Poljsko tržište kapitala u 2025. godini bilježi jednu od najboljih izvedbi u svijetu. Varšavski indeks WIG skočio je više od 25 posto od početka godine, dok američki S&P 500 bilježi rast od oko jedan posto. Taj impresivni rast temelji se na kombinaciji atraktivnih valuacija, snažnih dividendi, solidnih makroekonomskih pokazatelja i podrške europskih fondova. Ipak, novoizabrani predsjednik Karol Nawrocki iz oporbene stranke PiS unosi političku neizvjesnost koja bi mogla ugroziti daljnji reformski i tržišni zamah.
Jedan od ključnih razloga rasta privlačnost je poljskih dionica u valuacijskom smislu. Rast pokreće značajan priljev stranog kapitala privučen niskom razinom indikatora price-to-earnings. Poljske dionice trguju s približno 25 posto diskonta u odnosu na indeks MSCI Emerging Markets.
Taj diskont s rastućim dividendama, osobito iz snažnog bankarskog sektora, stvorio je snažan magnet za strane ulagače u globalnom okruženju obilježenom previsokim valuacijama. Dodatno je prednost relativna izoliranost Poljske od globalnih trgovinskih napetosti. Budući da se otprilike tri četvrtine poljske trgovine odvija unutar Europske unije (EU), zemlja je manje izložena učincima carina.
Čitaj više

Što donosi rezultat poljskih izbora i može li nestabilnost otjerati strane ulagače
Tako ishod drugog kruga poljskih predsjedničkih izbora u nedjelju komentira povjesničar i kolumnist Luka Lisjak Gabrijelčič.
03.06.2025

Trampizam ili liberalni establišment? Istočno krilo NATO-a odlučuje
Predsjednički izbori u Rumunjskoj i Poljskoj pretvaraju se u bitku između trampizma i establišmenta.
16.05.2025

Uspon nove sile koja će redefinirati budućnost Europe
Poljska postaje jedna od ekonomski i politički najvažnijih država u Europi. Ambicija joj je da postane i vojna sila, pa slijedom toga ima veća ulaganja u vojsku od SAD-a mjereno u odnosu na BDP.
13.02.2025
Razlozi za optimizam
Makroekonomski temelji Poljske dodatno jačaju optimizam. Gospodarstvo je u prvom kvartalu 2025. poraslo 3,8 posto, što je drugi najbrži rast u EU-u, dok Europska banka za obnovu i razvoj predviđa godišnji rast od 3,3 posto, što Poljsku svrstava među najbrže rastuće članice EU-a među bivšim komunističkim državama.
Najavljeni njemački "bazuka fiskalni poticaj" dodatno hrani nade za prelijevajući učinak na poljske izvoznike. Istodobno, Poljska je nedavno smanjila kamatne stope prvi put od povratka Donalda Tuska na vlast 2023., što bi moglo potaknuti domaće ulagače, koji su tradicionalno skloniji štednji i nekretninama, da dio kapitala preusmjere prema dionicama.
Deficit kao ključan problem
No nije sve savršeno u makroslici. Od 2022. godine Poljska bilježi velike proračunske deficite, s deficitom od sedam posto BDP-a u 2024. i pet posto u 2023. godini. Vlada je naglo povećala rashode za obranu, ali i za socijalne i zdravstvene programe nakon početka rata u Ukrajini, što će u budućnosti morati biti riješeno.
Plan je smanjiti deficit na jedan posto između 2026. i 2028. godine, što je ambiciozno i moglo bi u međuvremenu usporiti gospodarski rast.
Dosad je politička stabilnost igrala ključnu ulogu u jačanju povjerenja investitora. Povratak Tuska i njegove proeuropske koalicije 2023. omogućio je deblokadu milijardi eura prethodno zamrznutih EU-ovih fondova, koji se sada ulažu u infrastrukturu i energetsku tranziciju.
No pobjeda Nawrockog na nedavnim predsjedničkim izborima, koju tržišta nisu očekivala, predstavlja značajan izazov. Dan nakon izbora WIG je na otvaranju pao za dva posto, a investitori sada važu hoće li politička nestabilnost usporiti reforme i možda ugroziti Poljsku kao ključnog saveznika Ukrajine i buduće logističko čvorište za njezinu obnovu.
Poljsko tržište kapitala u 2025. godini zasad je priča o uspjehu. Kombinacija povoljnih valuacija, snažnih makropokazatelja i europske podrške učinila je Poljsku jednom od zvijezda među tržištima u razvoju.
No dugoročno održavanje tog zamaha zahtijevat će vješto političko balansiranje između ureda premijera i predsjednika kako bi se zadržala politička stabilnost i nastavilo rješavanje dubljih strukturnih izazova kao što su demografski pritisci te potreba za dugoročnom energetskom transformacijom.
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...