.webp){kind=icon}
Od ovog doba prošle godine, Euribor je porastao za više od 60 posto, ali je prošlog tjedna počeo padati, prvi put od sredine rujna pao je ispod četiri posto. Pad je rezultat sve većeg broja predviđanja da će dužnosnici popustiti monetarnu politiku.
Kamatna stopa koja služi bankama u njihovim transakcijama i koja je osnova za kreiranje bankarske kamate imala je najveće vrijednosti 18. listopada kada je iznosila 4,143 posto, što je više od 65 posto više u odnosu na najnižu vrijednost od 7. prosinca prošle godine od 2,442 posto.
Bloomberg Terminal
Sljedeći sastanak Europske središnje banke (ECB) je u četvrtak, a nakon njega bit će jasno tko će pobijediti – agresivni ili popustljivi ekonomisti.
I tržišta dolijevaju ulje na vatru. Do prošlog tjedna trgovci su se kladili da će prvo smanjenje kamatne stope uslijediti početkom druge polovice sljedeće godine, a sada se klade da će se to dogoditi već u travnju.
Kojim će putem ECB krenuti?
U takvoj situaciji ECB kalkulira koji rizik preuzeti – prerano popusti politiku, pa da inflacija možda ponovno poraste, ili zakasniti s popuštanjem (kao što je kasnila s pooštravanjem politike, u usporedbi s američkim Fedom), pa da se rast gospodarstva Starog kontinenta dodatno uspori.
Inflacija u eurozoni je u listopadu usporila iznad svih očekivanja i iznosila 2,4 posto, a pritisci cijena nastavili su padati u gotovo svim kategorijama i na najnižoj su razini u posljednje dvije godine. ECB je ranije predviđao prosječnu inflaciju od 3,2 posto sljedeće godine i povratak na cilj od dva posto u drugoj polovici 2025. godine.
Taj podatak podgrijao je nadu da će ECB do kraja 2024. kamatnu stopu sniziti na 2,75 posto ili na razinu iz siječnja ove godine. Tržišta procjenjuju gotovo 90 posto šanse da će Europska središnja banka početi smanjivati stope u prvom kvartalu sljedeće godine.
No agresivna Isabel Schnabel iz ECB-a upozorava da je prerano isključiti mogućnost daljnjeg poskupljenja. Na istoj liniji s Schnabel nalazi se predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel koji smatra da je rano govoriti o smanjenjima.
Glavni razlog za oprez je očekivanje da će prije pada na cilj od dva posto inflacija ponovo ubrzati. Predsjednica Christine Lagarde upozorila je da bi rast cijena u narednim mjesecima mogao "malčice ubrzati", a Bloomberg Economics za prosinac predviđa 3,2 posto.
Agresivni i popustljivi ekonomisti ECB-a | Bloomberg
I tako se agresivni i popustljivi ekonomisti u ECB-u sukobljavaju. Za razliku od agresivnih ekonomista, koji misle da problem inflacije nije riješen, popustljivi su vrlo zabrinuti zbog ekonomskog rasta u monetarnoj uniji.
Erik Nielsen, glavni ekonomski savjetnik grupe UniCredit, slaže se da je vrijeme za promjenu na tržištu i vjeruje da čak i ako dođe do novog povećanja potrošačkih cijena, to neće dugo trajati.
"To povećanje neće potaknuti inflacijska očekivanja niti rast plaća", rekao je. "Ako je to ono što žele ubiti, onda dobrodošli na groblje."
Guverner portugalske središnje banke Mário Centeno, jedan od popustljivaca ECB-a i laburistički ekonomist, ponovio je to u članku ovog tjedna.
"Ukidanje radnih mjesta i zamrzavanje zapošljavanja su konzistentnije u recesijama nego tijekom ekonomskog procvata", naveo je. "Treba tri godine da se uhvati korak s trendom zapošljavanja prije pandemije, a bit će potrebno manje vremena da se ti povijesni dobitci preokrenu."
Guverner talijanske središnje banke Fabio Panetta upozorio je ECB da ne nanosi nepotrebnu štetu gospodarstvu.
"Usporavanje inflacije je u tijeku", rekao je on u Rimu. "Moramo izbjeći nepotrebnu štetu po ekonomsku aktivnost i rizike po financijsku stabilnost, što bi na kraju ugrozilo stabilnost cijena."
Više o toj temi pročitajte na našoj makedonskoj stranici.
