U pitoresknom švicarskom gradiću završava se ovogodišnje okupljanje poslovne i političke elite. Lajtmotiv Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu ove je godine bila obnova povjerenja. No kako je odmicao tjedan za svjetske moćnike koji su se okupili tamo, postajalo je sve jasnije koliko je to ambiciozan zadatak.
Sukob na Bliskom istoku se intenzivira, a u opasnu igru su se uključili Iran i Pakistan, Donald Trump je glatko pomeo republikanske konkurente na predizborima u Iowi, Njemačka je za dlaku izbjegla recesiju, iz Europske središnje banke (ECB) stižu pomalo oprečne izjave o tome hoće li se i kada ove godine početi smanjivati referentna kamatna stopa.
Ključna nepoznanica za euroopske središnje bankare i dalje je inflacija. Tako je već u ponedjeljak kao hladan tuš došla izjava guvernera austrijske središnje banke i člana Vijeća Europske središnje banke (ECB) Roberta Holzmanna da bi rizici koji dolaze od uporne inflacije mogli spriječiti spuštanje kamatnih stopa ove godine.
Čitaj više
Lagarde: ECB vjerojatno na ljeto smanjuje kamatne stope
Predsjednica ECB-a još uvijek suzdržana, sve ovisi o dokazima da je inflacija pod kontrolom.
17.01.2024
Trump pomeo konkurenciju na izborima u Iowi i potvrdio status protukandidata Bidenu
Donald Trump ostvario je uvjerljivu pobjedu u preliminarnim izborima za predsjedničkog kandidata republikanaca u Iowi.
16.01.2024
Prvi dan Davosa: Tema dana Trump, Zelenski lobira za podršku
Sudionici foruma nagađaju o Trumpovoj kandidaturi.
16.01.2024
Njemačka za dlaku izbjegla tehničku recesiju
Bruto domaći proizvod Njemačke pao je 0,3 posto između listopada i prosinca.
15.01.2024
Holzmanove riječi je u srijedu pokušala ublažiti njegova šefica Christine Lagarde oprezno poručivši kako bi ECB od ljeta mogao krenuti sa spuštanjem kamatnih stopa, ipak se ogradivši izjavom da će trebati više dokaza prije nego što mogu biti sigurni da su potrošačke cijene pod kontrolom.
A koliko su cijene pod kontrolom doznali smo od državnih i europskih statističara. Tako je Hrvatska sa stopom inflacije od 5,4 posto u posljednjem mjesecu prošle godine opet bila među europskim rekorderima, dok su cijene u prosincu u cijeloj eurozoni prosječno rasle 2,9 posto. Analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić prognozira da će rast cijena ove godine u Hrvatskoj usporiti na između tri i četiri posto, naravno ako se ne upetlja geopolitika. Nešto su optimističniji analitičari HNB-a koji procjenjuju da bi inflacija ove godine mogla pasti ispod tri posto.
Inflacija je, kako je pokazala analiza Bloomberg Adrije, uzburkala i regionalnu industriju bezalkoholnih pića.
Rast cijena bezalkoholnih pića osjetili su potrošači, a njega je diktirala potražnja. Analitičari Bloomberg Adrije u svojoj najnovijoj analizi navode da su ključni faktori koji su utjecali na industriju uključivali značajno povećanje cijena sirovina poput voća, šećera i kukuruznog sirupa, kao i rast troškova energije i plaća. Sve to odrazilo se na cijene proizvoda, gdje su proizvođači prebacili dio rastućih troškova na potrošače. Povećanje cijena sirovina, posebice koncentrata naranče, bilo je rezultat globalnih tržišnih uvjeta i specifičnih izazova poput bolesti citrusnih plodova. Dok su neke kompanije poput Jamnice i Coca Cole HBC Hrvatska iz troškova i inflacije izašle kao pobjednici, druge poput Atlantic Cedevite, Stanić Beveragesa i Studenca suočavaju se s izazovima u održavanju profitabilnosti unatoč rastu prihoda.
Problemi postaju sve kompleksniji i u Njemačkoj koja je jedva izbjegla tehničku recesiju. Unatoč očekivanjima snažnijeg oporavka, njemačko gospodarstvo je u 2023. palo za 0,3 posto, a za 2024. se predviđa skroman rast od 0,5 posto zbog povećane potrošnje. Problemi poput štrajkova, visokih cijena energenata i neadekvatne političke reakcije doprinijeli su rastu popularnosti krajnje desnog AfD-a, posebno u istočnim pokrajinama. Ipak, pred Njemačkom je vrlo izazovna godina, a iako im analitičari prognoziraju blagi rast BDP-a u ovoj godini, prijetnja recesije nije u potpunosti otklonjena.
Hrvatskim umirovljenicima u Njemačkoj, kojih je sveukupno 15,5 tisuća, zasigurno je laknulo što zemlja nije ušla u recesiju. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) saznajemo da je u 2022. godini korisnicima mirovina u drugim državama isplaćeno ukupno 335 milijuna eura. Uglavnom se radilo o mirovinama ostvarenim na radu u Njemačkoj, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi ili Švicarskoj. Čak 80 posto, odnosno 268 milijuna eura, isplaćeno je primateljima u samo dvije države – Bosni i Hercegovini te Srbiji. Sveukupni prosjek, gledano po ukupno isplaćenom iznosu u 2022. podijeljenom s ukupnim brojem korisnika, je nešto viši od 160 eura mjesečno. Najbrojniji korisnici, oni u BiH i Srbiji, primaju čak i nešto više od tog prosjeka.
