Populistički Karol Nawrocki, konzervativni Poljak brojnih talenata, u nedjelju se, nakon nekoliko preokreta, pridružio zloglasnom ugandskom diktatoru Idi Aminu kao tek drugi predsjednik-boksač u povijesti Zemlje.
Novoizabrani predsjednik Nawrocki, koji se kandidirao uz podršku desne oporbene stranke Pravo i pravda (PiS), ključne snage političkog establišmenta od 2015. do 2023., u drugom je krugu s 50,89 posto glasova porazio liberalnog gradonačelnika Varšave Rafała Trzaskowskog, saveznika proeuropskog premijera Donalda Tuska. Poljski mediji izvijestili su o rekordnoj izlaznosti – 71,63 posto birača izašlo je na birališta, što je rekord za predsjedničke izbore i druga najviša izlaznost od pada komunizma.
Unatoč pobjedi u prvom krugu i blagoj prednosti u anketama, 53-godišnji Trzaskowski, koji je u nedjelju kasno navečer jednostrano proglasio pobjedu, dobio je 49,11 posto glasova – težak udarac za planove Tuskove vlade koja je 2023. smijenila PiS. Nawrockijev prethodnik iz PiS-a Andrzej Duda blokirao je reformske planove vlade pravom veta na ključne zakone.
"Rezultat izbora nije iznenađenje ni za koga tko je pratio kampanju", rekao je Luka Lisjak Gabrijelčič, povjesničar i urednik časopisa Razpotja. "Bilo je jasno da će rezultat biti tijesan, i to se dogodilo."
Premda predsjednik u Poljskoj ima prvenstveno ceremonijalnu ulogu, ima i ovlasti blokirati zakone ili ih uputiti na ustavnu ocjenu. Tuskova koalicija nema dovoljnu većinu u Sejmu da bi nadglasala predsjednički veto, pa analitičari smatraju da će Nawrocki znatno otežati Tuskov rad. Unatoč tomu, obrambena i vanjska politika, iako djelomično usporena, ostaje u rukama Tuskove koalicije.
Presudni glas desnice
"Spasit ćemo Poljsku, nećemo dopustiti da Donald Tusk dobije potpunu moć", poručio je Karol Nawrocki svojim pristašama i suradnicima okupljenima u izbornom stožeru u nedjelju navečer, neposredno nakon zatvaranja birališta. To će se, smatraju analitičari, i dogoditi. "Predsjedništvo Nawrockog znači sukob na visokoj razini između predsjednika i Tuska", izjavila je za Politico Joanna Sawicka, politička analitičarka varšavskog think tanka Polityka Insight. "Jasno je da će vladi biti teško provesti ključne reforme, a oporba, koju sada predvodi Nawrocki, možda će pokušati izazvati prijevremene parlamentarne izbore, iako nije sigurno hoće li ta strategija uspjeti. Ako ne, do promjene vlasti vjerojatno će doći tek 2027. godine", dodala je.
Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Trzaskowski | Bloomberg
"Nawrocki će biti protuteža liberalnoj vladi Donalda Tuska. Slična dinamika postojala je i s aktualnim predsjednikom Dudom, koji je svojom funkcijom balansirao između ljevice i desnice, a čini se da je takva ravnoteža Poljacima odgovarala", rekao je politolog i ekonomist Bogomil Ferfila, koji buduću političku situaciju u Poljskoj opisuje kao business as usual.
Predsjedničke izbore odlučilo je prvenstveno desno biračko tijelo, budući da su treće i četvrto mjesto u prvom krugu osvojili Sławomir Mentzen iz krajnje desne Konfederacije s više od 15 posto glasova te Grzegorz Braun, koji je otvoreno podržavao Rusiju. Prema nedjeljnim rezultatima, pristaše tih kandidata, osobito mladi glasači iz urbanih sredina, masovno su podržali Nawrockog.
"Karol Nawrocki bit će protuteža liberalnoj vladi Donalda Tuska", rekao je Bogomil Ferfila.
Urednik Lisjak Gabrijelčič ističe i svojevrsnu "drukčiju političku formulu" desničarskog Nawrockog, koji je u nedjelju dobio snažnu podršku mladih urbanih birača. "Podrška treće- i četvrtoplasiranih kandidata očekivano je otišla Nawrockom. Možemo reći da je on još jedan desno orijentirani predsjednik, koji će dodatno učvrstiti odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom i slovačkim premijerom Robertom Ficom", rekao je Ferfila, koji vjeruje da će se euroskeptični val u Europskoj uniji dodatno ojačati.
