.webp){kind=icon}
Europska je središnja banka (ECB), sukladno očekivanjima, u četvrtak ključne kamatne stope ostavila nepromijenjene.
Tako depozitna kamatna stopa ostaje na četiri posto. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 4,5 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto.
Vijeće ECB-a je napomenulo da će inflacija, premda se u proteklim mjesecima smanjila, u kratkoročnom razdoblju vjerojatno ponovno privremeno porasti.
Čitaj više
ECB neće dizati kamatne stope, a prvi rezovi očekuju se sredinom 2024.
Kamatne stope na kredite poduzeća i stanovništva značajno su narasle u zadnje dvije godine.
14.12.2023
Fed ovaj put neće mijenjati kamatnu stopu, spuštanje sredinom 2024.
Sveukupno gledajući, američka ekonomija je pokazala otpornost i ne očekujemo da će doći do naglog usporavanja ekonomije u narednim mjesecima.
12.12.2023
Godišnja inflacija u SAD-u u studenom 3,1 posto, mjesečna temeljna inflacija lagano ubrzala
Temeljna inflacija na godišnjoj razini ostala je na razini od četiri posto kao u listopadu.
12.12.2023
Euribor pada, što će biti s kamatama 2024. godine
Sljedeći sastanak Europske središnje banke (ECB) je u četvrtak, a nakon njega bit će jasno tko će pobijediti – agresivni ili popustljivi ekonomisti.
12.12.2023
ECB očekuje da će se ciljanoj razini od dva posto približiti u 2025. godini.
"Na temelju svoje sadašnje procjene Upravno vijeće smatra da su ključne kamatne stope ECB‑a na razinama koje će, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos postizanju srednjoročnog inflacijskog cilja od dva posto. Upravno vijeće budućim će odlukama određivati razine ključnih kamatnih stopa koje će biti dovoljno restriktivne koliko to bude potrebno. Pri određivanju odgovarajuće razine i trajanja pooštravanja Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podatcima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o njegovoj procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike", navodi u priopćenju ECB.
ECB-ove prognoze rasta i inflacije do 2026. godine
Za ovu se godinu očekuje prosječna stopa inflacije od 5,4 posto koja će zatim padati na 2,7 posto u 2024. i na 2,1 posto u 2025. godini.
Temeljna inflacija, kako prognozira ECB, ove bi godine trebala iznositi pet posto, a zatim iduće pasti na 2,7 posto i u 2025. na 2,3 posto.
ECB također navodi da stručnjaci Eurosustava očekuju kako će gospodarski rast kratkoročno ostati slab, pa bi tako ove godine iznosio 0,6 posto, iduće 0,8 posto, a u 2025. 1,5 posto.
"Nakon jučerašnje očekivane odluke Feda, ECB je nastavio u istom tonu. To sada dodatno gura dionička tržišta prema gore, a prinose na obveznice prema dolje s obzirom na očekivanja da će doći do spuštanja kamatnih stopa u sljedećoj godini, ali i usporavanja rasta inflacije koji se već zbiva. Posebno atraktivni su prinosi obveznica perifernih država poput Hrvatske, Grčke, Portugala, Španjolske i Italije čiji su prinosi pali u zadnjih mjesec dana oko 60 baznih bodova na razine s kraja 2022. godine. Tu očekujemo dodatni pozitivni razvoj kako očekivanja o spuštanja referentne kamatne stope budu sve jača", ističe analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.
Upravno vijeće ECB-a istaknulo je i kako krajem iduće godine namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu pandemijskog programa otkupa vrijednosnih papira (PEPP),
"U prvoj polovici 2024. ECB namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije. U drugoj polovici godine mjesečno će se smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 milijardi eura te konačno obustaviti reinvestiranje na kraju 2024. godine", navodi ECB nakon zadnjeg ovogodišnjeg sastanka o monetarnoj politici.
Kako smatra Blažeković, to je zapravo "kompenzacija vjerojatnog spuštanja referentnih kamatnih stopa u 2024. što će usidriti inflaciju".
"Prema zadnjoj anketi o kreditiranju, banke u eurozoni očekuju daljnje pooštravanje kreditnih uvjeta te vide pad potražnje za kreditima i kod poduzeća i kod kućanstava. U kombinaciji sa smanjenjem bilance ECB-a to će pridonijeti istiskivanju viška likvidnosti te daljnja povećanja referentnih kamatnih stopa nisu potrebna", ocjenjuje Blažeković.
