.webp){kind=icon}
Od 2020. godine, pet najbogatijih ljudi na svijetu više je nego udvostručilo svoje bogatstvo s 405 milijardi dolara na 869 milijardi dolara. To je rast od 14 milijuna dolara po satu, dok je istovremeno gotovo pet milijardi ljudi postalo siromašnije, otkriva novo izvješće Oxfama o nejednakosti i globalnoj korporativnoj moći. Ako se trenutni trendovi nastave, svijet će u roku od desetljeća dobiti svog prvog bilijunaša, dok će iskorjenjivanje siromaštva trajati još 229 godina.
Izvješće "Inequality Inc." objavljeno je dok se poslovna elita okuplja u švicarskom odmaralištu Davos. U njemu se navodi da sedam od deset najvećih svjetskih korporacija ima milijardera kao izvršnog direktora ili glavnog dioničara. Te korporacije vrijede 10,2 bilijuna dolara, što je više od kombiniranog BDP-a svih zemalja u Africi i Latinskoj Americi.
Amitabh Behar, privremeni izvršni direktor Oxfama International, upozorava na početak "desetljeća podjele", gdje milijarde ljudi trpe ekonomske posljedice pandemije, inflacije i ratova, dok bogatstvo milijardera raste. Naglašava da je ova nejednakost rezultat sustavnog djelovanja bogate klase koja koristi korporacije za daljnje stjecanje bogatstva na račun ostalih.
Čitaj više
Nasljednica L’Oreala prva je žena s bogatstvom od 100 milijardi dolara
Francoise Bettencourt Meyers vrijedi više od 100 milijardi dolara zahvaljujući rekordnom rastu dionica L’Oréala.
29.12.2023
Urugvaj nova meka za bogataše iz susjednih zemalja, ali i Europe i SAD-a
Upravitelji financijskom imovinom dolaze u Urugvaj kako bi mogli imati što intenzivniji kontakt s klijentima.
11.11.2023
Sedmero najbogatijih ljudi ima bogatstvo veće od sedam bilijuna dolara
Popisom dominiraju Amerikanci kojih je među prvih deset, osim Bernarda Arnaulta, devet, a gotovo svi su iz sektora tehnologije.
08.11.2023
Svjetska pop senzacija Taylor Swift postala je milijarderka
Turneja Eras bi samo u SAD-u i Kanadi mogla utržiti preko dvije milijarde dolara.
27.10.2023
U izvješću se navodi da su bogataši u posljednje tri godine povećali svoje bogatstvo za 3,3 bilijuna dolara, što je tri puta brže od stope inflacije. Unatoč tome što predstavljaju samo 21 posto svjetske populacije, bogate zemlje Sjevera posjeduju 69 posto globalnog bogatstva i dom su 74 posto bogatstva svjetskih milijardera.
Dalje, izvješće ukazuje na to da je posjedovanje dionica uglavnom koristilo najbogatijima. Gornjih jedan posto vlasnika posjeduje 43 posto svih globalnih financijskih imovina. Oni drže 48 posto financijskog bogatstva na Bliskom istoku, 50 posto u Aziji i 47 posto u Europi.
U 2023. godini, velike tvrtke su na putu da obore rekorde u godišnjoj dobiti. Ukupno 148 najvećih korporacija na svijetu zaradilo je 1,8 bilijuna dolara neto dobiti u godini do lipnja 2023. godine, što je rast od 52 posto u usporedbi s prosječnom neto dobiti između 2018. i 2021. godine. Njihova profitna dobit skočila je na gotovo 700 milijardi dolara. Izvješće navodi da od svakih 100 dolara dobiti koje su ostvarile 96 velikih korporacija između srpnja 2022. i lipnja 2023. godine, čak 82 dolara isplaćeno je bogatim dioničarima.
Bernard Arnault, drugi najbogatiji čovjek na svijetu koji upravlja carstvom luksuznih dobara LVMH, kažnjen je od strane francuskog tijela za borbu protiv monopola. Vlasnik je i najvećeg francuskog medija, Les Échos, kao i Le Parisien.
Aliko Dangote, najbogatija osoba u Africi, drži gotovo monopol nad cementom u Nigeriji. Njegovo širenje carstva na naftu izazvalo je zabrinutost zbog novog privatnog monopola.
Bogatstvo Jeffa Bezosa, iznosilo je 167,4 milijarde dolara, povećavši se za 32,7 milijardi od početka desetljeća. Američka vlada tužila je Amazon, izvor Bezosevog bogatstva, zbog zlouporabe "monopolske moći" kojom povećava cijene, umanjuje usluge za kupce i guši konkurenciju.
Behar ističe da monopoli štete inovacijama, guše radnike i male poduzetnike, te podsjeća na primjer farmaceutskih monopola koji su milijunima ljudi onemogućili pristup cjepivima protiv COVID-19, stvarajući rasistički aparthejd u distribuciji cjepiva i stvarajući nove milijardere.
Bernard Arnault, drugi najbogatiji čovjek na svijetu | Bloomberg
Ljudi diljem svijeta rade sve više i duže, često za niske plaće u nesigurnim i opasnim poslovima. Plaće gotovo 800 milijuna radnika nisu uspjele pratiti inflaciju, a izgubili su 1,5 bilijuna dolara u posljednje dvije godine. Analiza Oxfama pokazuje da se samo 0,4 posto od više od 1.600 najvećih korporacija javno obvezuje na isplatu plaće dostatne za pristojan život.
Oxfam također ukazuje na "rat protiv oporezivanja" od strane korporacija. Efektivna korporativna porezna stopa smanjila se za otprilike trećinu u posljednjim desetljećima. Oxfam poziva vlade da djeluju kako bi smanjile jaz između superbogatih i ostalih slojeva društva, revitalizirale državu, obuzdale korporativnu moć i reinventirale poslovanje u korist demokratskih vlasničkih struktura.
Suočeni s ovim izazovima, Behar ističe važnost javne moći u suzbijanju nekontrolirane korporativne moći i nejednakosti. Vlade moraju intervenirati u cilju razbijanja monopola, osnaživanja radnika, oporezivanja ogromnih korporativnih profita i ulaganja u novu eru javnih dobara i usluga. Postoji primjeri poput tužbe američke vlade protiv Amazona, kao i inicijative Europske komisije protiv Googleovog oglašavanja, što ukazuje na korake koje vlade mogu poduzeti u borbi protiv korporativne dominacije i nejednakosti.
