Harmonizirani indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj je posljednjeg lanjskog mjeseca nastavio usporavati rast, pa su cijene u prosincu 2023. porasle 5,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije.
Rast je bio najveći u kategoriji hrana i bezalkoholna pića, i to od 6,6 posto na godišnjoj razini, kao i kategoriji restorani i hoteli, gdje je zabilježen rast od čak 12,7 posto. To pak zorno pokazuje da u ovom području još uvijek postoje jaki učinci prelijevanja rasta cijena.
Na mjesečnoj razini indeks je smanjen za 0,3 posto, što je pokazatelj da se rast cijena zapravo usporava, iako ovaj minus treba tumačiti oprezno zbog sezonskog utjecaja prosinca - mjeseca zimskih sniženja.
Čitaj više
Inflacija u Hrvatskoj 2023. iznosila 8,4 posto
Na godišnjoj razini najveći rast cijena je u komponentama hrana, piće i duhan te usluge.
16.01.2024
Holzmann: ECB možda uopće neće spuštati kamatne stope ove godine
ECB-ovi dužnosnici poručuju da je puno prerano govoriti o spuštanju kamatne stope iako tržišta to već vide od travnja.
15.01.2024
Povjerenje europskih direktora najmanje od početka 2020., inflacija glavni problem
Povjerenje europskih izvršnih direktora na najnižim razinama od početka 2020.
15.01.2024
Inflacija u eurozoni na kraju godine ubrzala na 2,9 posto, Hrvatska među rekorderima
Hrvatska je imala treću najveću godišnju stopu inflacije u eurozoni u prosincu, nakon Slovačke i Austrije.
05.01.2024
Kada govorimo o daljnjim trendovima za kretanje inflacije vanjski pritisci, odnosno globalne cijene hrane i energenata, su smanjeni, međutim povećana je neizvjesnost, s fokusom na geopolitičku situaciju i njezine posljedice.
S druge strane, domaće makroekonomsko okruženje podržava dobru potražnju i zapravo omogućuje daljnje prelijevanje rasta cijena među kategorijama, te daljnje usklađivanje pojedinih cijena na više.
U trenutnim uvjetima skučenog tržišta rada plaće, kao ključni izvor potrošnje, realno rastu, što stvara uvjete za snažniju potražnju, a očituje se u realnom rastu maloprodaje od 7,3 posto u studenom 2003. (najveći rast od 2021., godine oporavka potrošnje nakon pandemije). Sekundarni učinak je da rast plaća stvara troškovne pritiske u radno intenzivnim sektorima gospodarstva, što se opet u određenoj mjeri prelijeva na konačne cijene.
U 2024. godini vidimo daljnje usporavanje inflacije, no ta će dezinflacija biti spora jer će spomenuti domaći fundamenti ostati stabilni, što će rezultirati prosječnom inflacijom u 2024. u rasponu od tri do četiri posto. Rizici su usmjereni prema gore i povezani su s globalnim kretanjima koja se lako mogu prenijeti na domaće tržište.