Rezultati ekonomije eurozone ispod očekivanja uvjeravaju Europsku središnju banku (ECB) da može dodatno olabaviti pritisak na rast smanjenjem kamatnih stopa na četvrtom uzastopnom sastanku koji će se održati ovaj tjedan.
Podaci koji će biti objavljeni u četvrtak, nekoliko sati prije nego što dužnosnici u Frankfurtu donesu odluku o kamatnim stopama, vjerojatno će pokazati da je bruto domaći proizvod porastao za samo 0,1 posto u četvrtom kvartalu, u usporedbi s rastom od 0,4 posto u trećem kvartalu, prema anketi Bloomberga.
Poslovne ankete koje je prošlog tjedna objavio S&P Global unijele su tračak nade da bi blago oživljavanje moglo biti moguće. Međutim, dužnosnici, koji su sve uvjereniji da se inflacija vraća na ciljanu razinu od dva posto, neće biti obeshrabreni da smanje kamatne stope, osobito s obzirom na to da neizvjesnosti (uključujući povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a) stvaraju dodatni pritisak na poduzeća i kućanstva.
Čitaj više
HNB će bankama isplatiti još pola milijarde eura: 'To su kratkoročne obveze'
Radi provedbe monetarne politike Europske središnje banke HNB će poslovnim bankama u Hrvatskoj isplatiti milijardu i pol eura u tri godine.
22.01.2025
Ulazak u eurozonu u krivom trenutku stajao nas milijardu eura koje nitko ne spominje
Novac koji je HNB isplatio poslovnim bankama radi visokih kamata koje diktira ECB dosad se nije uračunavao u efekte uvođenja eura.
10.01.2025
Trump će krojiti 2025. – ako održi riječ burze će cvasti, a Fed slušati
Temeljna inflacija trebala bi oslabiti, podržana geopolitičkom stabilizacijom i postupnim hlađenjem tržišta rada.
24.12.2024
Fed reže kamate, burzovna euforija se nastavlja
Tržište rada postupno pokazuje znakove blagog hlađenja.
17.12.2024
"Rizici za ekonomiju eurozone trenutno su više na strani rasta nego inflacije", izjavio je Jari Stehn, glavni europski ekonomist u Goldman Sachsu. "ECB može i treba dodatno smanjiti kamatne stope kako bi podržala ekonomsku aktivnost", dodao je.
Unutar 20 država članica bloka, Njemačka i Francuska uvelike pridonose slabosti eurozone, dok obje zemlje prolaze kroz vlastite političke preokrete. Preliminarni podaci iz Njemačke za ovaj mjesec sugeriraju pad od 0,1 posto u četvrtom kvartalu, dok je francuska ekonomija vjerojatno stagnirala. Italija bi mogla zabilježiti rast od 0,2 posto, dok će Španjolska, koja je ostvarila izvanredan uspjeh unutar bloka, vjerojatno porasti za 0,6 posto, nakon rasta od 0,8 posto u trećem kvartalu.
Članovi upravnog vijeća ECB-a prošlog su tjedna govorili u Davosu i drugim prigodama, potvrđujući tržišna očekivanja da će se ove i iduće godine dogoditi najmanje još dva uzastopna smanjenja kamatnih stopa s trenutne razine od tri posto. Analitičari koje je anketirao Bloomberg također su suglasni s takvim očekivanjima.
Jedan je od argumenata za očekivanje monetarnog popuštanja da trenutni troškovi zaduživanja i dalje ograničavaju ekonomsku aktivnost. Uz nisku razinu povjerenja i umjereniju inflaciju, taj pristup više nije nužan. "Izgledi za rast u 2025. godini slabi su, ali još uvijek pozitivni – zabrinutost se odnosi na konkurentnost", izjavila je Michala Marcussen, glavna ekonomistica Société Généralea. "S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, tempo od 25 baznih bodova po sastanku čini se primjerenim", dodala je.
Još dva smanjenja podigla bi stopu na depozite ECB-a na 2,5 posto – nešto iznad raspona koji je predsjednica Christine Lagarde opisala kao neutralan. Ta razina, koja niti ograničava niti stimulira rast, predstavlja važnu prekretnicu za dužnosnike u odlučivanju koliko dalje treba smanjivati stope.
Bloomberg
Izazov je u tome što je prag teško odrediti u stvarnom vremenu. Većina ekonomista smatra da je između dva i 2,25 posto, što bi omogućilo ECB-u dodatno smanjenje stopa nakon ožujka. Srednja prognoza predviđa da će se stope stabilizirati na dva posto, iako se predviđanja do kraja godine značajno razlikuju. Mnogo će ovisiti i o Trumpovoj ekonomskoj agendi, koja se još uvijek oblikuje, te o tome hoće li ispuniti obećanje o uvođenju carina na europske proizvode.
Dužnosnici ECB-a nedavno su istaknuli da bi svaki negativan učinak bio vidljiviji u proizvodnji nego u cijenama, naglašavajući stajalište da američki predsjednik neće značajno poremetiti smanjenje stopa u eurozoni. "Više me brinu potencijalne negativne posljedice za rast u Europi nego inflacijski efekti", izjavio je guverner slovačke središnje banke
Peter Kažimír za Bloomberg prošlog tjedna.
Međutim, posljedice uvelike ovise o tome što će na kraju biti uvedeno, ističe ekonomist Morgan Stanleya Jens Eisenschmidt. "U našem osnovnom scenariju, s ograničenim dodatnim carinama, sličnim onima iz 2018. godine, utjecaj će biti minimalan i koncentriran na 2026. godinu. Ako bi carine bile na razini o kojoj se govorilo tijekom predizborne kampanje, primjerice 10 posto univerzalnih carina na sav europski uvoz, učinak bi bio znatno veći", kaže.
Još jedan problem je inflacija u sektoru usluga, koja se opirala širem usporavanju i još uvijek je na oko četiri posto. Ipak, postoji nada da smanjenje pritiska na plaće znači da će poduzeća u nadolazećim mjesecima sporije povećavati cijene. Početak godine ključan je u tom pogledu, jer se tada mnoge cijene ponovno određuju. No Indeks menadžera nabave S&P Globala sugerira da dužnosnici moraju biti oprezni prema rastućim cijenama. "Poduzeća pokazuju da te povećane troškove prenose na potrošače kroz cijene", izjavio je ekonomist ING-a Bert Colijn. "Iako su se najveći inflacijski rizici smanjili, oni još uvijek nisu prošlost."
.webp){kind=icon}