Analitičari HNB-a objasnili zašto očekuju pad inflacije ispod tri posto

HNB očekuje da se inflacija do kraja 2024. spusti ispod tri posto, a objasnio je i zašto. HNB-ovi analitičari Davor Kunovac i Marko Luketina u srijedu su, tjedan dana prije najavljene sjednice Europske središnje banke na kojoj bi, očekuje se, guverneri trebali odlučiti o smanjivanju kamatne stope, objavili u HNBlogu objašnjenje kretanja inflacije, odnosno na čemu sve temelje svoje projekcije.

Godišnja stopa inflacije u proteklih se godinu dana spustila s rekordnih 13 posto iz studenoga 2022. na 5,4 posto u prosincu 2023. godine. Premda je godišnja stopa inflacije potkraj 2023. još uvijek bila na povišenoj razini, unatoč znatnom smanjenju tijekom te godine, pokazatelji tekuće inflacije upućuju na znatnije popuštanje inflacijskih pritisaka, navode analitičari u svom blogu.

Nakon što se potrošačka inflacija gotovo neprekidno ubrzavala s razine od –0,3 posto u prosincu 2020. do 13 posto u studenome 2022. godine, suprotan trend zabilježen je u proteklih 13 mjeseci, tijekom kojih se inflacija usporila do 5,4 posto u prosincu, što je i nadalje povišena razina.

"No, tekući inflacijski pritisci tek se s odgodom ogledaju u godišnjoj stopi inflacije, koja pokazuje ukupnu promjenu razine cijena u cijeloj protekloj godini", pojašnjavaju Kunovac i Luketina. Godišnja inflacija u 2023. iznosila je je 8,4 posto, kao što je pisao Bloomberg Adria.

Godišnja stopa inflacije vrlo kasno pokazuje promjene u tekućim inflacijskim pritiscima jer agregira promjenu razine cijena u proteklih dvanaest mjeseci. Stoga se tekući inflacijski pritisci često analiziraju na temelju mjesečnih stopa inflacija, koje se uglavnom uprosječe tijekom nekoliko mjeseci (obično tri ili šest mjeseci) kako bi im se smanjila kolebljivost te se zatim svode na godišnju razinu. 

"Promjena godišnje stope inflacije ne ovisi samo o tekućoj inflaciji nego i o tzv. baznim statističkim učincima, odnosno eventualnim neuobičajeno snažnim promjenama cijena prije godinu dana. Sve komponente tekuće mjesečne inflacije od jeseni se nalaze na uobičajenim razinama", dodaju. 

Naglašavaju kako se inflacija se u protekloj godini znatno smanjila zbog iščezavanja baznih učinaka znatnih poskupljenja iz 2022., a osobito u prvoj polovini te godine. 

Prema očekivanjima HNB-ovog analitičkog dvojca, godišnja stopa inflacije znatno će se smanjiti u 2024. godini, pod uvjetom da se tekuća inflacija zadrži na trenutačnim, niskim razinama, odnosno ako se ne dogode neki novi poremećaji na globalnim tržištima ili ne ojačaju domaći inflacijski pritisci. Ako se ispune ta dva uvjeta, bazni učinci znatno će smanjiti godišnju stopu inflacije u ovoj godini.

HNB

Iščezavanje baznih učinaka povišene tekuće inflacije iz 2023. godine trebalo bi postupno usporavati godišnju stopu inflacije u Hrvatskoj sve do rujna 2024. godine, ističu Kunovac i Luketina.

"Kumulirani bazni učinci neuobičajeno visokih poskupljenja u prvih devet mjeseci 2023. dat će do prosinca 2024. godine doprinos smanjenju godišnje inflacije od 2,8 postotnih bodova u odnosu na prosinac 2023. godine. Navedeni negativan doprinos godišnjoj stopi inflacije odražava natprosječno visoku tekuću inflaciju u razdoblju od siječnja do rujna 2023. godine, koja će iščeznuti iz izračuna godišnje stope inflacije tek potkraj 2024. godine. Uz pretpostavku da se tekuća inflacija zadrži na uobičajenim razinama, kojima se proteklih mjeseci približila nakon dugo vremena, godišnja bi se inflacija s razine od 5,4 posto iz prosinca mogla spustiti ispod tri posto do kraja 2024. godine", napisali su u HNBlogu.

Za razliku od Hrvatske, u kojoj se inflacija usporila s 5,5 posto u studenome na 5,4 posto u prosincu, u većini zemalja europodručja, između ostalih u Njemačkoj i Francuskoj, ona se primjetno ubrzala. Na razini cijelog europodručja inflacija se tako ubrzala s 2,4 posto u studenome na 2,9 posto u prosincu.

"U pojedinim slučajevima to je pogrešno interpretirano kao novi val poskupljenja. No, ubrzavanje inflacije u europodručju u prosincu je bilo očekivano te u cijelosti odražava nepovoljne učinke baznog razdoblja, posebno zbog smanjenja cijena energije", naglašavaju.

Naime, mjesečno pojeftinjenje naftnih derivata u prosincu 2022. bilo je znatno izraženije u odnosu na prosinac 2023. godine. Usto, velik broj zemalja europodručja uveo je u prosincu 2022. godine mjere za ograničavanje rasta cijena energije za kućanstva. To je mjesečno pojeftinjenje energije na godišnju stopu inflacije utjecalo od prosinca 2022. do studenoga 2023. godine, nakon čega je u prosincu 2023. prestalo utjecati na godišnju stopu inflacije, zbog čega se ona vidljivo povećala, pojasnili su analitičari.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar