Kajom Kallas.
U Istanbul u četvrtak, prema izvorima Reutersa, putuju ključni Trumpovi ljudi za rješavanje rata u Ukrajini: posebni izaslanik za Rusiju i Ukrajinu Joseph Keith Kellog i posebni izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff.
Američki milijarder i investitor u nekretnine Witkoff postao je proteklih mjeseci ključna osoba za Trumpovu komunikaciju s Putinom, ali i za rješavanje sukoba diljem svijeta. U razgovoru za američki desničarski portal Breitbart News rekao je kako bi glavne teme potencijalnih pregovora u Istanbulu mogle biti teritorijalni status, kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja, korištenje rijeke Dnjepar te pristup Ukrajine Crnom moru.
"Mislim da su ključna pitanja regije koje je Rusija proglasila svojim teritorijem, nuklearna elektrana te kako će Ukrajinci koristiti rijeku Dnjepar i imati pristup moru", rekao je Witkoff u intervjuu snimljenom prije ruskog prijedloga Kijevu za izravne pregovore, dodajući da je Trump postavio ultimatum stranama da krenu u pregovore ili će se u suprotnom SAD povući iz procesa rješavanja sukoba. "Dogovora neće biti bez odobrenja ruskog predsjednika Vladimira Putina".
Stari Putinovi uvjeti
Iako Putin tvrdi da predlaže bezuvjetne pregovore u Istanbulu, švedski dnevni list Dagens Nyheter ističe da su zapravo povezani s brojnim uvjetima.
"Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov kaže da bi razgovori trebali biti temeljeni na uvjetima pregovora iz Istanbula u proljeće 2022. godine, kada je Rusija, između ostalog, zahtijevala ukrajinsku neutralnost i stroga ograničenja ukrajinskih obrambenih snaga", piše novinar tog lista Michael Winiarski i dodaje da Moskva također traži rješavanje "osnovnih uzroka rata". "To je način na koji Kremlj tvrdi da je proširenje NATO-a uzrok ruske agresije."
Osim toga, neki komentatori podsjećaju na prijašnje pregovore u Istanbulu na samom početku rata, koji su propali, kako tvrde ruski, ali i neki neovisni izvori, jer su Amerikanci i Britanci u travnju 2022. navodno poručili Zelenskom da odbaci mirovni sporazum. Kao svojevrsni dokaz za to često se citiraju izjave tadašnje američke podtajnice za vanjske poslove Victorije Nuland, koja je, među ostalim, u intervjuu rekla kako Amerikanci nisu sudjelovali u pregovorima i isprva nisu znali nikakve detalje sporazuma, ali da su ih Ukrajinci pred kraj razgovora zatražili za savjet.
Boris Johnson | Bloomberg
"Postalo nam je jasno da je Putinov glavni uvjet bio 'sakriven' u aneksu dokumenta na kojem su radili. Taj uvjet uključivao je ograničenja na specifične sustave naoružanja koje bi Ukrajina smjela posjedovati nakon potpisivanja. Tako bi Ukrajina u biti bila vojno oslabljena", izjavila je Nuland, dodajući da slična ograničenja nisu bila predviđena za Rusiju. "Zbog toga su ljudi unutar i izvan ukrajinske delegacije počeli preispitivati koliko je taj sporazum zapravo prihvatljiv i to je bio trenutak kada je sve propalo."
Također, Putin je javno povezao posjet tadašnjeg britanskog premijera Borisa Johnsona Kijevu u travnju 2022. s navodnim pokušajem Zapada da zaustavi pregovore, što je Johnson demantirao.
Dok neki istraživači tvrde da pregovori u Istanbulu "nisu bili izgubljena prilika za mir", jer sporazum nije bio ni blizu dovršetka, budući da se nije dotaknuo teritorijalnih pitanja, pojedini mediji upozoravaju kako, čak i ako se postigne mir, to neće značiti kraj problema za Europsku uniju.
Dok nordijski i baltički komentatori zagovaraju daljnje zaoštravanje sankcija prema Rusiji, komentator grčkog dnevnog lista Naftemporiki Mihalis Psilos ističe potrebu za dugoročnim promišljanjem.
"Europski političari moraju raditi na razvoju koherentnog plana za trajni mir u Europi, koji bi obuhvatio ne samo budućnost Ukrajine, već i sigurnost cijelog Starog kontinenta, kao i odnos s Rusijom. Jer, kada se mirovni proces konačno okonča, bilo nabolje ili nagore, Rusija će i dalje ostati na istom geografskom položaju kao i danas", naglašava Psilos, dodajući da isto vrijedi i za Europsku uniju.
.webp){kind=icon}