Euroskeptična stranka PiS, uz čiju se podršku Nawrocki kandidirao, uz Orbánov Fidesz dugo je slovila kao crna ovca EU-a. Taj je status počela gubiti s poboljšanjem odnosa s Bruxellesom nakon izbijanja rata u Ukrajini i rastuće obrambene uloge na istočnom krilu NATO-a, a konačno ga je izgubila povratkom Tuska na vlast. Ipak, Poljska se pod Nawrockim neće svrstati uz Orbánovu i Ficovu izolaciju, jer vanjska politika nije u nadležnosti predsjednika. Osim toga, relativno male i gospodarski te obrambeno slabije Budimpešta i Bratislava nemaju težinu Varšave.
Lisjak Gabrijelčič nadalje primjećuje da se "na prvi pogled čini da se ništa nije promijenilo", budući da Tuskova vlada i dalje mora surađivati s predsjednikom populističke desnice. "To je svakako udarac za vladajuću stranku, jer novi predsjednik ima znatno veću političku moć i legitimitet. Treba imati na umu da predsjednik u poljskom ustavnom sustavu ima važnu ulogu veta, koji je trenutačno apsolutan jer ga se može nadjačati samo dvotrećinskom većinom u donjem domu parlamenta, koju trenutna vlada nema", pojašnjava.
"Novi predsjednik može blokirati bilo koju zakonodavnu reformu sadašnje vlasti. Dok je dosadašnji predsjednik Duda to činio mnogo opreznije, Nawrocki će to činiti daleko agresivnije", komentira povjesničar Lisjak Gabrijelčič i najavljuje neku vrstu "zakonodavne blokade".
Poljska prijestolnica Varšava | Bloomberg
Društvena podjela
"Poljsko društvo doslovno je podijeljeno na dva dijela. Analize koje su tvrdile da je došlo do trajnog pomaka birača prema političkom centru pokazale su se netočnima. I dalje smo u istoj situaciji kao i proteklih 20 godina", navodi Lisjak Gabrijelčič, koji novu stvarnost Poljske opisuje kroz "iznimno visoku izlaznost, snažnu mobilizaciju birača i istovremenu pat-poziciju, u kojoj bez obzira koja strana vlada, pobjeđuje na izborima s tek nekoliko postotaka razlike, što otežava uspostavu stabilnog političkog sustava".
Politički trendovi na Starom kontinentu jasni su. Na izborima u EU-u sve češće pobjeđuju konzervativci, kako protuestablišmentski tako i tradicionalni, a ti su trendovi izraženi i u samoj jezgri Europe. Na parlamentarnim izborima u Njemačkoj u veljači drugo je mjesto osvojio krajnje desni AfD, dok je Francuska pod pritiskom Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen već smijenila četiri vlade od početka 2024. I Slovenija iduće godine izlazi na izbore.
"Punom parom prema polarizaciji", komentira rezultat povjesničar i urednik časopisa Razpotja Luka Lisjak Gabrijelčič, "prema horizontu u kojem će biti sve teže održati učinkovit i demokratski sustav upravljanja".
Može li politička polarizacija ugroziti poljski gospodarski rast?
"Poljska se posljednjih 20 godina afirmirala kao ključna gospodarska sila srednje i istočne Europe. Sa stopama rasta iznad prosjeka eurozone, stabilnim javnim financijama i značajnim sredstvima iz EU-ovih fondova, postala je važna proizvodna i logistička baza kontinenta. Gospodarstvo joj je razmjerno dobro diverzificirano, od automobilske i elektroničke industrije do rastućeg IT sektora, farmacije i obnovljivih izvora energije", kaže Tomaž Arih iz Sava Infonda.
Poljske oružane snage su četvrte po veličini u NATO-u po broju vojnika | Bloomberg
No u demokracijama se politički rezultati brzo reflektiraju na tržišta. Nedjeljni ishod može ugroziti financijska sredstva petog najvećeg gospodarstva EU-a, koje je od kraja 2023., kada je Tuskova koalicija preuzela vlast i istisnula PiS, zabilježilo snažan rast. Varšavski burzovni indeks WIG20 skočio je u dolarima za 61 posto, dok su državne obveznice donijele prinos od 28 posto, najviši među tržištima u razvoju nakon Južne Afrike i Tajlanda, navodi Bloomberg.
