.webp){kind=icon}
Inozemna mirovina je građanima u Hrvatskoj i regiji već desetljećima svojevrstan znak prestiža. U prošlim desetljećima ona se čak i naglašavala u oglasima u kojima su primatelji tražili romantične partnere jer je slovila kao indikator financijske sigurnosti. Uglavnom se radilo o mirovinama ostvarenim na radu u Njemačkoj, Austriji, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi ili Švicarskoj. Čak i ispodprosječna mirovina iz neke od tih država bila je dovoljna za vrlo pristojan život ovdje.
I dok se i danas nerijetko objavljuju brojke o tome koliko u Hrvatsku pristiže stranih doznaka – upravo od nekad i danas zaposlenih hrvatskih građana u inozemstvu – nešto su rjeđe informacije o tome koliko se iz Hrvatske isplaćuje mirovina onima koji žive u drugim državama.
Još je rano za brojke koje bi obuhvatile 2023. godinu, ali iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) saznajemo da je u 2022. godini korisnicima mirovina u drugim državama isplaćeno ukupno 335 milijuna eura.
Čitaj više
Leppälä: Demografske promjene čine mirovinske fondove neodrživima
To je temeljni razlog zbog kojeg ljudi moraju sami štedjeti, poručuje.
20.10.2023
Hrvatski mirovinski sustav na razini američkog i kazahstanskog, najbolji Nizozemci
Hrvatski mirovinski sustav prvi je put uključen u analizu kvalitete i našao se na sredini ljestvice.
17.10.2023
Hrvatski mirovinski sustav neodrživ, trebat će raditi duže i uplaćivati više
Istraživanje Allianza pokazalo da je hrvatski mirovinski sustav u donjem domu od ukupno 75 promatranih.
19.04.2023
Mnogi stariji Amerikanci nemaju ušteđevinu za mirovinu
Amerikanci stariji od 59 godina nespremniji su za umirovljenje od mlađih kolega, pokazalo je istraživanje Credit Karme.
18.04.2023
Najviše od toga, čak 80 posto odnosno 268 milijuna eura, isplaćeno je primateljima u samo dvije države – Bosni i Hercegovini te Srbiji. Razumljivo, imajući u vidu zajedničke granice i prošlost zbog čega je tamo i najviše korisnika. Od njih ukupno 173,7 tisuća u 2022. godini, u BiH ih je bilo 65 tisuća, a u Srbiji 61 tisuća. Daleko na trećem mjestu nalazi se Njemačka s 15,5 tisuća, pa Slovenija gdje živi desetak tisuća primatelja mirovina iz Hrvatske.
Pri samom vrhu se, interesantno, nalazi i Australija. Podaci HZMO-a pokazuju da je tamo primatelja hrvatskih mirovina čak i više nego u Crnoj Gori, Makedoniji ili Austriji. Gotovo 6,2 tisuće korisnika u Australiji je u 2022. godini primilo protuvrijednost od gotovo 10 milijuna eura. Istovremeno, njih nešto više od dvije tisuće u Crnoj Gori je dobilo četiri milijuna eura, a blizu 1,9 tisuća primatelja u Makedoniji sve zajedno 2,3 milijuna.
Zanimljivo je i da je nekoliko tisuća eura otišlo umirovljenicima čak i u Armeniju, Tajland, Paragvaj ili Peru. Na listi zemalja kamo su u 2022. godini isplaćene hrvatske mirovine nalaze se i Filipini, istina s tek devet tisuća eura za cijelu godinu, ali nastave li se sadašnji trendovi s tržišta rada, u dogledno vrijeme će i taj iznos skočiti. Nepala i Indije zasad nema, ali će se sigurno i oni jednog dana pojaviti na popisu.
Dostupni podaci omogućavaju i svojevrsnu usporedbu po tome čiji građani primaju najviše mirovine iz Hrvatske – gdje je prosječna isplaćena mirovina u studenom bila 549 eura – a čiji najmanje. Na samom vrhu, prilično izdvojen s prosječnih 350 eura mjesečno, nalazi se Novi Zeland. No kako je tamo mirovinu u 2022. godini primalo samo tridesetak korisnika, tako visoki prosjek je vjerojatno djelomično iskrivljen kad se stavi u usporedbu s primateljima u drugim državama.
Na drugom mjestu nalaze se umirovljenici u SAD-u. Njih osamstotinjak u prosjeku prima nešto više od 240 eura mjesečno, a nakon njih slijede oni koji žive u Danskoj s prosjekom od 226 eura. Iako, opet je potrebno napomenuti, i njih je relativno malo kao i onih koji žive u Novom Zelandu.
Sveukupni prosjek, gledano po ukupno isplaćenom iznosu u 2022. podijeljenom s ukupnim brojem korisnika, je nešto viši od 160 eura mjesečno. Najbrojniji korisnici, oni u BiH i Srbiji, primaju čak i nešto više od tog prosjeka. Umirovljenik iz BiH kojem stiže hrvatska mirovina dobiva 186 eura, a onaj iz Srbije oko 168 eura mjesečno.
Sve te brojke nužno treba gledati imajući na umu i prosječne životne standarde u pojedinim državama. Umirovljeniku u BiH koji primi 186 eura mjesečno to zasigurno više znači nego onome u Danskoj koji primi četrdesetak eura više. Na samom dnu tablice po prosječnim mirovinama, barem za države za koje su podaci dostupni, nalaze se penzioneri iz Slovenije, Francuske i Njemačke. Onima u Sloveniji stiže stotinjak eura mjesečno, stanovnicima Francuske 95, a onima u Njemačkoj niti 83 eura.
Za razliku od brojnih gastarbajtera koji su iz ovih država nekad radili u Njemačkoj i kojima bi čak i osamdesetak eura dodatnog prihoda nekakve inozemne mirovine moglo dobro doći - iako s recentnim cijenama i to polako dolazi u pitanje – osamdesetak eura koje iz Hrvatske prima umirovljenik u Njemačkoj, nažalost, ne doseže daleko. Odluči li on objaviti oglas kojim traži romantičnog partnera zasigurno se neće hvaliti hrvatskom mirovinom.
