Ako je vjerovati analitičarima, rast cijena će iduće godine usporiti u cijeloj Adria regiji, osim u Sjevernoj Makedoniji.
Iako je regija složena po pitanju geopolitike i poteza monetarnih vlasti, prevladava stav da će inflacija popustiti pod pritiskom mjera središnjih banaka, pa nas tako čeka barem malo lakša 2024. godina.
Hrvatska: Europa optimističnija od Vlade
Iduće godine očekuje se značajno usporavanje rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj, ali unatoč tome što većina analitičara predviđa da će se inflacija praktično prepoloviti, i dalje će nanijeti znatnu štetu novčanicima hrvatskih građana.
Ovisno o tome koga pitate, brojke variraju, no srednja vrijednost mogla bi biti negdje oko 3,5 posto. Zanimljivo je da je Europska komisija optimističnija od vlasti, dok institucije generalno imaju nešto bolja očekivanja od tržišta.
Predviđanja Komisije za sljedeću godinu pokazuju da bi stopa inflacije u Hrvatskoj trebala pasti na 2,4 posto, dok je Vlada svoje proračunske projekcije bazirala na očekivanoj stopi inflacije od 3,1 posto.
Medijan 12 prognoza inflacije globalnih analitičkih kuća za sljedeću godinu stavlja inflaciju u Hrvatskoj na razinu od 3,8 posto, dok bi u 2025. trebala dodatno usporiti, na 2,7 posto.
"Nesporno je da je ekonomija EU-a u procesu smanjenja inflacije, ali zbog trenutačne geopolitičke situacije i procesa deglobalizacije pad ispod dva posto moguć je samo ako dođe do značajnog pada BDP-a", izjavio je ekonomski analitičar Neven Vidaković.
Dodaje da inflacija ne usporava na dva posto "jer EMU nije prepoznao strukturnu inflaciju u kojoj se nalazi. To je najveći problem", zaključio je Vidaković.
Srbija: S 12 na oko pet posto
Iako još čekamo podatke za prosinac, već se može zaključiti da je inflacija u Srbiji u protekloj godini iznosila oko 12 posto, no prema predviđanjima analitičara, rast cijena bi mogao biti upola sporiji u 2024. te se kretati oko pet posto.
Marcin Sulewski iz Ipopema Securitiesa izjavio je za Bloomberg Adriju da bi inflacija u Srbiji u 2024. godini mogla prosječno iznositi između četiri i pet posto, za razliku od prošlogodišnjih 12 do 13 posto.
"Pretpostavljam da će najveći faktor koji će gurati cijene naniže biti cijene hrane. Bazna inflacija i njene komponente ne bi trebale značajnije utjecati na ukupnu inflaciju", izjavio je Sulewski.
Analitičari banke ING najavljuju da će inflacija iduće godine nastaviti postepeno usporavati. Prema izjavi analitičara Stefana Posee za našu redakciju, očekuje se da će inflacija krajem godine iznositi 4,4 posto (što je unutar ciljanog raspona Narodne banke Srbije od 1,5 do 4,5 posto), a godišnji prosjek inflacije bit će pet posto.
NBS ima nešto optimističnije projekcije te očekuje da će se inflacija unutar ciljanog raspona vratiti sredinom godine, dok bi krajem 2024. stopa inflacije trebala biti oko tri posto.
Sjeverna Makedonija: Izbori donose nove pritiske
U Sjevernoj Makedoniji postoje oni koji smatraju da će rast cijena i dalje usporavati, no postoje i oni koji nisu toliko optimistični.
"Povećanje plaća u uvjetima niske produktivnosti, očekivanje manjeg rasta privatne potrošnje nego dosad, ograničena konkurentnost domaćih poduzeća te veličina sive ekonomije kao dodatni negativni efekti pomaknut će prosječnu stopu inflacije sa sedam na osam posto iduće godine", izjavio je profesor Bujamin Bela.
