Putinovo nadmudrivanje s Trumpom nije vezano uz Ukrajinu

Kada je Bijela kuća u utorak, nakon trodnevnih pregovora na tehničkoj razini u Rijadu, objavila da su Rusija i Ukrajina dogovorile primirje u Crnom moru, primijetilo se da je Kremlj u odvojenom priopćenju naveo i niz preduvjeta za provedbu sporazuma, uključujući ukidanje sankcija ruskim bankama i tvrtkama koje se bave izvozom poljoprivrednih proizvoda i umjetnih gnojiva.

Iako je Bijela kuća najavila da će SAD "pomoći vratiti Rusiji pristup svjetskom tržištu izvoza poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, sniziti troškove pomorskog osiguranja i poboljšati pristup lukama i sustavima plaćanja za takve transakcije", postalo je očito da je i samom predsjedniku Donaldu Trumpu jasno da prioritet Putinove Rusije u pregovorima nije zaustaviti rat u Ukrajini, već ostvariti svoje geopolitičke i gospodarske interese.

Rusija i Ukrajina dogovorile prekid vatre u Crnom moru | Bloomberg

Trump je u intervjuu američkoj televizijskoj postaji Newsmax rekao kako je moguće da ruski predsjednik pokušava odgoditi postizanje potpunog prekida vatre s Ukrajinom.

"Mislim da Rusija želi tome stati na kraj, ali oni možda odugovlače na vremenu", rekao je Trump za Newsmax, dodajući da je i sam koristio istu taktiku u svojim poslovima u prošlosti kako bi kupio vrijeme. "Radim to godinama. Znate kad ne želim potpisati ugovor. Želim nekako ostati u igri, ali možda ne želim to učiniti u potpunosti - nisam siguran."

Američki obavještajci: Putinu i Zelenskom se ne žuri

Američke obavještajne službe također procjenjuju da bi Rusija, kao i Ukrajina, mogle biti spremnije produljiti trogodišnji rat nego požuriti s potpunim rješenjem, unatoč značajnim vojnim i ekonomskim rizicima, čulo se jučer u američkom Senatu na saslušanju ravnatelja američkih obavještajnih agencija.

"Čelnici za sada vjerojatno i dalje vide rizike dugotrajnog ratovanja manjim od onih koji bi došli s nezadovoljavajućim rješenjem", navodi se u najnovijoj neklasificiranoj procjeni direktora Nacionalne obavještajne službe objavljenoj u utorak, izvijestio je Bloomberg, podsjećajući da su dužnosnici Trumpove administracije namjeravali postići potpuni prekid vatre do Uskrsa, odnosno do 20. travnja.

Putinu "pozitivni trendovi na bojnom polju dopuštaju malo strateškog strpljenja, a Ukrajini popuštanje". teritorija ili neutralnost prema Rusiji bez značajnih sigurnosnih jamstava Zapada mogla bi izazvati domaće reakcije i buduću nesigurnost", ocjenjuju američki obavještajci koji i dalje vide rizik da bi Putin mogao posegnuti za nuklearnim oružjem. "Ruska nesposobnost da postigne brze i odlučne pobjede na bojnom polju, zajedno s ukrajinskim udarima unutar Rusije, i dalje izaziva zabrinutost da bi Putin mogao upotrijebiti nuklearno oružje."

Međutim, Trump je rekao da osobno vjeruje da bi i Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski željeli vidjeti kraj borbi, te da on osobno želi vidjeti kraj nasilja, kao i američkog trošenja na pomoć Kijevu.

"Samo želim vidjeti da to prestaje. Također ne želim platiti", rekao je Trump.

Zelenski je u utorak naglasio da Ukrajina bezuvjetno podržava ideju o potpunom prekidu vatre, te da će ukrajinske snage odmah poštovati djelomični prekid vatre.

"Pokazujemo da želimo okončati rat", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu. "Kada Rusi počnu agonizirati oko toga što ne žele potpuni prekid vatre, nego djelomičan, i to ne ovdje nego ondje, to pokazuje tko zapravo želi produžiti rat."

Sve se vrti oko žitarica i gnojiva

Iako procjena američkih obavještajnih agencija navodi da bi dugotrajni sukob mogao ugroziti rusko gospodarstvo i riskirati "neželjenu eskalaciju sa Zapadom", europski neovisni geostrateški stručnjaci ukazuju na to da je sadašnje Putinovo cjenkanje zapravo već dobro poznati dio ruske geoekonomske strategije, što je postalo očito kada je u srpnju 2023. Rusija "potopila" Crnomorsku inicijativu za žito, koja je omogućavala siguran prolaz brodovima koji su izvozili ukrajinsko gravo za godinu dana.

