Vikend uoči druge runde obnovljenih pregovora između Rusije i Ukrajine u Istanbulu, s ciljem okončanja sukoba, obilježen je eskalacijom sukoba do dosad nezabilježenih razmjera, pri čemu su obje strane oborile vlastite rekorde u napadima dronovima.
No ono što je iznenadilo čak i sigurnosne stručnjake, a očito i vrh ruske vojske, bila je operacija ukrajinske sigurnosne službe SBU, koja je uz pomoć više od stotinu dronova izvela napade na četiri ruske vojne zračne luke, uništivši oko 40 vojnih zrakoplova, uključujući i strateške bombardere Tupoljev TU-95 i TU-22M3, sposobne za nošenje ne samo konvencionalnog, već i nuklearnog naoružanja.
Posebno je šokantna činjenica da su Ukrajinci izveli napade i na baze u Sibiru, tisućama kilometara udaljene od teritorija koje kontrolira Ukrajina. Prema izjavama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, operacija je planirana godinu i pol dana, a uključivala je prijevoz dronova kamionima do blizine baza duboko u strateškoj pozadini Rusije. Odatle je, uz daljinsko upravljanje, s kamiona lansirano 117 dronova FPV, koji su usmjereni prema ruskim letjelicama, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko sedam milijardi eura.
Čitaj više
Rusija i Ukrajina održale prve izravne mirovne pregovore u tri godine
Pregovarački timovi dviju strana sastali su se u istanbulskoj palači Dolmabahce, a domaćin je bio turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan.
16.05.2025
Nacizam je poražen, ali pobjeda je i dalje sporna
Danas je nezamislivo da su prije 20 godina na paradi na Crvenom trgu bili tadašnji američki predsjednik George Walker Bush i francuski predsjednik Jacques Chirac.
09.05.2025
Rusko gospodarstvo na prekretnici – prijeti li niska cijena nafte Putinovim vojnim ambicijama?
Rusko gospodarstvo muče tvrdokorna inflacija (10,3 posto) i rekordne ključne kamatne stope (21 posto).
06.05.2025
Iako ne postoji neovisna potvrda o razmjerima štete, brojni videozapisi i satelitske snimke objavljeni u javnosti pokazuju da su među pogođenim zrakoplovima bili i bombarderi TU-95 i TU-22, kao i zrakoplovi za rano upozoravanje i kontrolu zračnog prostora tipa A-50.
Bloomberg
Dok zapadni saveznici Ukrajine iz NATO-a, uključujući Njemačku, tvrde da ih Kijev nije unaprijed obavijestio o toj operaciji, mnogi analitičari ističu kako je taj, najveći i najuspješniji ukrajinski napad dronovima, uslijedio samo dan nakon što je Rusija pokrenula dosad najintenzivniji napad dronovima na Ukrajinu, lansirajući rekordnih 472 jurišna drona tipa Šahed, čime je srušila vlastiti rekord postavljen tek pet dana ranije s nešto više od stotinu dronova.
Minuli vikend dodatno je potvrdio koliko su dronovi transformirali suvremeno ratovanje, pokrenuvši globalnu utrku u razvoju, proizvodnji i nabavi bespilotnih letjelica za vojne svrhe – utrku u kojoj sudjeluju i zemlje Adria regije.
Pearl Harbor današnjice?
Kako piše Max Boot, stručnjak američkog Vijeća za vanjske odnose, u kolumni za The Washington Post, Ukrajina je tim napadima promijenila pravila ratovanja. Uspoređuje ih s japanskim napadom na američku mornaričku bazu Pearl Harbor 7. prosinca 1941., kada je carska japanska vojska šokirala svijet napadom koji je uništio ili oštetio 328 američkih zrakoplova i 19 brodova, uključujući osam bojnih brodova. Boot dodaje kako usporedba ipak nije posve primjerena jer je Pearl Harbor označio početak rata, dok su napadi na ruske baze samo još jedan pokušaj Ukrajine da se obrani od ničim izazvane agresije.
