Kada je u srijedu iz Bruxellesa objavljeno da su Europska komisija (EK) i Europska središnja banka (ESB) procijenile kako Bugarska ispunjava sve kriterije za ulazak u eurozonu od 1. siječnja 2026., mnogi su bili iznenađeni s obzirom na to da je riječ o najsiromašnijoj članici Europske unije. No tijekom 18 godina članstva u EU-u, Bugarska je znatno ojačala svoje gospodarstvo i stabilizirala državne financije, čime je opovrgnula česte predrasude o fiskalnoj nestabilnosti zemalja jugoistočne Europe.
Ne samo da je nacionalna valuta lev stabilna, već je bugarski javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) iznimno nizak prema europskim standardima s 22,3 posto u veljači ove godine. To je oko četiri puta manje od prosjeka zaduženosti u eurozoni (oko 88 posto BDP-a), odnosno gotovo tri puta manje nego u gospodarski snažnoj Njemačkoj. Proračunski deficit u Bugarskoj već je dva desetljeća ispod propisane granice od tri posto BDP-a, što ne mogu reći mnoge članice eurozone. Inflacija je posljednjih godina povremeno bila viša, djelomično zbog snažnog gospodarskog rasta, ali je nedavno pala ispod gornje granice propisane za članstvo u eurozoni.
Paradoksalno, Bugarska bi se trebala priključiti skupini država koje su često fiskalno manje odgovorne od nje. No pitanje je hoće li doista i prihvatiti zamjenu leva eurom, posebno uzimajući u obzir politička previranja i prosvjede građana koji se protive toj promjeni.
Prekretnica, pohvale i bojazni
Prema riječima predsjednice EK-a Ursule von der Leyen, to je važna prekretnica koja bi Bugarsku učinila 21. članicom eurozone.
"Euro je opipljiv simbol europske snage i jedinstva", poručila je Von der Leyen čestitavši Bugarskoj putem društvenih mreža. "S eurom, bugarsko gospodarstvo bit će snažnije – kroz veću trgovinu s partnerskim državama eurozone, strane izravne investicije, povoljnije uvjete financiranja, kvalitetnija radna mjesta i rast stvarnih prihoda."
Bugarska narodna banka Ivana Vasiljova i Dimitra Colova iz 1939. | Bloomberg
Iako je na početku godine inflacija u Bugarskoj narasla na četiri posto zbog povećanja PDV-a i prestanka postpandemijskih mjera potpore, pohvale su stigle i iz ECB-a.
"Čestitam Bugarskoj na velikoj predanosti potrebnim prilagodbama", rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane.
S druge strane, iste pohvale stigle su netom nakon vikenda tijekom kojeg su tisuće ljudi u Sofiji prosvjedovale, pozivajući vlasti da zadrže lev. Kao što je često slučaj tijekom monetarnih promjena, prisutan je strah da će trgovci i poduzeća iskoristiti priliku za podizanje cijena, a da bi veća trgovina s ostatkom eurozone mogla dodatno potaknuti rast lokalnih cijena.
Pitanje eura tako je postalo ključno političko pitanje, a predsjednik Roman Radev, kojem pada popularnost u drugom predsjedničkom mandatu, koristi ga za političku ofenzivu. Prema dopisniku njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung Michaelu Martensu, Radev balansira između populizma, nacionalizma i relativizacije odnosa prema Rusiji, sve uza zalaganje za očuvanje leva.
"Poziva na referendum o euru, koji bi najvjerojatnije doveo do odbacivanja zajedničke valute, jer ankete pokazuju da tanka većina stanovništva uopće ne želi euro, osobito starije generacije", navodi Martens i dodaje kako gotovo 60 posto podržava Radevljevu inicijativu, unatoč činjenici da mu popularnost opada.
Opasna politička igra
Radev je svoj prijedlog o referendumu proslijedio parlamentu, koji ga je odbio jer većina zastupnika izabranih na izborima u listopadu 2024. podržava ulazak u eurozonu.
Predsjednik Bugarske Rumen Radev protivi se prelasku na euro | Bloomberg
Komentator Deutsche Wellea na bugarskom jeziku Daniel Smilov smatra da je glavni cilj "proruski orijentiranog predsjednika" zapravo umanjivanje nacionalnog postignuća.
"Radev i njegovi suradnici u određenoj su mjeri u tome uspjeli. Dobra je strana njihove kampanje što je potaknula pristaše eura i otvorila ozbiljnu raspravu", smatra Smilov, dodajući da se u toj raspravi pokazalo kako ne postoje čvrsti argumenti protiv eura, samo nejasni strahovi koji nisu izravno povezani s eurozonom, poput rasta cijena.
Martens u tekstu za njemački dnevnik objašnjava igru moći u bugarskoj politici, u kojoj konce i dalje vuče bivši premijer Bojko Borisov, koji je svog dugogodišnjeg čovjeka od povjerenja postavio za šefa kabineta premijera Rosena Željazkova.
Premijer Bugarske Rosen Željazkov zalaže se za ulazak u eurozonu | Bloomberg
"Radevljev potez nazvao je 'opasnom političkom igrom' koja iskorištava strahove građana. Borisov je izjavio: 'Parlament mora odbaciti taj referendum'", piše Martens i dodaje da je predsjednica parlamenta Natalija Kiselova odbila uopće staviti to pitanje na dnevni red plenarne sjednice, pozivajući se na presudu bugarskog ustavnog suda, koji je prošle godine proglasio sličan prijedlog proruske stranke Preporod neustavnim, uz obrazloženje da se Bugarska obvezala uvesti euro kada se 2007. pridružila Europskoj uniji.