Rusija i Ukrajina među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica | Bloomberg

 

Kao i prije dvije godine, Rusija zahtijeva ukidanje ograničenja za rusku državnu poljoprivrednu banku Rosselkhozbank i druge financijske institucije uključene u trgovinu prehrambenim proizvodima i gnojivima, uključujući njihovu povezanost s međunarodnim platnim sustavom SWIFT. Drugim riječima, Kremlj želi stvoriti uspješan presedan za zaobilaženje zapadnih sankcija i, kako ističu neki europski analitičari, "upumpavanje devizne likvidnosti u rusko gospodarstvo".

"Putin se osjeća samouvjereno i misli da ima prednost", rekla je Alexandra Prokopenko, suradnica Carnegie centra za Rusiju i Euroaziju. "Odugovlačenjem pregovora i širenjem dnevnog reda, čini se da Kremlj postavlja uvjete za buduće razgovore."

Prije početka invazije na Ukrajinu 2022., Rusija je bila jedan od vodećih svjetskih izvoznika umjetnih gnojiva i žitarica, rangirana kao najveći svjetski izvoznik pšenice, čineći više od petine globalne trgovine. No sankcije koje su nametnule SAD i Europska unija zbog invazije uvelike su ograničile Rusiju u prodaji hrane i gnojiva u inozemstvu i stoga smanjile njezine državne prihode.

Rizik ruskog naftnog kolapsa

Upravo smanjeni državni prihodi tjeraju Putina da preferira barem djelomično ukidanje sankcija nego prekid vatre u Ukrajini. Naime, kako javlja Reuters, Središnja banka Rusije upozorila je rusku vladu i premijera Mihaila Mišustina da SAD i Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) imaju kapacitet preplaviti tržište nafte i izazvati ponavljanje dugotrajnog kolapsa cijena iz 1980-ih, koji je pridonio raspadu Sovjetskog Saveza.

Jaka rublja smanjuje prihode u ruski proračun | Bloomberg

 

Ruska središnja banka ranije je navela cijenu nafte kao jedan od rizika za rusko gospodarstvo, ali nikada nije bila tako precizna o tome kako bi mogao nastati produljeni ciklus niskih cijena nafte. U dokumentu u koji je Reuters imao uvid ne precizira po kojem bi scenariju OPEC i SAD mogli preplaviti tržište i koliko su ti rizici vjerojatni, ali je novinska agencija vidjela slične procjene ruskog ministarstva gospodarstva, koje također ukazuje da je "značajan rizik cijena nafte", te da rizici uključuju "značajno povećanje proizvodnje u SAD-u i izvan OPEC-a".

Iako bi SAD mogao dodatno povećati proizvodnju nafte, lavovski udio povećanja vjerojatno će doći od drugih proizvođača izvan OPEC-a, poput Gvajane, Brazila i Kazahstana, gdje globalne naftne kompanije povećavaju proizvodnju, izvijestio je Reuters.

Inače, tijekom pregovora Trump je upozorio da bi mogao nametnuti dodatne sankcije Rusiji ako ne bude mirovnog sporazuma, a pritom je obećao veću proizvodnju nafte u SAD-u te pozvao Saudijsku Arabiju, koja predvodi OPEC, da pumpa više nafte kako bi pomogla globalnom gospodarstvu.

Za Rusiju, drugog najvećeg svjetskog izvoznika, nafta i plin bili su snaga i slabost otkako je otkrila jedno od najvećih svjetskih nalazišta u Zapadnom Sibiru desetljećima nakon Drugog svjetskog rata. Desetljećima je prodaja nafte i plina bila ključni izvor financiranja ruske državne blagajne.

Nafta se trenutno na svjetskom tržištu prodaje za oko 70 dolara po barelu, što za Rusiju ne bi bila tako niska cijena da rublja nije ojačala, pa je u ožujku cijena ruske nafte u rubljama 24 posto ispod razine predviđene ruskim federalnim proračunom za 2025. godinu.

“Proračun vjerojatno ne ide dobro, jer je već kraj ožujka, a mi ne ispunjavamo proračunske parametre planirane za 2025. godinu”, Igor Juškov, profesor u Vladi Rusije. s Financijskog sveučilišta, rekao je Reutersu, objašnjavajući da je ruska središnja banka zabrinuta zbog niskih cijena nafte i jake rublje.