Inflacija u Hrvatskoj 2023. iznosila 8,4 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena (IPC), u prosincu 2023. u odnosu na studeni pale su 0,5 posto. U odnosu na prosinac 2022. više za 4,5 posto. Inflacija u 2023. na razini cijele godine u projseku je iznosila osam posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku.

Mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) cijene su u prosincu bile niže 0,3 posto nego u studenom, dok su odnosu na prosinac 2022. bile više 5,4 posto. Inflacija u 2023. na razini cijele godina dosegnula je 8,4 posto.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije na godišnjoj razini, mjereno (IPC-om), najveći porast cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 12,4 posto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupile za 6,7 posto. Cijene odjeća i obuća više su za 5,7 posto u odnosu na 2022., obrazovanja za 5,4 posto, dok su troškovi za prijevoz skočili za tri posto, a komunikacije, za 2,2 posto. 

Prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), na godišnjoj razini, porast cijena zabilježen je u komponentama hrana, piće i duhan te usluge - svaka za 6,3 posto. Slijede industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije s rastom od 3,9 posto, dok su cijene energije pale za 0,6 posto.

U prosincu su cijene hrane, pića, duhana i usluga u odnosu na studeni porasle za 0,1 posto. U istom raszdoblju pale su cijene energije, za 1,7 posto, te industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 1,2 posto.

Godišnja inflacija u eurozoni je u prosincu ubrzala na 2,9 posto s 2,4 posto u studenome, preliminarni su podaci koje je 5. siječnja objavio Eurostat. Najveću procijenjenu godišnju stopu inflacije imala je ponovno Slovačka, i to od 6,6 posto, nakon čega slijedi Austrija s 5,7 posto i Hrvatska s 5,4 posto.

"Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om se, prije svega zbog djelovanja još znatno nepovoljnijeg baznog učinka na inflaciju cijena energije nego što je to u slučaju Hrvatske, ubrzala s 2,4 posto u studenom na 2,9 posto u prosincu. No temeljna inflacija u europodručju se nastavila usporavati te se s razine od 3,6 posto u studenom spustila u prosincu na 3,4 posto", komentirali su ranije iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Prognoze za 2024.

Ove se godine očekuje značajno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj. Prema većina analitičara predviđa da će se inflacija praktično prepoloviti. Ovisno o tome koga pitate, brojke variraju, no srednja vrijednost mogla bi biti negdje oko 3,5 posto. Zanimljivo je da je Europska komisija optimističnija od vlasti, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta.

Predviđanja Komisije za 2024. pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebala pasti na 2,4 posto, dok je Vlada svoje proračunske projekcije bazirala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto.

Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičkih kuća za ovu godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na razinu od 3,8 posto, dok bi u 2025. trebala dodatno usporiti, na 2,7 posto.