Dok milijarde ljudi trpe ekonomske posljedice pandemije, inflacije i ratova, bogatstvo milijardera raste. Od 2020. godine, pet najbogatijih ljudi na svijetu više je nego udvostručilo svoje bogatstvo, s 405 na 869 milijardi dolara. To je rast od 14 milijuna dolara po satu, dok je istovremeno gotovo pet milijardi ljudi postalo siromašnije, otkriva novo izvješće Oxfama o nejednakosti i globalnoj korporativnoj moći. Ako se trenutni trendovi nastave, svijet će u roku od desetljeća dobiti svog prvog bilijunaša, dok će iskorjenjivanje siromaštva trajati još 229 godina. U izvješću se navodi da su bogataši u posljednje tri godine povećali svoje bogatstvo za 3,3 bilijuna dolara, što je tri puta brže od stope inflacije. Također pokazuje da se samo 0,4 posto od više od 1.600 najvećih korporacija javno obvezuje na isplatu plaće dostatne za pristojan život.
Neki od tih bogataša bili su se ovoga tjedna u Davosu, gdje se nije samo razgovaralo o inflaciji i kamatnim stopama jer je taj alpski gradić ovih dana postao i najpoželjnija gastro oaza na svijetu. Tako su posjetitelji svoje misli o globalnoj ekonomiji i drugim teškim temama mogli razbistrili uz delicije u luksuznim restoranima i razgovore s ostalim članovima svjetske elite na otmjenim domjencima. Neki od najpoznatijih restorana rezervirani su mjesecima unaprijed pa se nadamo da je ured Andreja Plenkovića o tome razmišljao na vrijeme i da premijer tijekom boravka nije ostao gladan.
U Davos je stigao i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić koji je ocijenio kako se može očekivati nastavak trendova nacionalnih protekcionističkih politika i deglobalizacije što stvara fragmentaciju u svjetskim trgovinskim tokovima i tokovima izravnih stranih investicija.
Ime koje se najviše spominjalo je Donald Trump. Iako je tisućama kilometara udaljen od alpskog švicarskog grada Davosa, o njegovom mogućem povratku u Bijelu kuću ne prestaje se pričati. Philipp Hildebrand iz BlackRocka i šefica Europske središnje banke Christine Lagarde izrazili su zabrinutost zbog potencijalnog drugog Trumpovog mandata, smatrajući ga prijetnjom iz europske i globalističke perspektive. Al Gore, bivši američki potpredsjednik i klimatski aktivist, u intervjuu za Bloomberg televiziju, naglasio je da Trumpov ponovni izbor nije neizbježan, ističući da politička scena često donosi iznenađenja i izražavajući nadu da Trump neće biti ponovno izabran.
Njihove brige su osnažene nakon što je Trump ostvario je uvjerljivu pobjedu u preliminarnim izborima za predsjedničkog kandidata republikanaca u Iowi. Glavnog konkurenta, Rona DeSantisa, ostavio je daleko iza sebe i tako se nametnuo kao jasan favorit stranke za predsjedničke izbore.
Nadolazeći izbori u SAD-u mogli bi utjecati na cijene nafte i plina. Naime, američki glasači donose odluke i prate razinu maloprodajne cijene goriva, što će potaknuti SAD da se trudi obuzdati cijene sirove nafte, što je suprotno interesima OPEC+a. Također, geopolitički događaji, posebno daljnji razvoj situacije u Ukrajini i na Bliskom istoku, odredit će cijene sirovina tijekom 2024. godine.
Najnoviji napadi koje je izveo Pakistan unutar Irana dodatno su intenzivirali napetosti. Iranski mediji izvijestili su o raketnom napadu u provinciji Sistan i Beludžistan, na granici s Pakistanom, gdje je poginulo troje žena i četvero djece. Pakistan je potvrdio izvođenje "visoko koordiniranih" vojnih napada protiv terorističkih skloništa u toj regiji, navodeći da su ciljali na balučistanske militante, posebno na Frontu za oslobođenje Beludžistana. Iran tvrdi da su njihovi napadi bili usmjereni na militante povezane s Izraelom u Pakistanu, ali pakistanske vlasti tvrde da su pogođeni civili. Zbog ovog incidenta, Islamabad je povukao svog veleposlanika iz Irana, što dodatno komplicira već napete odnose između dviju zemalja.
Hrvatska o cijenama nafte i plina neće morati brinuti ako za pet godina postane energetski samodostatna. Naime, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), Maja Pokrovac, izjavila je za Bloomberg Adriju da Hrvatska ima potencijal za energetsku samodostatnost zahvaljujući obnovljivim izvorima energije. Prema nedavnim podacima, Hrvatska će prvi put u ovom stoljeću imati izvoznu bilancu energije, pri čemu obnovljivi izvori, osim hidroelektrana, ove godine čine više od 20 posto raspoložive energije. Pokrovac naglašava potrebu za koordinacijom različitih ministarstava u energetskoj tranziciji te ističe kako je Hrvatska gotovo 74 posto dekarbonizirana, kombinirajući obnovljive izvore s hidroelektranama i nuklearnom elektranom Krško. Ovim postignućem, Hrvatska se svrstava među pet vodećih zemalja EU u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.