Dok premijer Željazkov odbacuje kritike, komentator bugarskog dnevnika Trud Viktor Blaskov kritizira stav vlade prema protivnicima eura, ističući da su tijekom kampanje ti građani bili tretirani s prijezirom.
"Rečeno im je da ne znaju o čemu govore i da nemaju pravo glasa. Njihov zahtjev za referendumom o konverziji eura u parlamentu odbijen je uz ismijavanje i omalovažavanje", ističe Blaskov i pita zašto premijer nije mogao pokazati poštovanje prema tim ljudima i reći: "Da, čujemo vas i razumijemo vaše zabrinutosti." "Zašto se negativne strane valute nisu mogle priznati, umjesto da se negiraju? Argumenti za euro snažniji su kada se uzmu u obzir i njegovi nedostaci."
Bivši premijer Bugarske Bojko Borisov iz sjene pokušava spriječiti naume predsjednika Radeva | Bloomberg
S druge strane, Martens ukazuje na to da mnogi pretpostavljaju kako je Radev itekako svjestan bezizlaznosti svog pothvata, ali da jednostavno gradi političku budućnost.
"Bivši vojni pilot, koji je bio vrhovni zapovjednik bugarskog ratnog zrakoplovstva prije nego što je ušao u politiku, razvio je politički instinkt i sada se želi pozicionirati za razdoblje nakon završetka svog drugog predsjedničkog mandata", navodi Martens i ističe da mu političko igranje na nepovjerenje prema euru ide u prilog te da se pokušava prikazati kao "brižnog oca bugarskog naroda". "Čak i ako Radev zapravo ne djeluje u interesu Rusije, kako tvrdi njegov bivši savjetnik unatoč brojnim kritikama, svojim sustavnim ignoriranjem predstavničke demokracije i parlamenta, svakako djeluje u korist Moskve."
Zbogom Kremlju
Prema riječima potpredsjednika Europske komisije Valdisa Dombrovskisa, ulazak Bugarske u eurozonu "najbolja je investicija koju zemlja može napraviti za svoju budućnost", dodajući da bi članstvo pomoglo Bugarskoj na sličan način kao što je koristilo Latviji i ostalim baltičkim državama.
"S obzirom na geopolitičku situaciju u regiji i rat Rusije protiv Ukrajine, euro djeluje kao štit", rekao je novinarima, dodavši da su "naša gospodarstva i tvrtke imale koristi od ukidanja troškova konverzije valuta, povećane transparentnosti cijena, pristupa povoljnijem financiranju te većeg interesa međunarodnih ulagača". "Naša štednja sigurna je, valuta stabilna, a naše su se zemlje pokazale otpornima na niz gospodarskih šokova."
Komentator bugarskog portala Klub Z Veselin Jelev nastoji ublažiti zabrinutosti građana koji su posljednjih tjedana prosvjedovali protiv uvođenja eura. Ističe da Bugarska neće izgubiti svoj monetarni suverenitet, jer ga zapravo i nije imala otkad je 1. srpnja 1997. bila prisiljena vezati vrijednost leva uz njemačku marku.
"Bugarska neće bankrotirati, kao što se dogodilo Grčkoj, jer je jedna od fiskalno najstabilnijih zemalja u EU-u", ističe Jelev i dodaje da će s eurom Bugarska prijeći u "prvu ligu" europske politike. "Zbogom Kremlju, zbogom mostu između Istoka i Zapada. S eurom, Europa više neće biti strana. S eurom – postajemo Europa."
Bloomberg
Otvaranje vrata eurozone za Bugarsku izazvalo je zabrinutost među češkim komentatorima jer njihova zemlja još uvijek nije ni blizu prihvaćanja eura. "Da je netko prije 20 godina rekao da će Bugarska ući u eurozonu prije Češke, svi bi ga smatrali ludim", piše Julie Hrstkova za dnevni list Hospodářské noviny, podsjećajući da je tada Češka slavila ulazak u Europsku uniju.
"Prvotni je plan bio da se Češka pridruži eurozoni 2009., zatim 2015., pa 2019. godine. Onda je zavladala tišina", navodi i dodaje kako Češka danas izgleda poput zemlje koja je propustila vlak. "Česi ne vole ni EU ni euro, no prava je poanta da ne bi smjeli voljeti ni vlastite kreatore ekonomske politike, koji ih prečesto vode u slijepu ulicu."
Ipak, nisu svi uvjereni da je jedinstvena valuta najbolje rješenje. Ekonomski urednik francuskog dnevnog lista Les Echos Dominique Seux podsjeća da je poznato kako nekoliko zemalja – Danska, Švedska, Poljska i Mađarska – ne želi pristupiti eurozoni.
"Više od osam od deset Europljana (83 posto) podržava euro kao tehnički, praktični i stabilizacijski instrument. To nije zanemarivo. No njegova privlačnost još uvijek nije univerzalna. Rast u eurozoni je, blago rečeno, skroman – 0,8 posto u 2024. i jedan posto ove godine, prema podacima OECD-a", navodi Seux i ističe da jedinstvena europska valuta "nažalost nije ispunila svoje obećanje da će biti centripetalna sila koja povezuje gospodarstva".
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...