"No analogija bi mogla imati smisla jer bi oba napada mogla signalizirati zastarjelost nekoć dominantnih sustava naoružanja: bojnog broda 1941. godine i danas zrakoplova s posadom. Roj ukrajinskih dronova, čija je proizvodnja vjerojatno stajala tek desetke tisuća dolara, mogao je nanijeti štetu od dvije milijarde dolara najsofisticiranijim ruskim zrakoplovima. U tom su procesu Ukrajinci otkrili ranjivost koja bi svakom generalu na svijetu trebala zadavati nesanicu", ističe Boot i pita se: "Ako su Ukrajinci uspjeli prokrijumčariti dronove tako blizu glavnih zračnih baza u policijskoj državi poput Rusije, što sprječava Kineze da učine isto s američkim zračnim bazama? Ili Pakistance s indijskima? Ili Sjevernokorejce s južnokorejskima? Vojske koje su vjerovale da su osigurale svoje baze elektrificiranim ogradama i stražarskim tornjevima sada se moraju suočiti s prijetnjom iz zraka koju predstavljaju jeftini, sveprisutni dronovi koji se lako mogu prilagoditi za vojne svrhe."
Bloomberg
Taj američki stručnjak naglašava kako će to zahtijevati golema ulaganja u sustave za obranu od dronova, dok trošenje novca na konvencionalne sustave naoružanja s posadom "sve više izgleda besmisleno, kao i ulaganje u konjicu 1930-ih". Navodi kako operacija Paukova mreža neće biti odlučujući udarac ruskoj vojsci, baš kao što ni napad na Pearl Harbor nije bio odlučujući za američku vojsku.
"No kao što je Pearl Harbor signalizirao da će Japan biti daleko opasniji protivnik nego što su to Zapadnjaci očekivali, nedjeljni napad još jednom pokazuje da su se Ukrajinci pokazali daleko otpornijima i prilagodljivijima borcima nego što je itko mogao predvidjeti uoči početka ruske invazije velikih razmjera prije više od tri godine", piše Boot u svojoj kolumni za vašingtonski dnevni list.
Adut u rukama Zelenskog
S druge strane, neki stručnjaci smatraju da su usporedbe s Pearl Harborom pogrešne, kao i tvrdnje da je Ukrajina time oslabila svoju pregovaračku poziciju. Bivša direktorica Austrijskog instituta za europske i sigurnosne studije, danas na čelu konzultantske tvrtke FACE, Velina Tchakarova istaknula je kako "to definitivno nije Pearl Harbor trenutak za Rusiju" te izrazila žaljenje zbog nepoznavanja povijesti. U objavama na društvenoj mreži X napisala je kako je "Rusija agresor po svim standardima" te da je početak rata 24. veljače 2022. trebao biti "Pearl Harbor trenutak za europske sile da počnu djelovati sukladno tome".
Ta stručnjakinja za geostrategiju smatra kako su pogrešni zaključci onih koji drže da je Ukrajina narušila svoju pregovaračku snagu napadima dronovima koji su bili najveći i najuspješniji dosad.
"Zapravo, Ukrajina je značajno ojačala svoju poziciju", naglašava Tchakarova, podsjećajući da je taj napad uslijedio dan nakon što je Rusija izvela rekordan napad dronovima na Ukrajinu, dok mnogi analitičari nisu razumjeli da Ukrajina "nema što izgubiti". "Od protuofenzive u Harkivu i Hersonu, preko mornaričkih i dronskih operacija koje su probile blokadu Crnomorske flote, do napada na rusku energetsku infrastrukturu i strateške bombardere, Ukrajina je iznova dokazala da analitičari griješe", zaključuje.
Bloomberg
Ukrajinski vojni David zapravo je samo ranio ono što je ponos ruskog vojnog Golijata. U situaciji u kojoj se Ukrajina bori protiv ruskog podčinjavanja, pa čak i za vlastito preživljavanje, sve su metode dopuštene, osobito kada su prve linije fronte u zastoju ili klize u ruske ruke, a zapadni saveznici strahuju od eskalacije. Mnogi se još sjećaju svađe u Ovalnom uredu kada je Donald Trump rekao Zelenskom: "Nemaš dobre karte u rukama."
Sada brojni komentatori ističu da je tim napadom Zelenski demantirao Trumpove tvrdnje i možda čak zadobio njegovo poštovanje.
"Zelenski je jednostavno odigrao svoj adut – ukrajinsku domišljatost. Ukrajinci su stalno pokazivali da su hrabriji i vještiji od svojih protivnika, čak i ako su se ruske oružane snage poboljšale od prvih dana rata", zaključuje Max Boot.