"Sljedeće godine bit će inzistiranje na zadržavanju inflacije na jednoznamenkastoj razini, koja će se kretati do osam posto. Budući da je 2024. godina izborna, očekuje se da vladine mjere neće biti restriktivne i da neće usporiti inflaciju za gospodarstvo i građane. Stoga su preporuke transparentno trošenje, kapitalna ulaganja i ulaganje u ljudski kapital", dodao je.
Jesenski podaci središnje banke predviđaju da će inflacija u Sjevernoj Makedoniji iduće godine usporiti na 3,5 do četiri posto, nakon čega će se stabilizirati na oko dva posto.
Potpredsjednik za ekonomska pitanja Fatmir Bytyqi izrazio je nadu da će inflacija do kraja 2024. godine usporiti na 2,5 posto, a ostvarit će se isti gospodarski rast kao i ove godine.
Bosna i Hercegovina: Optimizam i složena struktura
I u Bosni i Hercegovini se očekuje stabiliziranje inflacije, no ta država nosi svoje specifičnosti u pogledu računanja stope rasta cijena.
Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, izjavio je da unatoč općem trendu postoje izolirani džepovi gdje inflacija i dalje predstavlja izazov, ali da se ona u BiH prilično stabilizirala.
Na domaćem terenu, BiH je već prošla kroz izazovan period koji je rezultirao značajnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno zadržati postojeću razinu stabilnosti, rekao je Karamujić. Njegova očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto.
Nešto manje optimizma pokazao je Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu.
"Ne smatram da sa zadovoljavajućom dozom pouzdanosti mogu predvidjeti kretanje inflacije u BiH i zemljama regije u 2024. godini, ali kad bih se morao kladiti na nešto, to bi bile stope inflacije između tri i 4,5 posto", navodi.
Posebna složenost dolazi iz specifičnog uređenja Bosne i Hercegovine. Dok je Federacija BiH uspjela pobijediti inflaciju i na mjesečnoj i godišnjoj razini, to nije slučaj s Republikom Srpskom, gdje cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju u listopadu stagniraju u odnosu na rujan 2023. godine, a inflacija na godišnjoj razini iznosi 3,8 posto.
Slovenija: Ciljanih dva posto tek 2025.
Stopa godišnje inflacije će u Sloveniji nastaviti padati, ako ne bude novih šokova izvana, a mjere monetarne politike trebale bi do kraja 2024. godine svesti rast cijena na oko tri posto, predviđa Ured za makroekonomske odnose i razvoj (UMAR).
Prosjek godišnje inflacije sljedeće godine trebao bi biti 3,9 posto, što je niže od studenih 4,9 posto. U 2025. godini, inflacija bi trebala usporiti na dva posto, tvrde iz ureda.
Inflacijski rizici uključuju brži rast cijena hrane i otpornije visoke cijene energenata. Slovenija, koja je bila pogođena poplavama i sušom, mogla bi u slučaju novih ekstremnih vremenskih uvjeta zabilježiti nove skokove cijena hrane, upozoravaju iz UMAR-a.
Prema projekcijama središnje banke, inflacija će u 2023. iznositi prosječnih 7,5 posto, dok će u naredne dvije godine usporiti na 3,6 i 2,5 posto.
Što kažu analitičari Bloomberg Adrije
Analitički tim Bloomberg Adrije je početkom prosinca izradio svoju posljednju kvartalnu makroekonomsku analizu ove godine. Prema njihovim projekcijama, najvišu inflaciju će u 2024. zabilježiti Srbija, a najnižu Slovenija.
Rast cijena će tako u Srbiji u prosjeku iznositi 4,7 posto, što je u skladu s predviđanjima ekonomista, iako BBA-in analitički tim koristi HICP metodologiju, pa se rezultati donekle razlikuju i zbog toga.
Slovenija će u narednoj godini imati rast cijena od 2,8 posto, dok se i do kraja godine neće vratiti na dva posto, što je cilj Europske središnje banke.
U Hrvatskoj će prosječna inflacija iznositi 3,6 posto, dok će Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina zabilježiti prosječnu inflaciju od po 3,1 posto, predviđaju analitičari.
.webp){kind=icon}