Politički rasplet osjetio se i na valutnim tržištima – poljski złot oslabio je prema euru za otprilike pola posto, a prinosi na međunarodne obveznice porasli su. Ulagači ne očekuju promjene u obrambenoj politici Varšave, koja juri prema obrambenim izdacima od pet posto BDP-a, što podržavaju i Trzaskowski i Nawrocki.
U doba kada geopolitika brine većinu svjetskih direktora, bilo kakvi signali političke nestabilnosti nisu dobrodošli investitorima. Poljska je nakon pada komunizma i ulaska u EU 2004. privukla goleme strane investicije, transformirajući se u ekonomskog teškaša Europe. Hoće li sada politička polarizacija otjerati prijeko potrebne ulagače? Arih i Gabrijelčič smatraju da bi mogla.
Arih upozorava da politička nesigurnost i ideološke podjele narušavaju povjerenje stranih investitora. "Takav ishod mogao bi oslabiti Tuskov trud u jačanju odnosa s EU-om i ugroziti stabilnost europskog financiranja i pravnu predvidivost, ključne temelje za investitore", rekao je, dodajući da su izbori "stvarni referendum o smjeru kojim će Poljska krenuti".
"Poljska je zasigurno jedna od najvećih dobitnica europske integracije u posljednjih 20 godina. Rast njezina gospodarstva bio je gotovo nevjerojatan, no ispod površine vidimo i veću nezaposlenost i nejednakost, što ide u prilog desnici, s obzirom na to da na ljevici u Poljskoj gotovo i nema ozbiljne socijaldemokracije", zaključuje Lisjak Gabrijelčič.
"Ostaje pitanje hoće li Poljska zadržati gospodarsku dinamiku unatoč političkim napetostima ili će upravo te podjele odrediti njezin razvojni put. Poljska je i dalje atraktivna u očima investitora, ali politička stabilnost i jasna europska orijentacija ključni su za očuvanje tog statusa", zaključuje Arih iz Infonda.
Tko je boksač i povjesničar koji će predsjedati Poljskom?
Karol Nawrocki, 42-godišnjak, u nedjelju se pridružio sve većem klubu milenijskih državnika koji postupno preuzimaju ključne državne funkcije od svojih starijih sunarodnjaka. Po zanimanju je povjesničar i predsjednik Poljskog instituta za nacionalno sjećanje, a zalaže se za "snažnu i suverenu Poljsku". Njegov imidž "čvrstog muškarca" potkrijepljen je videozapisima sa strelišta i iz boksačkog ringa, a zauzima relativno euroskeptične stavove. Protivi se klimatskoj i migracijskoj politici Europske unije, a pogled mu često seže preko Atlantika prema novoj Bijeloj kući američkog predsjednika Donalda Trumpa, s čijim se MAGA pokretom populistički povjesničar poistovjetio tijekom kampanje.
Karol Nawrocki | Depositphotos
Dok je njegov liberalni protivnik Trzaskowski tijekom kampanje naglašavao svoju europsku orijentaciju, Nawrocki se osobno sastao s Trumpom u Ovalnom uredu, gdje je i dobio njegovu podršku. Ipak, s varšavskim gradonačelnikom dijeli neka stajališta, osobito na području obrambene politike 37-milijunske Poljske. Za razliku od svojih populističkih kolega iz istočne Europe, Nawrocki podržava slanje vojne pomoći Ukrajini, ali tvrdi da će, ako bude izabran, biti protiv ukrajinskog članstva u zapadnim savezima sve dok Ukrajina ne obavi ekshumaciju posmrtnih ostataka poljskih žrtava koje su tijekom Drugog svjetskog rata ubili ukrajinski nacionalisti.
Nawrocki se suočio s nizom otkrića o svojoj prošlosti, uključujući optužbe da je, radeći kao zaštitar, pomagao u organiziranju prostitutki za goste luksuznog hotela, da je sudjelovao u tučnjavama kao nogometni huligan te da je pod sumnjivim okolnostima stekao stan od umirovljenika. Kandidirao se s obećanjem da će Poljsku učiniti "normalnom", jasno aludirajući na borbu protiv federalističkih ambicija Bruxellesa, protivljenje klimatskoj politici, torpediranje pokušaja proširenja prava LGBT osobama i ublažavanja strogih poljskih zakona o pobačaju.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...