Ukrajinski politolog Petro Oleščuk napisao je na društvenim mrežama kako je Zelenski pokazao svoje karte Trumpu, ali nije siguran kakva će biti reakcija Washingtona.
"Danas se nuklearna ravnoteža između Rusije i SAD-a znatno pomaknula u korist SAD-a, a da oni nisu morali ništa učiniti. To je dar Ukrajine Trumpu - prva 'pobjeda' njegova mandata. Nije izmišljena, već stvarna", tvrdi Oleščuk, ali dodaje kako Ukrajina za to neće dobiti zahvalu, već samo priče o "eskalaciji" i "razočaranju". "Pitanje je: znači li Paukova mreža da predsjednik Zelenski sada ima dovoljno jakih karata u rukama? Ili Trump traži još?"
Strah od nuklearnog odgovora
Desno orijentirani nizozemski dnevni list De Telegraaf podsjeća da je Ukrajina više od tri godine bila pod pritiskom da ne koristi zapadno oružje na ruskom teritoriju, zbog straha Zapada od eskalacije.
"Spektakularni napad dronovima, usmjeren na legitimne vojne ciljeve u Rusiji, u potpunosti spada u pravo na samoobranu. Predugo je Ukrajini bilo uskraćeno ostvarenje tog prava od prestrašenih zapadnih čelnika", navodi uredništvo lista.
Iako potvrđuje odlučnost Ukrajinaca, napad je izazvao bojazan među Europljanima da je time narušena nuklearna stabilnost i da bi Rusija, prema svojoj ažuriranoj doktrini, mogla posegnuti za nuklearnim odgovorom. Komentator talijanskog lista La Repubblica Gianluca di Feo upozorava da uništenje strateških bombardera ruske vojske predstavlja potencijalni povod za nuklearni uzvrat.
"Rusko Ministarstvo obrane to nije moglo poreći: deseci videa prikazuju zapaljene velike letjelice. To su najdublje rane slici 'jakog čovjeka' na kojoj je Vladimir Putin izgradio svoj autoritet. Sada se svi pitaju kako će reagirati", navodi Di Feo, podsjećajući da je prema ruskoj vojnoj doktrini takav udar dovoljan povod za nuklearni odgovor.
Bloomberg
S druge strane, ruski povjesničar i politolog Sergej Medvedev ističe da to pokazuje dubinsku promjenu u razumijevanju vojne moći.
"To je asimetrično ratovanje u kojem najskuplje oružje 20. stoljeća, vrijedno milijarde, biva poraženo umreženim oružjem 21. stoljeća koje košta tek nekoliko tisuća dolara. Ogromna zemlja, koja se prostire na devet tisuća kilometara, ponosna na svoju veličinu i stratešku dubinu, sada je ranjiva", napisao je Medvedev. Dodaje da je značajno i to što "napad nije bio usmjeren protiv vojnika, već protiv simboličkog stupa ruske moći".
Ojačana pregovaračka pozicija
Prošlog je tjedna američki predsjednik, čini se, dao svom ruskom kolegi rok od dva tjedna da u dobroj vjeri sjedne za pregovarački stol. U međuvremenu je službena Moskva pozvala Kijev na drugu rundu pregovora, koji su jučer održani u Istanbulu uz posredovanje turskog ministra vanjskih poslova.
Prema riječima Refata Çubarova, predsjednika Medžlisa krimskih Tatara, ukrajinski napadi dronovima značajno su ojačali pregovaračku poziciju Kijeva.
"Rusija je planirala dramatično predstaviti svoj 'memorandum', koji je zapravo još jedan ultimatum Ukrajini i svijetu, i potom napustiti pregovore s porukom: lopta je sada na ukrajinskoj strani. No napadi na rusku infrastrukturu u posljednjim danima potpuno su promijenili situaciju", naveo je Çubarov.
Nakon jučerašnjih pregovora, dogovoreno je da će strane raditi na još jednoj rundi razmjene zarobljenika, uključujući ozbiljno bolesne zarobljenike mlađe od 25 godina, te razmjenu šest tisuća tijela poginulih vojnika i uspostavu linije za humanitarnu pomoć. Ukrajinski pregovarački tim priopćio je da ključne točke može riješiti jedino sastanak na razini šefova država.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...